Predsjednik Vlade Andrej Plenković na početku današnje 227. sjednice Vlade izvijestio je da je 23. travnja održana video-konferencija Europskoga vijeća. Kazao je da je riječ o važnom sastanku s aspekta Hrvatske, ali i Europe, istaknuvši da je na dnevnom redu dominirala borba protiv COVID-a 19.
Dodao je da se ovoj temi vode rasprave na i video-konferencijama ministara i nadležnih vijeća, osobito ministarstva zdravstva, unutarnjih poslova, financija, gospodarstva, turizma, prometa i vanjskih poslova.
U krizi smo bili pravodobni, odlučni i brzi
Predsjednik Vlade ocijenio je da dosadašnji angažman u borbi protiv COVID-a 19 ostvaruje jako dobre rezultate, naglasivši da su trendovi usporavanja zaraze i ostanka novozaraženih na malom dvoznamenkastom, ali i na jednoznamenkastom broju izrazito veliko ohrabrenje i potvrda da je politika zdravstveno-restriktivnih mjera učinila ono što je najbitnije.
„Hrvatska javnost mora biti svjesna da smo pustili život i gospodarske aktivnosti onakve kakve su bile prije početka epidemije brojevi umrlih, zaraženih, opterećenje u bolnicama bili bi veliki i imali bismo pravu zdravstvenu, sigurnosnu i političku krizu koja bi na sasvim drugi način pogodila Hrvatsku. Jako je bitno da sada kada se zaraza smanjuje i kada se vide rezultati naših mjera, da svi oni koji prate taj proces shvate što
je bila alternativa“, istaknuo je premijer.
Kazao je da budući da se nije dogodila drama bit će puno onih koji će tumačiti jesu li mjere bili prečvrste. „Bili smo pravodobni, odlučni, brzi, znali smo što radimo, konzultirali struku i naše eksperte u Hrvatskoj i inozemstvu, pratili zbivanja u drugim zemljama i napravili jedino što odgovorna Vlada koja radi u interesu svakog svog građanina u Hrvatskoj treba i mora učiniti“, poručio je Plenković.
Novi pristup u izradi sedmogodišnjeg europskog proračuna
Druga tema sastanka Europskoga vijeća bio je gospodarski oporavak. Premijer je rekao da na razini Europske unije dolazi do novog pristupa u izradi novog sedmogodišnjeg europskog proračuna i to na način da će se revidirati dosadašnji rad jer će cijeli mandat Komisije Ursule von der Leyen biti posvećen gospodarskom oporavku.
„Posljedice ove pandemije su takve da svaka od zemalja mora povlačiti vrlo hrabre, odlučne gospodarske poteze gdje joj sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira, ali i iz Fonda za oporavak gospodarstva trebaju biti od pomoći. Glavno načelo je dati puno i dati brzo u prve tri godine idućega europska proračuna, uz maksimalnu dozu fleksibilnosti i uvažavanja posebnosti svake od države članice“, poručio je Plenković.
Naša poruka je bila, dodao je premijer, maksimalna inkluzivnost onih članica EU koje su u eurozoni, ali i onih koje nisu. Podsjetio je i na pozitivan odgovor Christine Lagarde i Europske središnje banke na naš poziv za
swap line koji nam je, kazao je, uputio ohrabrujuću poruku za domaća i strana financijska tržišta.
Predsjednik Vlade izvijestio je da će se idući tjedan napraviti rezime Akcijskog plana za Europski tečajni mehanizam II koji je u cijelosti ispunjen, istaknuvši koliko je članstvo u eurozoni ključno, dobro i pozitivno za hrvatsko gospodarstvo i stabilnost financijskog sustava.
Na Europskom vijeću otvoreno je i pitanje turizma, naveo je premijer. Zahvalio je ministru Gariju Cappelliju koji je ovu temu snažno artikulirao prekjučer na video-konferenciji ministara turizma Europske unije.
„Želja nam je da tamo gdje epidemiološka slika konvergira između država članica, što znači da se na isti način jednako i učinkovito borimo protiv COVID-a 19, dođe do okolnosti u kojima ćemo moći postupno otvarati naše granice“, kazao je Plenković. Ako se primjerice, pojasnio je, Slovenija jednako dobro bori protiv COVID-a 19 kao i mi, nema razloga da tu ne dođe do komunikacije.
„Naš cilj je da to otvaranje granica bude na razini cijele Europske unije, ali objektivno situacija nije ista u svim zemljama i te činjenice ćemo kod naših odluka i razgovora s našim partnerima uzimati u obzir“, rekao je Plenković.
Zagrebački summit u punom sastavu putem video-konferencije
Na Europskom vijeću razgovaralo se i o Zagrebačkom summitu, koji će se u punom formatu održati putem video-konferencije.
„Tako da ćemo još jednom poslati snažnu poruku članica Europske unije, a posebno Hrvatske kao predsjedajuće Vijeća nama susjednim zemljama na jugoistoku Europe koliko je bitno da budemo uz njih vezano uz borbu protiv epidemije kornavirusa, i u pogledu gospodarskog oporavka, otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom što će ostati trajno postignuće hrvatskog predsjedanja, ako i njihove daljnje europske perspektive i općenito dizanja teme proširenja na dnevni red Europske unije“, poručio je premijer.
Predsjednik Vlade izvijestio je i o aktivnostima koje su se odvijale proteklih dana. Kazao je da je održan važan sastanak svih dionika koji su uključeni u izradu zakona nakon potresa u gradu Zagrebu.
„Radimo ubrzano na zakonskom prijedlogu koji bi trebao biti okvir za rješavanje tog problema, uz doprinos svih nadležnih resora Grada Zagreba i svih zainteresiranih, važnih i stručnih grupacija koje se ovom temom bave“, rekao je.
Posjet Osječko-baranjskoj županiji
Premijer se osvrnuo i na posjet Osječko-baranjskoj županiji, gdje su potpisani ugovori o izvođenju poddionice Beli Manastir – most Halasica na autocesti A5, što će, naglasio je, biti važan doprinos infrastrukturnom i prometnom razvoju Hrvatske. Važnim je istaknuo i to što će radove izvoditi dvije domaće tvrtke - Osijek Koteks i GP Krk.
Predsjednik Vlade pohvalio je i sastanak s najbitnijim akterima u hrvatskoj poljoprivredi, koji je održan u Osijeku, gdje je posebno važno, smatra premijer, u predstojećem razdoblju staviti naglasak na potencijale hrvatske poljoprivrede i ruralnog razdoblja, kao i ribarstva u obalnim dijelovima.
„U novim okolnostima važno je i pitanje proizvodnje, kvalitete, kreativnosti, inovativnosti, samodostatnosti, u konačnici svega onoga što Ministarstvo poljoprivrede i Vlada pripremaju kroz novu Strategiju razvoja hrvatske poljoprivrede“, poručio je.
Premijer se osvrnuo i na posjet tvrtki Belje, gdje je obišao jednu od najvećih farmi muznih krava u Hrvatskoj te staklenike u kojima se proizvode rajčice.
Operacija Bljesak bit će dostojanstveno obilježena i u posebnim okolnostima
Predsjednik Vlade kazao je da se sutra obilježava važna 25. obljetnica vojno-redarstvene operacije Bljesak. Najavio je da će se kod spomen-obilježja u Okučanima odati počast svim poginulima u akciji Bljesak. U ime Vlade, uz premijera, u obilježavanju će sudjelovati potpredsjednici Vlade i ministri Damir Krstičević i Davor Božinović te ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
„Tu ćemo poslati jedan važan signal kojeg naša Vlada kroz cijeli mandat daje prema dignitetu Domovinskog rata, prema žrtvi svih onih koji su poginuli za slobodu Hrvatske, hrvatskim braniteljima, vojnicima i policajcima“, poručio je Plenković.
Predsjednik Vlade rekao je i da će zbog epidemije ova obljetnica održati u posebnim okolnostima, istaknuvši da će unatoč tome biti dostojanstveno obilježena.
Tri glavna cilja Nacionalnog programa reformi
Premijer je izvijestio da Vlada usvaja četvrti po redu Nacionalni program reformi.
„Riječ je o dokumentu strateškog karaktera koji čini okvir gospodarske politike i bazira se na aktivnostima i programu rada Vlade, na našim zakonodavnim aktivnostima, kao i aktivnostima koje se tiču usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije“, rekao je Plenković.
Tri temeljna cilja tog programa su: održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.
Predsjednik Vlade dodao je da ovaj program, uz tri temeljna cilja, ima 10 reformskih prioriteta te 25 mjera i 75 aktivnosti. Pripremljen je zajedno od strane svih resora.
Kazao je i da je u izradi programa u obzir uzet i novi kontekst uzrokovan epidemijom koronavirusa, podsjetivši da je Vlada u protekle i tri i pol godine mandata ostvarila proračunski višak tri puta za redom.
„Pokazali smo što znači odgovorno upravljanje javnim financijama, dizanje kreditnog rejtinga na investicijsku razinu, zdravi gospodarski rast, povećanja zaposlenost i smanjena nezaposlenost“, naveo je premijer, rekavši da je sve to sad izmijenjeno zbog izbijanja ove epidemije koja je pogodila cijeli svijet.
„U takvim novim okolnostima ovaj će program biti dio kontinuiteta, ali i dio rada u novim okolnostima. Bit će to temelj i za gospodarski oporavak zemlje“, rekao je Plenković.
Na tom tragu, naveo je premijer, usvojit ćemo i Program konvergencije za 2020. i 2021. godinu.
Podsjetio je da nemamo više prekomjernog proračunskog manjka s kojim se krenulo 2017. godine, kao ni prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, rekavši da se na razini 2020. očekuje pad BDP-a od 9,4 posto.
„To su naše interne procjene temeljem aktivnosti koje su se morale dogoditi. U vremenu pred nama nastojat ćemo sa svim aktivnostima koje će Vlada raditi, vratiti se na one tračnice na kojima smo vozili prije pandemije“, poručio je Plenković.
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva 2020.
„Imali smo tri akcijska plana čije je ukupno rasterećenje bilo 12,4 milijarde kuna, a s ovim planom za 2020. ide se za rasterećenjem od još 686 milijuna kuna“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
