Predsjednik Vlade Andrej Plenković u današnjoj izjavi za medije kazao je da je jutros održao sastanak s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Damirom Krstičevićem, koji ga je izvijestio o za sada poznatim okolnostima nesreće, u kojoj su jučer u padu sportskog zrakoplova poginula dvojica pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Premijer je prihvatio Krstičevićevu ostavku, naglasivši da ga cijeni kao čovjeka i prijatelja.
"Zajednički smo izrazili žaljenje", istaknuo je premijer, koji je u ime hrvatske Vlade i osobno još jednom izrazio najdublju sućut obiteljima poginulih pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Podsjetivši da je Krstičević jučer podnio ostavku, predsjednik Vlade je rekao da osobno ne vidi razlog gdje bi se na ikakav način mogla povezati njegova politička odgovornost s padom tog zrakoplova. "No, iz razgovora sam razumio da ga je ova situacija osobno izrazito pogodila", dodao je Plenković.
Krstičevića cijenim kao čovjeka i prijatelja
Predsjednik Vlade kazao je da je prihvatio Krstičevićevu ostavku jer ga cijeni kao čovjeka i prijatelja, a ne zato što smatra da je za nešto odgovoran, podsjetivši da je kao ministar nakon prve nesreće krajem siječnja poduzeo odgovarajuće promjene u bazi u Zemuniku i u cijeloj hijerarhiji u vojnoj strukturi MORH-a, koja se odnosi na Hrvatsko ratno zrakoplovstvo.
"Ovakve nesreće se, na žalost, događaju i žao mi je da je osobno pogođen toliko da je apelirao da u ovom trenutku napravi pauzu od dužnosti u Vladi", kazao je premijer, dodavši da neće predlagati novoga ministra obrane, a jedan od državnih tajnika dobit će ovlasti vođenja Ministarstva obrane u preostalim mjesecima mandata.
Plenković je kazao da i dalje računa na Krstičevića u stranci.
"On uzima jednu pauzu, osjetio sam da mu je u ovom trenutku to potrebno. Njemu je danas teško jer se u proteklih godinu dana dogodilo više nesreća gdje su pripadnici Hrvatske vojske izgubili živote", kazao je Plenković, podsjetivši na tragediju s Kiowama, pogibiju Josipa Briškog, kao i na smrt hrvatskog vojnika u Litvi.
"Ukoliko on danas meni kao prijatelj kaže 'molim te, ja to više ne mogu obavljati', ja ga razumijem. To ne znači da je zastao sa sadašnjim i budućim političkim angažmanom. Dovoljno dobro ga poznajem i razumijem da mu je ovo emotivno. I sve je to skupa primio vrlo teško", ustvrdio je Plenković.
Upitan o istrazi vezanoj iz ovu nesreću, premijer je kazao da je već oformljeno povjerenstvo koje će obaviti svoj posao. "Nisam član tog povjerenstva. To će obaviti oni koji su stručno i tehnički obučeni da tako nešto rade. Kada oni dovrše to izvješće, onda ćemo razgovarati o uzrocima nesreće", dodao je.
Laž postaje Milanovićeva konstanta
Novinare je zanimao osvrt na današnje izjave predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića. Premijer Plenković kazao je da je njegov dojam identičan kao i zadnjih pet, šest godina.
„Predsjednik Republike, sada u nekoj drugoj funkciji, nastavlja iznositi laži i neistine. Prvo, njegovog oca sam jedanput put sreo, i to bez njega, slučajno u centru grada. Dapače, on se meni došao javiti, bilo je to prije desetak godina. Nikada u svom životu – u bilo kojem razgovoru, bilo kojem kontekstu – nisam spominjao njegovog oca, niti sam imao razlog to činiti, niti je to u mom habitusu. Kao što vidite, on je imao potrebu spominjati moju majku, usred kampanje u kojoj je poražen od mene“, rekao je Plenković.
Naglasio je da je Milanović što osobno, što kroz svoje trbuhozborce iz redova medija iznio toliko laži proteklih godina da to postaje njegova konstanta.
„Kada sam prije nekoliko mjeseci rekao da će biti riječi o tvrdoj kohabitaciji, prije svega sam mislio na to. Dakle, ako netko iznosi laži o nekom mom navodno negativnom stavu o predsjedniku Tuđmanu, onda mene ovo danas ne iznenađuje. Ako netko na sastanku s hrvatskim braniteljima kojeg je on sazvao – ja nikakve veze s tim sastankom nisam imao, niti sam znao da se uopće organizira – posprdno govori o mojoj majci koja je doktor znanosti, ugledni kardiolog i liječnica, o kojoj nikada nisam čuo da je netko imao primjedbu, pa se on taj i takav našao nešto nju komentirati, to je ogromna razlika. To je razlika u karakteru, razlika u normalnosti, razlika u pristojnosti, razlika u kućnom odgoju, razlika u samom tkivu svakoga od nas kao čovjeka, pa i kao političara“, istaknuo je.
Imao je takvu većinu da je mogao promijeniti ili zabraniti što je htio
Predsjednik Vlade Plenković je izdvojio da je Milanović ponovno otvorio temu koja se odnosi na Jasenovac i Okučane. U tom kontekstu, podsjetio je da je upravo Milanović u Vladi premijera Ivice Račana bio pomoćnik ministra vanjskih poslova.
„U toj istoj Račanovoj Vladi, između 2000. i 2003. godine, jedan njegov kolega, pomoćnik ministra u tadašnjem Ministarstvu pravosuđa i uprave, a čini mi se da je ministar tada bio profesor Ivanišević, daje suglasnost za registraciju jedne udruge HOS-a u gradu Zagrebu, u čijem grbu postoji sporni pozdrav. Dakle, SDP-ova vlada, SDP-ovo ministarstvo pravosuđa, SDP-ov pomoćnik nadležan za upravu u istoj Vladi u kojoj sjedi Milanović“, naglasio je Plenković.
Također, predsjednik Vlade Plenković podsjetio je kako je Milanović postao premijer s većinom od preko 80 zastupnika s istih listi te je mogao od 2011. do 2015. godine promijeniti ili zabraniti što god je htio.
„Jeste li vi koji to pamtite vidjeli bilo kakvu zakonsku inicijativu? Jeste li vidjeli da je kao premijer tu temu dizao, da ju je problematizirao, da je moralizirao kao sada, pet godina kasnije? Ja nisam. Nisam to uopće čuo“, kazao je, dodavši da se Milanović pravio nevješt kada mu je ta ista zastava HOS-a s tim natpisom prošla ispred očiju na mimohodu u Zagrebu u povodu 20. obljetnice Oluje.
„To mu je netko sigurno podmetnuo, nije ju vidio“, kazao je.
Hrvatski branitelji čija su imena na ploči dali su svoj život za Hrvatsku
Premijer Plenković podsjetio je da je u Jasenovcu bio cijeli državni vrh, predstavnici žrtava i predstavnici antifašističkih udruga te dodao da je Milanović ničim izazvan kazao da ploču s imenima 11 poginulih hrvatskih branitelja koji su bili pripadnici HOS-a „treba negdje baciti“.
Naglasio je da su hrvatski branitelji čija su imena na toj ploči poginuli za Hrvatsku u Domovinskom ratu.
„Ja kao predsjednik Vlade, kao predsjednik HDZ-a i kao čovjek nikada ne bih mogao formulirati i izgovoriti rečenicu u kojoj bih kazao da ćemo baciti ploču na kojoj su imena hrvatskih branitelja. To je ta vrlo važna razlika, jako bitna za kontekstualizaciju ove teme“, poručio je.
Vezano za Milanovićeve komentare o Vijeću za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima, premijer Plenković je kazao da on, za razliku od Milanovića, ima osjećaj za vrlo složenu situaciju teškog povijesnog naslijeđa koje postoji u svim našim obiteljima.
„To su traume generacija hrvatskog naroda koje izazivaju podjele. Takve situacije postoje i u drugim zemljama, nismo jedini“, rekao je, dodavši da na europskoj razini stoga postoje skupine koje se bave suočavanjem s posljedicama totalitarnih režima, kao i dubokih podjela u pojedinim narodima.
Naglasio je da je bilo nužno oformiti povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka, ljudi različitih svjetonazora, ideoloških pristupa i profesija. Dokument koji su napravili, naglasio je, napravljen je konsenzualno.
„Napravili su dokument bez presedana, možda nije idealan i ne sviđa se možda svakome, ali se takvi dokumenti obično ne mogu svidjeti svakome. Nitko od njih nije bio zadovoljan, ali bio je prvi pokušaj takve vrste i to je njegova kvaliteta, i taj dokument treba služiti kao orijentir“, rekao je.
Osuda zločinačkog ustaškog režima
Premijer Plenković istaknuo je da što se njega tiče, pogotovo danas kada se obilježava kraj Drugog svjetskog rata, nema nikakve dileme što misli o zločinačkom ustaškom režimu.
„Osuditi ga i osuditi zločine koji su počinjeni. Oko toga nema dileme“, istaknuo je.
Izdvojio je da je bit preporuka Povjerenstva jasno razlučivanje mjesta gdje su poginuli i komemoracija. „Sve ostalo je neprihvatljivo“, dodao je.
Izbori će se održati kada epidemiološke prilike budu prigodne
Upitan o datumu izbora, premijer je rekao da će se oni održati kada epidemiološke prilike budu prigodne i kada parlamentarna većina to odluči.
Na pitanje o sastanku s članovima Nacionalnog kriznog stožera, Plenković je podsjetio da je Vlada osnovala Stožer, a u njemu su ljudi po dužnostima koje obavljaju. "Sve što Stožer radi je povezano s tijesnim, svakodnevnim stalnim konzultacijama s Vladom", dodao je.
Premijer smatra da ne treba raspustit stožer u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
"Mislim da se svi na razini države, županija i gradova bore maksimalno. Postignuća koja je Hrvatska napravila u borbi protiv COVID-a 19 su takva da bi se mnoge zemlje rado ugledale na nas. Prije tri mjeseca odabrali smo borbu za živote i zdravlje naših sugrađana. Tu smo utakmicu uvjerljivo dobili, međutim, to je takva zarazna bolest koja se prenosi i nema ni jedne zemlje koja može postaviti filtere da spriječi stopostotno širenje virusa", poručio je Plenković, podsjetivši na blizinu Italije u kojoj je bio epicentar zaraze.
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na nedavne izjave Davora Bernardića. "Lijevi blok vodi jedan sjajan političar vrhunskih kvaliteta, sjajnog kućnog odgoja, kao i njegov prethodnik na čelu SDP-a. Siguran sam da to nailazi na opće oduševljenje, prije svega, lijevog biračkog tijela, naročito kulturnog građanskog centra i na opće simpatije desnog političkog spektra. Nama je drago da takvi lideri ljevice postoje", rekao je.
Riješiti otvorena pitanja sa susjedima, smanjivati tenzije i ići naprijed
Upitan da komentira potez mađarskog premijera Viktora Orbana koji je objavio kartu s teritorijem Hrvatske, predsjednik Vlade je naglasio da naša zemlja ima najsnažniji međunarodni položaj u odnosu na bilo koji trenutak otkad je Hrvatska međunarodno priznata.
"Taj položaj snažim, nastojim riješiti otvorena pitanja sa susjedima, smanjivati tenzije i ići naprijed. To je moja politička logika i filozofija o vanjskoj politici", kazao je Plenković.
Podsjetio je i da je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman dao izjavu.
"Postoje naši diplomatski kanali kojima komuniciramo o tim temama", poručio je premijer.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
