Premijer Andrej Plenković rekao je danas da će Hrvatska, uz instrument oporavka koji je EK jučer predložila i novi višegodišnji financijski okvir, u razdoblju od 2021. do 2027. imati duplo više sredstava na raspolaganju nego u prethodnih 7 godina, te poručio kako je to dokaz da je članstvo u Europskoj uniji dobro, kao i da je jako dobro da se ide u dublju integraciju.
Otvarajući današnju, 232. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema.
Još je jednom čestitao svim pripadnicama i pripadnicima Hrvatske vojske Dan Hrvatske vojske i Dan kopnene vojske.
"Danas se prisjećamo dana kada je održana prva službena smotra postrojbi 28. svibnja 1991. na Zagrebovom stadionu u Kranjčevićevoj i kada je predan prijavak hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu i taj čin je označio osnivanje Oružanih snaga", kazao je.
Jučer je tim povodom, dodao je premijer, otvoren novi veliki smještajni objekt Vukovar za potrebe polaznika i profesora Hrvatskog vojnog učilišta. Zahvalivši bivšem potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Damiru Krstičeviću na njegovom doprinosu tom projektu, istaknuo je da se radi nastavku Vladine politike dizanja standarda u Hrvatskoj vojsci.
Od ove godine Dan državnosti ponovno obilježavamo 30. svibnja
Osvrnuo se i na Dan državnosti, koji će se obilježiti 30. svibnja naglasivši da se radi o velikom danu, danu konstituiranja prvog demokratski izabranog Hrvatskog sabora prije 30 godina.
Podsjetio je da je obilježavanje Dana državnosti izmjenama zakona vraćeno na datum 30. svibnja te naglasio da taj spoj osjećaja toga dana s bilom hrvatskoga naroda najbolje odražava želju da upravo taj datum bude Dan državnosti, uz poštovanje drugih datuma koji su važni za hrvatsku povijest.
Hrvatskoj dodatnih 10 milijardi eura za gospodarski oporavak nakon pandemije koronavirusa
Govoreći o planu pod nazivom "EU sljedeće generacije", koji je Europska komisija predstavila u srijedu, premijer Plenković je kazao da je riječ o izrazito važnom dokumentu za gospodarski oporavak, koji je nastajao zadnjih nekoliko tjedana i mjeseci, i plod je intenzivnih konzultacija s Europskom komisijom Hrvatske i ostalih članica Europske unije.
"Zajednička želja je da Europska unija pokaže koliko je njen angažman u ovakvoj krizi bez presedana važan i izraz je političke volje država članica, upravo za vrijeme hrvatskoga predsjedanja Vijećem, da se usvoje dokumenti koji će povrh onoga što nosi idući sedmogodišnji proračun dati dodatnu financijsku mogućnost za provođenje projekata, planova i mjera koje će svim članicama Europske unije omogućiti brzi oporavak", istaknuo je.
Tim dokumentom planirano je 750 milijardi eura potpore članicama za poticanje oporavka nakon pandemije Covida-19, pri čemu je za Hrvatsku predviđeno nešto više od 10 milijardi eura, od čega 7,3 milijarde bespovratna sredstva, a 2,65 milijardi kroz moguće zajmove. Europska komisija će izaći i s prijedlogom za alociranje 1.100 milijardi eura u okviru višegodišnjeg financijskog okvira.
Nema presedana ovoj podršci Vlade privatnom sektoru u koronakrizi
Taj instrument za oporavak je dokumenti pod nazivom "EU sljedeće generacije", koji predstavlja okvir na temelju kojega će se angažirati, uz 1.850 milijardi eura u sklopu novog 7-godišnjeg proračuna, još dodatnih 750 milijardi eura.
On će se provoditi kroz tri stupa - potpora članicama u oporavku, pokretanje gospodarstvu uz pomoć privatnih ulaganja te da se nauče određene lekcije iz ove krize, rekao je premijer.
"Svi ovi dokumenti su važni za Hrvatsku, jer će nam omogućiti da sve ovo što je u protekla dva-tri mjeseca naša Vlada svojim odlukama napravila za očuvanje radnih mjesta, za sugrađane koji su zaposleni u privatnom sektoru i premošćivanje ove situacije gdje možda nisu imali dovoljno proizvodnih, proizvođačkih, trgovačkih ni uslužnih aktivnosti, da kažemo da ne samo da ćemo osigurati 3.250 kuna naknade za ožujak i dva puta po 4.000 za travanj i svibanj, nego nećemo ni uzeti ni poreze i doprinose. Većeg pružanja ruke i stajanja iza privatnog sektora teško se moglo i zamisliti. Nema presedana u modernoj hrvatskoj povijesti", ocijenio je predsjednik Vlade.
Paket EK za Hrvatsku doseže gotovo 20 posto hrvatskoga BDP-a
Premijer Plenković pozdravio je dokument Europske komisije naglasivši da je on izrazito izdašan za Hrvatsku, jer donosi alokaciju od 10,013 milijarde eura u iduće četiri godine, od čega su 7,36 milijardi eura bespovratna sredstva, što je gotovo 55 milijardi kuna.
Uz to, postoji i mogućnost uzimanja zajmova od 2,65 milijardi eura, odnosno 20 milijardi kuna, što je ukupno praktički oko 75 milijardi kuna, povrh sredstava iz europskog proračuna, a ta sredstva mogu se iskoristiti za potpore zaposlenicima, malim i srednjim poduzećima, digitalnoj transformaciji, pomoć sektorima od turizma do kulture.
"Riječ je o iznosu koji doseže gotovo 20 posto hrvatskoga BDP-a", ustvrdio je premijer Plenković.
Dodao je i da će novi prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira, za što će pregovore voditi Hrvatska kao predsjedateljica, biti značajno bolji za Hrvatsku nego onaj koji je bio na stolu u veljači.
Duplo više europskih sredstava nego u prethodnom razdoblju
"Sa sigurnošću mogu reći da ćemo uz ovaj instrument oporavka i višegodišnji financijski okvir u razdoblju od 2021. do 2027. imati duplo više sredstava na raspolaganju nego što smo imali u razdoblju 2014-2020. I zato je članstvo u Europskoj uniji dobro i zato je jako dobro da idemo u dublju integraciju", rekao je Plenković.
Istaknuo je da se ovdje vidi što znači osnaženi suverenitet Hrvatske kao članice Europske unije jer nema nikoga drugog tko bi nam mogao dati tolika sredstava.
"Na muci se poznaju junaci, evo ih, tu su", poručio je.
Uz to, Hrvatska ima i odličnu reputaciju na međunarodnim financijskim tržištima i kod međunarodnih financijskih institucija zahvaljujući konsolidaciji javnih financija u mandatu ove Vlade.
"Jučerašnji prijedlog Europske komisije, a vidjet ćemo uskoro i prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira, je dodana vrijednost i potvrda predanosti ove Vlade snažnom pozicioniranju Hrvatske unutar Europske unije", naglasio je premijer Plenković i dodao kako se to nije dogodilo slučajno nego konzultacijama koje je Vlada kontinuirano vodila s europskim dužnosnicima i institucijama.
I u krizi se nastavlja s ulaganjima i gospodarskim aktivnostima
Od ostalih tema izdvojio je posjet nekoliko županija u proteklih nekoliko dana.
U Rijeci je premijer Plenković posjetio polarni kruzer Scenic Eclipse, koji je za australsku Scenic Grupu izgrađen u Uljaniku, te je dogovorena moguća suradnja s brodogradilištem 3. maj kako bi se ovakvi tipovi brodova mogli nastaviti graditi u našim brodogradilištima.
U Varaždinu su otvoreni radovi na školi Sveti Ilija, što je jedan od brojnih projekata ulaganja u obrazovnu infrastrukturu.
U Zadru je premijer Plenković početkom tjedna obišao niz projekata vezanih za integrirana teritorijalna ulaganja ukupne vrijednosti 135 milijuna kuna u promet, gospodarstvo, kulturu i obrazovanje.
U Dubrovniku je ostvarena velika investicija u Zapadnu obalu, a mnoge i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a premijer Plenković naglasio je da je dobro vidjeti da se i u kontekstu krize nastavlja s ulaganjima i gospodarskim aktivnostima.
Roditeljima njegovateljima dižemo naknadu na 4000 kuna
Od točaka koje su na današnjoj sjednici Vlade, tri je izdvojio kao vrlo važne.
Prva je Uredba o izmjeni Zakona o socijalnoj skrbi, a premijer Plenković pojasnio je da je riječ o roditeljima njegovateljima kojima će se naknada podići s 2500 na 4000 kuna.
Druga je izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s obzirom na okolnosti s kojima smo suočeni, koja omogućuje učenicima od 1. do 4. razreda da nema straha od ponavljanja, a starijima se povećava mogućnost popravnoga roka sa sadašnjih dva predmeta na četiri.
Otvaramo se za turizam
Treća važna točka je plan o izmjeni odluke o privremenoj zabrani prelaska granice za državljane niza zemalja, s obzirom na sjajne rezultate Nacionalnog stožera civilne zaštite.
"Otvaramo se za turizam, i to bi se odnosilo na Sloveniju, Mađarsku, Austriju, Češku, Slovačku, Estoniju, Latviju, Litvu, Poljsku i Njemačku", istaknuo je te najavio da će se s poboljšanjem situacije širiti skupinu zemalja iz kojih će turisti moći dolaziti u Hrvatsku.
Na kraju se osvrnuo i na aktivnosti u obnovi Zagreba nakon potresa.
Izvijestio je da je od Vladinog javnog poziva zaprimljeno 130 zahtjeva za financiranje najamnine, oni su u obradi, a već će sutra biti deset konkretnih rješenja za dio ljudi koji su smješteni u Studentskom domu Cvjetno naselje i van njega.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
