Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je novinarima dao izjavu uoči zadnje videokonferencije Europskog vijeća tijekom hrvatskog predsjedanja, koja se održava u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Premijer Plenković rekao je da će se učiniti rezime aktivnosti hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije i „svim ambicijama koje smo pokušali ostvariti unatoč zaista nikad viđenim okolnostima u zadnjih 70 godina“, misleći pritom na okolnosti pandemije COVID-19 bolesti.
Istaknuo je da se od ožujka moralo zastati sa svim sastancima predviđenim u zemljama Europske unije, kao i Hrvatskoj:
„Žao nam je zbog toga, imali smo sjajan plan emancipiranja europskih tema u Hrvatskoj, osobito u hrvatskom društvu, političkom životu, ali i prema građanima, no pandemija COVID-a 19 iz korijena je promijenila način funkcioniranja i održavanja sastanaka na razini Unije“.
Promjena blokade procesa proširenja zahvaljujući hrvatskoj inicijativi
„Usprkos tome, ostvarili smo brojne ciljeve koje smo zacrtali u proteklih šest mjeseci, ponajprije uređeni Brexit u siječnju, usvojen mandat za pregovore o novim odnosima s Ujedinjenom Kraljevinom“, naglasio je premijer i nastavio:
„Nakon toga u ožujku zahvaljujući praktički isključivo našoj inicijativi promjena blokade procesa proširenja iz listopada 2019. godine, promjena stava triju velikih i utjecajnih zemalja Francuske, Nizozemske i Danske i dogovor o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom“.
Predsjednik Vlade naveo je i na tu temu održan Zagrebački sastanak na vrhu, na kojemu je „pružena ruka suradnje prema našim susjedima“, zatim paket ekonomske pomoći i paket prema suzbijanju pandemije COVID-a 19.
Spomenuo je i jučer održan sastanak Istočnog partnerstva sa šest zemalja istočne Europe. „Sukladno njihovim različitim ambicijama, podržavamo put nekoliko zemalja prema EU, a kod ostalih, poštivanje međunarodnog prava, mirno rješavanje sukoba, posebice u onim zemljama gdje postoji takozvani zamrznuti sukobi ili sukobi niskog intenziteta. Tu mislim na situaciju u Moldovi, Ukrajini, Gruziji, Armeniji i Azerbajdžanu“.
Pokazalo se da Unija zna i može brzo i kvalitetno reagirati na koronakrizu
Govoreći o pandemiji koronavirusa, premijer je rekao da se pokazalo da Unija zna i može na kvalitetan način reagirati brzo, kada je riječ o ovakvoj pandemiji, kakve nije bilo zadnjih 100 godina.
„Hrvatska je pokrenula mehanizme hitnog djelovanja na krizu još krajem siječnja, intenzivirala te aktivnosti, održala brojne videokonferencije na razini ne samo ministara zdravstva, nego svih mogućih formacija Vijeća“, kazao je.
Naveo je i mjere pomoći borbi s koronavirusom, poput investicijskog paketa koronavirus plus, rebalans proračuna za 2020. godinu, te SURE instrument za zadržavanje radnih mjesta i zapošljavanje kojeg će i Hrvatska koristiti.
„U intenzivnim razgovorima s Komisijom i drugim partnerima pridonijeli smo izradi Plana gospodarskog oporavka“, nastavio je i dodao da su upravo Plan gospodarskog oporavka i novi sedmogodišnji financijski plan Unije danas glavne teme sastanka.
Za Hrvatsku predviđeno više od 10 milijardi eura
Pritom je istaknuo da je za Hrvatsku kroz Plan gospodarskog oporavka za iduće četiri godine predviđeno nešto više od 10 milijardi eura, od čega je čak tri četvrtine bespovratnih sredstava.
Premijer Plenković rekao je da je prijedlog sedmogodišnjeg proračuna koji je danas na stolu bolji u financijskom smislu za Hrvatsku nego zadnji o kojem se razgovaralo u veljači, „ali tada smo kao zemlja koja je zadnja ušla u Uniju i koja je koristila samo prvih sedam godina članstva u financijskom smislu, inzistirali da imamo dodatne linije i za pitanje demografske revitalizacije i za pitanje onih područja koja zahtijevaju dodatan razvoj, a to je prije svega područje Slavonije“.
„S te strane, kada gledamo cjelinu, u ovakvim okolnostima, možemo biti zadovoljni na dosadašnja postignuća, a nadamo se da ćemo idućeg tjedna ostvariti konsenzus o mandatu unutar Vijeća za pregovore s Komisijom i Europskim parlamentom o konferenciji o budućnosti Europe“, dodao je predsjednik Vlade Plenković.
Rekao je i da je Hrvatska je iskoristila svoje predsjedanje za dovršenje akcijskog plana za europski tečajni mehanizam II., jednog od dva hrvatska strateška cilja dublje integracije, a da će nastaviti s lobiranjem i pripremama za konačne odluke na razini Vijeća i o našem članstvu u Schengenskom prostoru.
Europska unija stoji iza svojih građana u svakoj državi članici
Što se tiče današnjeg sastanka, kazao je da na njemu neće biti konačnog dogovora o financijskom okviru, „budući da je ovo prvi sastanak gdje ulazimo u supstancu rasprave“.
„Identificirat ćemo pozicije pojedinih zemalja, smatram da je većina zemalja sklona ovom prijedlogu Komisije, jer on pokazuje da Europska unija stoji iza svojih građana u svakoj državi članici nakon ovakve krize bez presedana“, kazao je i dodao da je to ključna politička, ekonomska i financijska poruka.
Na upit novinara, rekao je da nisu ugrožene dogovorene milijarde za Hrvatsku:
„Možemo biti zadovoljni s obzirom da su kriteriji prema kojima je radila Komisija poprilično sveobuhvatni, dvije najutjecajnije države, Njemačka i Francuska, u načelu su podržale ovaj prijedlog i mislim da će na kraju konačno dogovor biti vrlo blizu ovoga što je danas na stolu“, zaključio je.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
