Predstavljajući Zakon o obnovi nakon potresa, premijer Plenković istaknuo je da se radi o prigodi da se osigura kvalitetan, transparentan, pravičan i provediv zakon za dobrobit svih građana. Pozvao je na što širi politički konsenzus o ovome Zakonu poručivši da sama obnova može biti i prilika za rješavanje brojnih infrastrukturnih problema i za otvaranje rasprave o urbanom razvoju grada Zagreba.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskome saboru Konačni prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.
Uoči početka izvanredne sjednice Sabora, koja je sazvana zbog donošenja toga zakona, premijer Plenković kazao je da se radi o važnom zakonu za obnovu, za sustavan i transparentan rad i financiranje te poručio da će Vlada biti otvorena za što veći broj sugestija saborskih zastupnika i klubova jer smatra da bi bilo dobro postići što širi konsenzus.
Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti.
"Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, cijenjene saborske zastupnice i zastupnici, poštovane ministrice i ministri, osobita mi je čast pozdraviti vas i predstaviti vam danas u ime Vlade Konačni prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.
Kako smo prilikom predstavljanja nacrta prijedloga Zakona u prvom čitanju rekli njegov cilj je urediti način i postupak obnove zgrada oštećenih u potresu koji se dogodio 22. ožujka, najsnažnijem i najrazornijem u zadnjih sto godina.
Njime se uređuje gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tom katastrofom, određuju se nadležna tijela, rokovi za postupanje i modeli financiranja.
Sve to radimo da bismo zaštitili i živote i zdravlje ljudi, imovinu, okoliš, kulturnu baštine, te stvorili uvjete za uspostavu normalnoga života u gradu Zagrebu.
Smatram da je pred Vama prijedlog koji će nam pomoći da ostvarimo zadane ciljeve.
Naglašavam da smo ljetnu stanku iskoristili kako bismo pozorno analizirali prvo čitanje saborske rasprave koja je bila vrlo dinamična.
Nadležni resori Vlade prošli su kroz sve prijedloge i sugestije saborskih odbora, klubova i zastupnika i u Konačni prijedlog zakona ugradili više od 25 prijedloga ili izmjena.
Vjerujem da će i ovo drugo čitanje biti usmjereno na pronalaženje najboljih rješenja i da će iznjedriti neke prijedloge koje ćemo, ukoliko budu u skladu s koncepcijom ovoga zakona i naravno ako pridonose poboljšanju njegove kvalitete, kao Vlada rado prihvatiti.
I dolazeći u Hrvatski sabor rekao sam da nam je cilj imati što širi politički konsenzus o ovom zakonu.
Potresom oštećeno 26 tisuća zgrada, ukupna šteta oko 86 milijardi kuna
Kao što smo ranije kazali na području Grada Zagreba oštećeno je 25 tisuća zgrada, što privatnih, što javne namjene.
Tom broju treba dodati još 409 oštećenih zgrada u Krapinsko-zagorskoj županiji i 510 zgrada u Zagrebačkoj županiji.
To je ukupno 26 tisuća zgrada.
Nakon potresa neuporabljivo je, ili privremeno neuporabljivo, više od 6200 zgrada, među kojima 7 dječjih vrtića, 10 osnovnih škola, 11 srednjih škola, 11 zdravstvenih ustanova i čitav niz fakulteta, znanstvenih instituta, ustanova kulture i vjerskih objekata.
Ako oštećene zgrade gledamo prema vlasništvu onda možemo vidjeti da je otprilike 1,5 posto zgrada javne namjene, a 98,5 posto zgrada u privatnom vlasništvu.
Razmjeri štete procijenjeni su na oko 86 milijardi kuna, to je oko 60% godišnjeg državnog proračuna, sukladni su velikom broju oštećenih zgrada i nadilaze sve s čim smo se dosad suočavali.
Hitne i kratkoročne mjere Vlade nakon potresa
Nakon samog potresa Vlada i službe su aktivno reagirale i definirali smo tri smjera djelovanja:
Prvo, pripremili smo hitne i kratkoročne mjere kako bismo zbrinuli najugroženije među našim sugrađanima.
Drugo, počeli smo izrađivati popis šteta i dokumentaciju za međunarodnu financijsku pomoć koja će nam biti potrebna za obnovu Zagreba.
I treće, pripremili smo zakonski okvir za dugogodišnju obnovu grada.
Nakon samog potresa jedan od prioriteta bio je zbrinuti naše sugrađane u studentskom domu na Cvjetnom naselju, sve one koji su bili primorani napustiti svoje domove.
Kroz taj dom dosad je zbrinuto oko 800 građana Zagreba.
Najviše ih je u jednom trenutku bilo u svibnju, čak 652, a trenutno je ondje još smješteno 262 naših sugrađana.
Za njihov smještaj i prehranu dosad smo izdvojili više od 13 milijuna kuna.
Vlada je na prošlotjednoj sjednici zadužila Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine da u suradnji s Gradom Zagrebom, pronađe odgovarajuću nekretninu za smještaj za osobe privremeno smještene u Studentskom domu „Cvjetno naselje“.
Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite, zaduženi su da donesu:
Nalog o demobilizaciji preostalih mobiliziranih paviljona u Studentskom domu kako bi se, uoči početka nove akademske godine, normalizirao rad Studentskog doma,
Nalog o mobilizaciji drugog objekta u vlasništvu Grada Zagreba ili države, prikladnog za privremeno stambeno zbrinjavanje.
Za prve i hitne mjere iz proračuna osigurano 141 milijun kuna
Među prvim koracima bilo je i osiguranje oštećenih zgrada, ali u kojima je ipak moguće stanovati, jednokratnu pomoć od 12.000 kuna za obnovu krovišta, dimnjaka, zabata i dizala, i za to smo rebalansom proračuna osigurali 100 milijuna kuna.
Uz to za nabavu kondenzacijskih bojlera predvidjeli smo 8000 kuna i za tu svrhu smo osigurali 41 milijun kuna kroz Fond za zaštitu okoliša. Time su pokrivene potrebe za više od 5.000 stanova.
Do sada je zaprimljeno 3678 prijava, a potpisano 2520 ugovora.
To govori o učinkovitosti djelovanja jer je u nešto više od mjesec dana broj prijava povećan za 500, a broj potpisanih ugovora za 1500.
Sveukupno, za ove prve i hitne mjere osigurali smo 141 milijun kuna. Ima još puno neiskorištenih sredstava i pozivam sve građane da podnesu te zahtjeve i iskoriste ova sredstva koja su u proračunu osigurana.
Ponudili smo i dugoročnije rješenje i bolje uvjete stanovanja kroz financiranje najamnine za zamjenski stan za sve osobe čije su nekretnine stradale u potresu, za što je osigurano financiranje do rujna 2021.
Do danas je za financiranje najamnine zamjenskih stanova zaprimljeno 464 zahtjeva. Sklopljeno je 155 ugovora o najmu, a za najamnine je isplaćeno gotovo 1,2 milijuna kuna.
Brzi zajam od 200 milijuna dolara uz 500 milijuna eura iz Europskog fonda solidarnosti
Usporedno sa svim tim aktivnostima usmjerili smo naše napore na osiguranje potrebnih financijskih sredstava za obnovu Zagreba i okolice.
Svega par dana nakon potresa, zajedno sa Svjetskom bankom, s verificiranom međunarodnom metodologijom, izrađen je dokument - takozvana Brza procjena nastale štete, prema kojemu je šteta procijenjena na oko 25.000 zgrada i kuća na oko 86 milijardi kuna.
Na temelju tog dokumenta osigurali smo brzi zajam od 200 milijuna dolara (1,3 milijarde kuna) od Svjetske banke koji će biti iskorišten za obnovu obrazovnih i zdravstvenih institucija.
On je iskorišten i kao podloga za prijavu štete na Europski fond solidarnosti, iz kojeg možemo očekivati oko 500 milijuna eura.
Znate i sami da smo već prije desetak dana dobili i uplaćeni predujam od Europske komisije iznosu od 88,9 milijuna eura. To je, prema podacima same Komisije, najveći predujam ikad isplaćen iz Europskog fonda solidarnosti koji postoji od 2002. godine.
Zakon će osigurati obnovu i zadovoljiti očekivanja građana
Treći cilj bio je rad na ovom zakonskom prijedlogu koji utvrđuje načela i pravila za dugogodišnju organiziranu obnovu Zagreba i okolnih županija.
Sa svakom novom informacijom ili saznanjem shvaćamo koliko je ovo složena problematika i koliko bi bile dalekosežne posljedice za cijeli grad kada bismo propustili donijeti Zakon na što kvalitetniji način.
Stoga ovdje nema hitne procedure. Ima javne rasprave, ima dva saborska čitanja, ima konzultacija svih koji su u ovom procesu trebali dati svoje sugestije - građevinari, arhitekti, urbanisti, inženjeri, stručnjaci za energetsku transformaciju, povjesničari umjetnosti konzervatori, poslovna udruženja i komore, pravnici i zainteresirana javnost.
Uvjeren sam da će ovaj konačni prijedlog Zakona biti kvalitetan temelj koji će pokrenuti i osigurati obnovu i zadovoljiti očekivanja građana koji su pretrpjeli štetu u potresu, ali i sve građane Zagreba.
To je pokazala rasprava tijekom prvog čitanja gdje je postignut konsenzus velikog broja vas saborskih zastupnika.
Vjerujem da ćemo nakon rasprave i nakon što analiziramo predložene amandmane, kada dođe trenutak izglasavanja, o njemu postići što veće suglasje.
Financiranje konstrukcijske obnove zgrada uz uvođenje socijalnih kriterija
Ovaj konačni prijedlog zakona zavrjeđuje nekoliko dodatnih pojašnjenja.
On se, prije svega, odnosi na obnovu zgrada koje su neupotrebljive i privremeno neupotrebljive.
Predviđeno je da se konstrukcijska obnova zgrada financira iz sredstava državnog proračuna, proračuna Grada Zagreba, županija, gradova i općina, sredstvima vlasnika, odnosno suvlasnika zgrada, te sredstvima iz drugih izvora.
Sufinanciranje konstrukcijske obnove privatnih zgrada, podsjećam, predviđeno je u omjeru 60% država, 20% jedinice lokalne samouprave i 20% vlasnici odnosno suvlasnici.
Novost je u odnosu na prvo čitanje, a to je problem koji je velika većina vas istaknula u raspravi, uvođenje socijalnih kriterija, odnosno dohodovnog i imovinskog cenzusa.
Naime, građanima Zagreba i dvije susjedne županije čije su kuće i stanovi stradali u potresu, a primaju minimalnu plaću i nemaju značajniju imovinu, država i županija, grad ili općina će u potpunosti financirati konstrukcijsku obnovu nekretnina.
Iznosa od 20% sufinanciranja obnove bit će oslobođeni vlasnici nekretnina ako njihov dohodak, uključujući i dohodak bračnog ili izvanbračnog druga, odnosno dohodak životnog partnera, u protekloj i tekućoj godini ne prelazi iznos neoporezivog dohotka (4.000 kn za 2020. godinu).
To se odnosi i na one čija je ukupna imovina na dan potresa vrijedila manje od 200.000 kuna.
U potpunosti će se financirati i konstrukcijska obnova invalidima Domovinskog rata te korisnicima socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje.
Smatram da je ovakav način primjereniji rješavanju ovoga problema i otvoreni smo za još sugestija, jer zasigurno ima još skupina koje bi mogle zavrijediti ovakav tretman.
Kroz rasprave na saborskim odborima primijetili smo inicijativu velikog broja zastupnika da se ovo pravo omogući svim osobama s invaliditetom, o tome me već i osobno izvijestila zastupnica Lukačić, pa ćemo s naklonošću uzeti u obzir razmatranje i ove inicijative.
Novost u zakonu je i odredba da za drugu i svaku sljedeću nekretninu vlasnik sudjeluje u konstrukcijskoj obnovi s 50 posto sredstava odnosno raspodjela troškova je 40 posto država -10 posto lokalna samouprava - 50 posto vlasnik odnosno suvlasnik.
Obnovu zgrada javne namjene, dakle onih 1,5 posto oštećenih zgrada, financiraju u potpunosti vlasnici odnosno osnivači javnih ustanova.
Obnova će se provoditi organizirano, sukladno Programima mjera, definiranog sadržaja, kojeg donosi Vlada na prijedlog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Prvi program mjera u završnoj je fazi i planiramo ga usvojiti i prije isteka roka od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Fond za obnovu
Fond za obnovu i Stručni savjet za obnovu također osnovat ćemo prije roka od 30 dana od stupanja zakona na snagu.
Osnivači Fonda su, podsjećam, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija i, naravno, država.
Oko Fonda za obnovu čini mi se da je bilo također nekih nejasnoća pa da ih pokušamo razjasniti.
Fond za obnovu osniva se Ugovorom što je definirano Zakon o ustanovama - kad ustanovu osnivaju Republika Hrvatska i jedinice lokalne ili regionalne samouprave.
Uloga Fonda nije samo biti financijski fond već će on biti jedinstvena ustanova koja će operativno provoditi radnje vezane za obnovu.
Vrlo veliku pažnju posvetit ćemo transparentnom trošenju sredstava i uz pomoć informatičkih tehnologija svi podaci o utrošenim sredstvima bit će javno dostupni svima.
Nadalje, Zakon predviđa: obnovu zgrada, uklanjanje oštećenih zgrada, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća i novčanu pomoć.
Prioriteti i rokovi obnove
Važno je istaknuti da se ne obnavljaju pojedinačni privatni stanovi odnosno interijeri nego isključivo konstrukcijska obnova zgrade.
Cjelovitom obnovom u pravilu se obnavljaju zdravstvene i obrazovne institucije, ostale zgrade javne namjene, te pojedinačno zaštićena kulturna dobra.
Pojačanje konstrukcije vrši se radi povećanja seizmičke otpornosti.
Vlasnik, odnosno suvlasnici zgrade, mogu u postupku donošenja odluke o obnovi zatražiti projektiranje i izvođenje poboljšanja konstrukcije zgrade odnosno cjelovitu obnovu zgrade.
Za to je potrebno da se vlasnici obvežu na podmirenje razlike troškova koji bi zbog toga nastali i da daju odgovarajuće osiguranje za ispunjenje te obveze.
Prioriteti i rokovi obnove ovise o oštećenjima pojedinih zgrada i njihovoj važnosti za širu zajednicu i zaštićenosti kao kulturnoga dobra.
Oni ovise i o prioritetima organizacije gradskog prometa te kapacitetima građevinskog sektora.
Zakon predviđa uklanjanje zgrada koje su izgubile mehaničku otpornost i stabilnost u mjeri da su se urušile ili da nije moguća njihova obnova.
Za to je potrebna suglasnost svih suvlasnika.
Ako nema suglasnosti svih stanara uklanjanje se obavlja u skladu s propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja.
Važno je istaknuti da će, u odnosu na prve procjene, manji dio zgrada trebati rušiti, što je donekle ohrabrujuće.
Novčana potpora umjesto obnove
Zakon predviđa i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća kada je postojeća obiteljska kuća uništena.
Takva zamjenska kuća gradi se na mjestu uklonjene kuće, osim u slučaju klizišta, kada se gradi na novoj lokaciji.
Veličina zamjenske obiteljske kuće iznosi 55 m² za jednu ili dvije osobe, 70 m² za tri ili četiri osobe, te 85 m² za pet i više osoba.
Vlasnici, odnosno suvlasnici sudjeluju u troškovima obnove u istom omjeru kao i kod zgrada.
Zakon predviđa i novčanu pomoć i potporu koja se može isplatiti umjesto obnove.
Na ovaj način želimo potaknuti one građane koji mogu sami pokrenuti obnovu da to i učine, a sukladno kriterijima moći će ostvariti novčanu pomoć.
Zakon predviđa da odluke o obnovi donosi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a sve su ostale radnje u djelokrugu Fonda za obnovu.
Postupak pokreću upravitelji zgrada ili predstavnici suvlasnika odnosno vlasnika.
Izvođači se biraju na temelju javnog poziva.
Programom mjera određuju se najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti kod odabira izvođača.
Izmjene u Zakonu između dva čitanja
U konačni prijedlog zakona dodane su i sljedeće izmjene:
država će osigurati sredstva za konstrukcijsku obnovu u slučaju da to vlasnici, odnosno suvlasnici ne učine, no tada država upisuje založno pravo na nekretnini;
izmjena je da se založno pravo upisuje i na posebni dio nekretnine;
uvrštena je mogućnost dobivanja novčane pomoći za popravak stubišta;
vlasnici, odnosno suvlasnici, sredstva za konstrukcijsku obnovu te gradnju zamjenskih obiteljskih kuća uplaćuju na račun Fonda za obnovu;
dana je mogućnost obnove zgrade na kojima su bespravno rekonstruirani, odnosno uklonjeni konstrukcijski elementi zgrade, odnosno izvršene bespravne preinake koje utječu na mehaničku otpornost i stabilnost zgrade;
no za to je uvjet da vlasnik, odnosno suvlasnik pristane na vraćanje zgrade u stanje prije bespravne rekonstrukcije kojom se utječe na mehaničku otpornost i stabilnost i to samo nakon što se izvrši osiguranje podmirenja svih troškova koji su za to vezani;
ako vlasnik odnosno suvlasnici zgrade ne podnesu zahtjev za donošenje odluke o obnovi ili ne prilože suglasnost većine suvlasnika ili je vlasnik nepoznat ili nepoznata boravišta prema zgradi se postupa u skladu s propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja;
dana je obveza Ministarstvu, Gradu Zagrebu te županijama da osiguraju nekretnine za privremeno skladištenje građevnog otpada nastalog kao posljedica potresa;
predviđeno je donošenje pravilnika kojim će se pobliže urediti sadržaj i tehnički elementi projekta obnove konstrukcije zgrade, projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade i projekta za uklanjanje zgrade i projekta gradnje zamjenske obiteljske kuće;
unesena je odredba prema kojoj će se u prvom programu mjera uvrstiti konzervatorske smjernice za zgrade koje nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro kao i one zgrade koje se ne obnavljaju u cijelosti.
Prilika za Zagreb i Hrvatsku
Poštovane zastupnice i zastupnici,
pred svima nama, dakle svim akterima – i Vladom, i Gradom Zagrebom, i ove dvije županije, naravno i vlasnicima i suvlasnicima - je velika odgovornost da osiguramo proces obnove koji će, prije svega, onima koji ga trenutno nemaju osigurati krov nad glavom, siguran i topao dom, i Zagreb ponovno učiniti mjestom za ugodan život i rad.
Premda to nije prvenstvena svrha ovoga zakona, sama obnova može biti prilika za rješavanje brojnih neriješenih infrastrukturnih problema i za otvaranje rasprave o urbanom razvoju grada Zagreba.
U člancima zakona jasno se govori tko je za to nadležan i na koji način takav novi, razvojni trenutak ovakva nepogoda može pokrenuti.
Vjerujem da ćemo danas iskoristiti ovu prigodu da našim građanima osiguramo da imaju Zakon koji će doista biti i kvalitetan i da će procedure koje su njime ustrojene biti transparentne, da su načela i odredbe koje su u njemu i pravične i provedive za dobrobit svih nas.
Hvala vam."
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
