Premijer Andrej Plenković poručio je danas da bez sadržajne pripreme neće sazivati sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost, što mu je u pismu predložio predsjednik Republike. "Kada budemo imali konkretnu, sadržajnu podlogu s pogledom na svojevrsni akcijski plan u budućnosti, onda možemo razmišljati o tome da razgovaramo i u okviru VNS-a. Dakle, nikakav ad hoc nepripremljeni sastanak koji bi trebao trajati satima, nego onda kada mi ocijenimo da je za to pravi trenutak i kada je sadržaj rasprave temeljito pripremljen", rekao je.
Nakon komemoracije za nevine civilne žrtve u Baćinu, predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za medije i odgovarao na pitanja novinara o aktualnim temama.
"Danas na 29. obljetnicu pokolja nad hrvatskim civilima, na drugoj najvećoj masovnoj grobnici nakon Ovčare, još jednom izražavamo i sućut obiteljima žrtava i pijetet prema onima koji su dali svoje živote za hrvatsku slobodu", poručio je predsjednik Vlade.
Istaknuo je i da će se kroz novi zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata pravno regulirati segment koji dosada očito nije bio riješen na odgovarajući način.
Posebno je zahvalio potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu na svemu što je Ministarstvo učinilo kako bi se u Baćinu prije tri godine otvorila Spomen-soba, koja svjedoči o razmjerima stradanja za vrijeme Domovinskog rata na tom prostoru.
Sjednica VNS-a kada sadržaj rasprave bude temeljito pripremljen
Upitan kako će odgovoriti na poziv predsjednika Republike o sazivanju sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, premijer Plenković kazao je kako je to pismo vidio prije u medijima nego što ga je dobio.
Istaknuo je da je Vlada krenula s tri aktivnosti u pogledu borbe protiv radikalizacije u društvu.
Prva je konkretno vezana za slučaj napada na Banske dvore. Druga je institucionalna borba protiv radikalizma, a Vlada će na sjednici u četvrtak zadužiti Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti da analizira stanje, pojača međuresornu koordinaciju svih nadležnih tijela i da izađe s prijedlogom mjera.
"Kada budemo imali takvu podlogu, konkretnu, sadržajnu i s pogledom na svojevrsni akcijski plan u budućnosti, onda možemo razmišljati o tome da razgovaramo i u okviru Vijeća za nacionalnu sigurnost", odgovorio je i dodao da ne treba sazivati ad hoc nepripremljene sastanke nego razgovarati u trenutku kada sadržaj rasprave bude temeljito pripremljen.
Treća točka je politička borba, kazao je premijer Plenković pojasnivši da to znači borbu protiv radikalizma u društvu i protiv stranaka koje odobravaju ili nalaze razumijevanje za akte terorizma kakvim smo svjedočili prošlog tjedna pred zgradom Vlade.
"Podcrtat ću tezu o sanitarnom kordonu onih koji za ovakve akte nalaze razumijevanje ili odobravanje", poručio je.
Ne relativiziramo koronu proglašavajući je karijesom – i zdravlje je pitanje sigurnosti građana
"Što se tiče samoga predsjednika Republike, nakon što je relativizirao u biti taj napad jer je rekao da je to moglo biti i na bilo kojoj drugoj pozornici, meni izgleda kao da se piroman nastoji prerušiti u vatrogasca", rekao je premijer Plenković.
Dodao je da će predsjedniku Republike na poziv odgovoriti pisanim putem te da će, nakon sutrašnjeg zaključka Vlade i kada sastanak bude kvalitetno pripremljen, s obzirom na političku odgovornost institucija, odlučiti o terminu sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Naglasio je da se Vlada bori protiv pandemije koronavirusa, dodavši da je i danas u Hrvatskoj zabilježen rekordan broj zaraženih, a bori se i za radna mjesta te će do kraja godine dati, kada se sve zbroji, milijardu eura za očuvanje zaposlenosti u privatnom sektori.
"Ne relativiziramo koronu proglašavajući je nekakvim karijesom. Zdravlje je isto pitanje sigurnosti građana, nema većeg pitanja o zdravstvenoj sigurnosti građana. Ovih 11 ljudi koji je umrlo od jučer, sigurno nisu umrli od karijesa, da budem vrlo precizan", rekao je predsjednik Vlade.
Dodao je da ima tema o kojima će razgovarati s predsjednikom Republike, ali da će razgovarati u okolnostima i vremenu kada tijela koja najvišim dužnosnicima trebaju pripremiti sadržajne, pouzdane i kredibilne informacije na temelju kojih će se moći dogovarati daljnji smjerovi djelovanja, to i učine.
Krajnja desnica ima razumijevanje za napad na Banske dvore, a ljevica ga minimizira
Govoreći o borbi protiv radikalizma, usporedio je određene reakcije na napad na Banske dvore s reakcijama na stravičan zločin u Francuskoj, gotovo u isto vrijeme, gdje je radikalni islamist odrubio glavu učitelju zbog prikazivanja jedne karikature.
"Pogledajte reakciju javnosti tamo, pogledajte reakciju stranaka, pogledajte reakciju građana. To je reakcija republike, društva koje zna što je demokracija, što je ugroza institucija i kako na to treba reagirati. Na hrvatskoj političkoj sceni, bit ću vrlo precizan, od krajnje desnih aktera imali ste ili razumijevanje ili odobravanje, a na lijevom političkom spektru minimiziranje i relativiziranje. To nije zrela demokracija", upozorio je predsjednik Vlade.
Dodao je da sada najednom vidimo, u jučerašnjem pismu predsjednika Republike o napadu na Banske dvore, da tu ima i terorizma te da to nije moglo biti na nekoj drugoj pozornici, a ima i potrebe o razgovoru o tome kako rješavati taj problem u budućnosti.
"Ta je vrsta transformacije dobrodošla, a sastanak će biti kad mi procijenimo da je vrijeme zrelo", poručio je.
Očekujemo da se obljetnica žrtve Vukovara obilježi dostojanstveno i s porukama pijeteta
U kontekstu reakcija na napad na Banske dvore gradonačelnika Vukovara Penave i Domovinskog pokreta, novinare je zanimalo kako premijer Plenković gleda na skorašnje obilježavanje obljetnice pada Vukovara.
"Održat će se dostojanstveno", naglasio je predsjednik Vlade i podsjetio da je Vlada promjenom Zakona o državnim blagdanima taj dan proglasila i neradnim danom u Hrvatskoj, čime je 18. studenoga u hrvatskoj povijesti stavljen u fokus hrvatske javnosti.
Očekuje stoga da obljetnica u Vukovaru prije svega prođe dostojanstveno i s porukama poštovanja i pijeteta prema žrtvi Vukovara i svima koji su dali svoje živote, ali i u skladu s epidemiološkim preporukama s obzirom na promijenjene okolnosti uslijed pandemije koronavirusa.
Osvrnuo se i na situaciju s veledrogerijama i isporukom lijekova. Kazao je da je održan jedan u nizu sastanaka predstavnika Vlade i veledrogerija te da će danas na sjednici Užeg kabineta dobiti detaljno izvješće o tom sastanku od ministra zdravstva i ministra financija.
"Poruka koju je prenio ministar financija na tom sastanku je bila jasna – u ovom trenutku imamo određena sredstva koja možemo platiti", kazao je i dodao da se radi na rebalansu proračuna koji će u Hrvatskom saboru biti predstavljen početkom studenoga.
Restriktivne mjere samo ukoliko situacija jako eskalira
Novinare je zanimalo razmišlja li i hrvatska Vlada o strožim mjerama poput novog zatvaranja, s obzirom na nove rekorde u broju zaraženih koji se bilježe diljem Europe.
Premijer Plenković istaknuo je da postoje dvije metode u nošenju s određenim problemom. Jedna je metoda racionalnog sagledavanja problema i poduzimanja mjera i osvješćivanja javnosti o njegovoj ozbiljnosti.
"To je način na koji mi radimo. Sve epidemiološke preporuke, struka, epidemiolozi, liječnici, Stožer civilne zaštite, Vlada, imaju za cilj da kod naših sugrađana izazovu viši stupanj svijesti o opasnostima od koronavirusa", rekao je.
Dodao je da mjere koje idu na restriktivniji pristup nužno dovode do određenih negativnih gospodarskih efekata, s kojima se Vlada suočava, a da istodobno svi u hrvatskoj u javnom i državnom sektoru primaju plaću, svi umirovljenici primaju mirovine, dok će ljudi u privatnom sektoru kroz ovu godinu dobiti milijardu eura sredstava.
"Mi brinemo o općem interesu. Policijski sat, restriktivne mjere, neki novi
lockdown su krajnje mjere ukoliko situacija eskalira baš tako da nema drugog rješenja. Zaista vjerujem u mentalitetnu snagu hrvatskog čovjeka, budnost, odgovornost i obzir prema svakom drugom. Ako ljudi to osvijeste, onda ćemo lakše rješavati problem", poručio je predsjednik Vlade.
Upozorio je pritom to ne treba podcjenjivati, slati konfuzne i kontradiktorne poruke i svoditi to na stomatološki problem.
"Da je to ništa, ne bi bilo 40 milijuna zaraženih u svijetu. Moramo se uozbiljiti. Stvar je hoćemo li pristupiti problemu ozbiljno ili ćemo pristupiti problemu na način koji će dovesti do konfuzije", zaključio je.
Stranica |
Andrej Plenković
