Plenković: Vizija Hrvatske 2030. - konkurentna, inovativna, sigurna i prepoznatljiva zemlja jednakih prilika za sve >
Objavljeno: 12.11.2020.
Plenković: Vizija Hrvatske 2030. - konkurentna, inovativna, sigurna i prepoznatljiva zemlja jednakih prilika za sve
"Hrvatsku 2030. vidimo kao konkurentnu, inovativnu i sigurnu zemlju prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlje očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve", poručio je premijer Plenković danas predstavljajući Nacionalnu razvojnu strategiju. Dodao je da će ona biti sveobuhvatan akt strateškoga planiranja koji će objediniti ono najvažnije čemu svatko od nas i kao društvo stremimo i priželjkujemo kada zamišljamo bolju Hrvatsku.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas nacrt Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030. godine.
Uvodni govor predsjednika Vlade u toj prigodi donosimo u cijelosti.
"Poštovane dame i gospodo,
dopustite mi da kažem nekoliko osnovnih riječi. Jutros smo uputili ovaj dokument, uz pismo, i predsjedniku Republike Milanoviću i predsjedniku Hrvatskoga sabora Gordanu Jandrokoviću.
Pritom smo podsjetili predsjednika Republike da imenuje svoga predstavnika u Upravljačko vijeće koje će, nakon javnog savjetovanja, raditi na analizi pristiglih prijedloga za poboljšanje ove strategije i da na taj način, putem svoga predstavnika, da odgovarajući doprinos ovom strateškom dokumentu.
Također smo izrazili uvjerenje, u pismu predsjedniku Hrvatskoga sabora Gordanu Jandrokoviću, da će svi saborski zastupnici dati svoj obol u raspravi koja će uslijediti i na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora, a siguran sam i u svim odborima koji na bilo koji način u svojoj nadležnosti imaju pojedine aspekte ove Nacionalne razvojne strategije.
Na ovome dokumentu radila su ministarstva, radila je i šira stručna i akademska zajednice, te predstavnici niza zainteresiranih dionika.
Ovo je krovni strateški dokument za desetljeće koje je pred nama.
Hrvatska ima zaista ogroman broj strateških dokumenata na nacionalnoj razini, postoje i pojedine lokalne razvojne strategije, no ono što je važno, kada se usvoji ova krovna strategija, a nju će usvojiti Hrvatski sabor, svi oni trebaju biti usklađeni s ovim okvirnim dokumentom.
Odlučni smo sve izazove pretvoriti u prilike, a potencijalne ranjivosti pretvoriti u prednosti
Dame i gospodo,
mi živimo u razdoblju globalizacije, kada su jedino promjene stalne i kada se svaka država, svaki narod, svakodnevno, suočava s izazovima koje mora prevladati, odnosno otvaraju se prilike koje svi zajedno trebamo prepoznati.
Moramo znati iskoristiti vlastite ljudske potencijale, koji jamče znanja, vještine i inovacije, koje će pridonijeti stvaranju novih proizvoda i dodane vrijednosti gospodarstvu.
Moramo znati prepoznati vlastite gospodarske konkurentske prednosti i primjenjivati znanje radi ostvarivanja tehnološki dinamičnog i izvozno orijentiranog gospodarstva.
Moramo znati stvarati strateške saveze s drugim državama, kako bi povećali vlastitu globalnu prepoznatljivost i u suradnji s drugima pridonijeli podizanju standarda života naših sugrađana.
Zato smo još 2017. godine pokrenuli proces izrade Nacionalne razvojne strategije, koja će za naše građane značiti sustavan i strateški iskorak prema uspješnijoj i razvijenijoj Hrvatskoj 2030. godine.
Takav iskorak je nužan jer u natjecateljskom globalnom okruženju, svaka zemlja mora samostalno pronaći načine za prilagodbu na globalne trendove, uzimajući u obzir vlastite ljudske, gospodarske i tehnološke potencijale.
U razdoblju koje je pred nama, mi smo odlučni sve ove izazove pretvoriti u prilike, a svoje potencijalne ranjivosti pretvoriti u prednosti.
Strategija prepoznaje suvremene globalne trendove, poput četvrte industrijske revolucije, digitalne i zelene tranzicije, klimatske promjene, ali i geopolitičke poremećaje.
Za vrijeme procesa donošenja strategije, svijet je pogodila pandemija koronavirusa, a Zagreb i okolne županije pogodio je najsnažniji potres u zadnjih140 godina.
Obje nepogode razvojni su izazov za Hrvatsku, svaka na svoj način.
Proces obnove Zagreba i okolnih županija započeo je i kroz konsenzualno donošenje Zakona o obnovi, osnivanje Fonda, ustrojavanje potrebnih tijela, osiguravanje sredstava i iz europskih fondova i iz međunarodnih financijskih institucija, a naravno predviđena su i kroz državni proračun.
Hrvatska je trenutno zbog pandemije koronavirusa suočena s najvećim zdravstvenim, društvenim i gospodarskim izazovima od Domovinskog rata, a još uvijek je neizvjesno do kada će ova kriza trajati.
Vizija razvoja Hrvatske do 2030.
Upravo stoga i u ovakvim okolnostima mi ćemo uzeti u obzir sve ove izazove s kojima se suočavamo.
Za nas je važnije nego ikad, pravodobno i precizno prepoznati nove trendove, vidjeti na koji način osnažiti otpornost države i društva na sve unutarnje i vanjske šokove.
Ona definira viziju Hrvatske 2030. za čije su ostvarenje identificirani strateški ciljevi i glavni razvojni smjerovi.
Kao putokaz, ta vizija na sažet način, a istodobno dovoljno široko nastoji objediniti ono najvažnije čemu svako od nas i kao društvo stremimo i priželjkujemo kada zamišljamo bolju Hrvatsku.
Ta vizija stane u jednu rečenicu: Hrvatsku 2030. vidimo kao konkurentnu, inovativnu i sigurnu zemlju prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlje očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.
Ta vizija objedinjuje potrebu za prilagodbom izazovima globalizacije, ostvarivanju prilika koje pruža četvrta industrijska revolucija i zelena tranzicija, jačanje naše otpornosti na krize, promicanje naše kulture, očuvanje našeg identiteta, zaštitu okoliša, podizanje životnog standarda, ostvarivanje veće društvene pravednosti i ravnomjerniji regionalni razvoj Hrvatske, na dobrobit svih njenih građana.
Tu viziju ćemo ostvariti sinergijskim djelovanjem javnih politika u četiri razvojna smjera, a unutar njih i 13 strateških ciljeva.
Razvojni smjerovi i ciljevi Strategije
Razvojni smjerovi Hrvatske u ovom desetljeću su postavljeni uzimajući u obzir okolnosti pandemije i njenih posljedica.
Prvi je održivo gospodarstvo i društvo, drugi jačanje otpornosti na krize, treći zelena i digitalna tranzicija te četvrti ravnomjeran regionalni razvoj.
Važno je da su oni postavljeni kao ambiciozni, ali realni indikatori, prema kojima će se pratiti i vrednovati uspjeh u provedbi.
Ciljevi strategije su: prepoznati hrvatske razvojne potencijale, ublažiti gospodarske i društvene posljedice prouzročene globalnom krizom te potaknuti što brži gospodarski oporavak, osigurati održiv i stabilan razvoj Hrvatske u ovom desetljeću i kontinuirano podizati kvalitetu života naših građana, i svakome osigurati jednake prilike u diljem Hrvatske.
Mi očekujemo da kroz sljedećih 30 dana kroz postupak javnog savjetovanja brojni naši sugrađani, dionici, institucije, komore, akademska zajednica, nevladin sektor, mediji, političke stranke, svatko tko želi dati doprinos, iskoristi ovu prigodu i da svojim idejama i konstruktivnim prijedlozima daju doprinos ovom dokumentu.
Podsjetit ću da su brojni naši sugrađani i akteri i dosada davali doprinos u procesu izrade. Ovaj dokument je plod jednog uključivog procesa koji je iza nas.
Očekujem da, kada ovaj dokument nakon javnog savjetovanja prihvati Upravljački odbor, potom bude predstavljen na Vladi i da Prijedlog Nacionalne razvojne strategije potom Vlada uputi u Hrvatski sabor gdje će, ja se nadam, dobiti ne samo pozornost u pogledu rasprave i ideja koju zavrjeđuje nego da ćemo pri usvajanju nastojati ostvariti što širi konsenzus i za njegovo usvajanje dobiti što veću potporu.
Toliko za uvod, a sada bih molio ministricu Tramišak, kojoj želim zahvaliti kao i njenim prethodnicima ministru Paviću i ministrici Žalac, koji su unutar Vlade koordinirali ovaj proces proteklih godina, da nam prezentira glavne konture Strategije.
Nakon što ministrica održi svoju prezentaciju, ovdje je nekoliko članica i članova Vlade, ukoliko ima nekih pitanja, bit će nam drago odgovoriti."
Cilj do 2030. BDP po stanovniku 75 posto prosjeka EU-a
Govoreći o ciljnim vrijednostima za Hrvatsku 2030.godine,ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak istaknula je da je cilj da BDP po stanovniku iznosi 75 posto prosjeka EU-a, u odnosu na 65 posto koliko je iznosio u 2019. godini.
Nadalje, cilj je da stopa zaposlenosti za 10 godina iznosi 75 posto (66,7 posto u 2019.), da Hrvatska na indeksu globalne konkurentnosti zauzima 45. mjesto ili bolje (63. mjesto 2019. godine), da vrijednost izvoza roba i usluga u odnosu na postotak BDP-a doseže 70 posto (52,3 posto u 2019.), dok je udio ukupnih izdataka za istraživanje i razvoj u BDP-u cilj podići na tri posto (1,11 posto 2019.).
Nadalje, cilj je da očekivani broj godina zdravog života i za muškarce i žene poraste na 64 godine (u 2018. 56,5 godina muškarci, 58,5 godina žene), da stopa totalnog fertiliteta poraste na 1,8 djece (1,47 djece u 2018.). Kada je riječ o čitalačkoj pismenosti, mjeren PISA ljestvicom, cilj je do 2030. godine dosegnuti prosjek OECD-a, koji je u 2018. iznosio 487 bodova, dok je u Hrvatskoj tada iznosio 479 bodova.
Dostići prosjek EU-a je cilj i u segmentima duljine vremena kojeg učenici provode u nastavnom procesu, kao i u dijelu koji se odnosi na stopu sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom obrazovanju, koja je lani u Uniji iznosila 10,8 posto, a u Hrvatskoj 3,5 posto.
Do 2030. je cilj i na manje od 15 posto smanjiti postotak osoba koje se nalaze u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a taj postotak je lani iznosio 23,3 posto.
Želja je povećati produktivnost rada u poljoprivredi, pa tako da se 6107 eura po godišnjoj jedinici rada podigne na 10 tisuća eura.
Cilj je smanjiti i emisiju stakleničkih plinova, udio obnovljivih izvora energije u bruto ukupnoj potrošnji energije, stopu recikliranog komunalnog otpada podići na 55 posto (25,3 posto u 2018.), kao i dostići prosjek EU-a po DESI indeksu gospodarske i društvene digitalizacije, koji je u Uniji u 2020. iznosio 52,6, a u Hrvatskoj 47,6 bodova.
NRS nije radila Svjetska banka
Odgovarajući na pitanja novinara, Plenković je pojasnio da je riječ o okvirnom strateškom aktu, a ne operativnom planu ili sektorskoj strategiji, pa on po svojoj prirodi niti ne podrazumijeva provedbene dokumente.
S druge strane, za provedbu same strategije najodgovornija je Vlada, dodao je predsjednik Vlade.
Plenković je ustvrdio da donošenje ovog dokumenta ne kasni, a također i da je prilagođen okolnostima koje su obilježile ovu godinu.
Tramišak je kazala da je 2017. godine sa Svjetskom bankom potpisan sporazum o partnerstvu, vrijedan 4,3 milijuna eura, no ne za izradu NRS-a već, između ostalog, za izradu 16 analitičkih podloga i uspostavu sustava strateškog planiranja.
Izrada samog dokumenta, Nacionalne razvojne strategije, nije koštala ništa, navela je Tramišak, dodajući da je sastavljena od strane međuresornih radnih skupina, prvenstveno ministarstava, pa i HGK-a, HUP-a (...) no i istaknula kako dokument nije radila Svjetska banka.
Na pitanje o angažmanu Martine Dalić na izradi strategije, Tramišak je navela da je Dalić u proces izrade strategije bila uključena kao ministrica gospodarstva 2017. godine, dok je Plenković dodao da je eventualni kasniji angažman Dalić stvar njenog dogovora sa Svjetskom bankom, a ne s Vladom.
U idućih deset godina cilj imati brži gospodarski rast od EU-a
Na pitanje je li realno očekivati da će do 2030. hrvatski BDP po stanovniku doseći 75 posto razine EU-a, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić je rekao da je u protekle četiri godine taj udio porastao za četiri postotna boda, a kako je u idućih deset godina cilj imati brži gospodarski rast od EU-a, a što je uostalom bilo vidljivo i protekle četiri godine.
Hrvatska kao mala i otvorena ekonomija, uspješnom apsorpcijom i europskih sredstava, može načiniti i nekoliko koraka više od "tromih" ekonomija, koje trebaju puno više vremena za prilagodbu Zelenom planu i niskougljičnom razvoju, ustvrdio je Ćorić.
Plenković o Milanovićevom prijedlogu: Oporba Upravljačkom odboru može sugerirati
Premijer Plenković rekao je da je uputio pismo predsjedniku Republike u kojem ga poziva da imenuje svojeg predstavnika u Upravljačkom odboru izrade Nacionalne razvojne strategije, a oporba u izradi može sudjelovati sugestijama koje će Vlada pažljivo analizirati.
"Ja sam jutros uputio pismo predsjedniku Republike da imenuje svojeg predstavnika. Najvažnije je da on ima svog predstavnika u Upravljačkom odboru koji će zajedno s nama, nakon javnog savjetovanja, moći sugerirati neke ideje, sadržaje, modifikacije, dodatne elemente koje mi, eventualno kroz cijeli proces, nismo zapazili", rekao je novinarima premijer Plenković.
Predsjednik Republike Zoran Milanović predložio je danas premijeru Plenkoviću da uključi predstavnike oporbenih parlamentarnih stranaka u Upravljački odbor i izvršnu radnu skupinu za izradu Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, naglasivši da je strategija dokument od nacionalnog strateškog interesa.
Premijer Plenković jutros je poslao predsjedniku RH Milanoviću i predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću Nacrt prijedloga Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. (NRS 2030), prije javnog savjetovanja, izvijestio je ranije danas glasnogovornik Vlade Marko Milić.
Plenković je pozvao predsjednika Milanovića da predloži svojeg predstavnika u Upravljačkom odboru za izradu nacionalne strategije, kako bi dao svoj doprinos.
U pismu predsjedniku Sabora Jandrokoviću premijer Plenković je izrazio uvjerenje da će svi saborski zastupnici dati doprinos raspravi u Hrvatskom saboru i da će NRS 2030. dobiti što širu potporu.
Dokument je vani za koji sat, očekujemo doprinos svih
Premijer se osvrnuo i na prijedlog predsjednika Milanovića da se uključi oporbu.
"Što se tiče dijaloga s oporbom, još smo prije formiranja druge Vlade, sredinom srpnja, pozvali lidere tadašnjih oporbenih grupa da dođu na sastanak. To je bilo prije onog sastanka EU vijeća kada smo donijeli u Hrvatsku 23,5 milijarde eura. Oni su svi to odbili, nitko nije htio doći", podsjetio je Plenković.
Dodao je kako tada nisu htjeli doći tadašnji v.d. SDP-a Zlatko Komadina, čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro, Mostov Božo Petrov te još nekoliko predstavnika.
"To je ta oporba, koja navodno danas, želi biti konkretnije uključena. Isti ti ljudi sada žele sudjelovati. Pa mi smo apsolutno za. Dokument je vani za koji sat. Čim ga prouče mogu, i u javnosti ili na bilo koji drugi način, sve što žele sugerirati, mi ćemo to pažljivo analizirati i uzeti u obzir. Ovaj će dokument biti raspravljen, ne samo na plenarnoj sjednici, nego očekujemo doprinos svih zastupnika", naglasio je premijer.
Dodaje kako će se taj dokument raspraviti i sa županima, predsjednicima udruga gradova te Hrvatskom zajednicom općina.
"Dakle, konzultirat ćemo sve koje treba. Ovo je jedan inkluzivan proces", naglasio je premijer.
"Što se tiče metodologije, taj je proces bio otvoren, u njemu je sudjelovalo jako puno ljudi. Ako se netko probudio danas, pa misli da je taj dokument napisan jučer ili preko vikenda, nije. Ovaj je dokument plod rada velikog broja uključenih ljudi. Naša je zadaća kao Vlade da budemo inicijator ovakvih dokumenata", objasnio je Plenković.
Dodaje kako shodno tome i žele da Upravljački odbor, kada čuje što sve kroz javno savjetovanje mogu poboljšati, još jednom raspraviti tekst Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. "To je proces, to je dijalog", naglasio je.
"Što se tiče samih okvira, oni su određeni prije nekoliko godina i mislim da su kvalitetni, svi koji god žele dati svoj doprinos su dobrodošli. Uključivši institucije, političke stranke, socijalne partnere, akademsku zajednicu, nevladine udruge, medije, građane, mlade, koga god želite, mi smo otvoreni, ali format nećemo mijenjati jer smo pred kraj procesa. Ne može mi netko na kraju procesa reći 'može li metodologija biti drugačija'; ne može jer nema smisla sada", dodao je Plenković.
Milanovićevo taktiziranje oko VNS-a je performans i dječja igra
Na pitanje novinara o sastanku Vijeća za nacionalnu sigurnost, premijer Plenković je poručio kako je formaliziranje i taktiziranja dogovora termina i dnevnog reda sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost u stvari 'ničim izazvan performans predsjednika Zorana Milanovića', kojeg on vodi oko tehničkog pitanja, i da je to - “dječja igra”.
"Imamo jedan performans ničim izazvan, na tehničkom pitanju. To nekakvo formaliziranje, taktiziranje, tko je kome napisao dopis, je za mene dječja igra, tu dječju igru može sebi netko igrat na Twitteru, (...), to ništa ne treba", rekao je Plenković upitan za komentar, nakon što ga je predsjednik Republike ponovno pozvao da se o sjednici VNS-a, dogovore osobno, a ne preko predstojnika svojih ureda.
Plenković je naglasio da neće odustati od dosadašnje prakse načina dogovora tog sastanka, koju je imao u svom premijerskom mandatu.
Korespondenciju na tu temu i dalje će voditi predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić i slati sugestije o terminu i dnevnom redu predstojniku Ureda predsjednika Republike Orsatu Miljeniću, dodao je.
Premijer je komentirao Milanovićevo objavljivanje dopisa na Twitteru, ocijenivši da svjedočimo "novom sportu koji se zove 'Twitter - pisma' - sve što se napiše to se objavi".
Na novinarsko pitanje kako onda komentira navod bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da je između njih dvoje postojalo osobnih dogovora oko toga sastanka, Plenković je to odbacio.
"Nikakve korespondencije tu nije bilo, a niti nekakvih tematskih telefonskih razgovora, koliko se ja sjećam, između mene i predsjednice”, kazao je Plenković.
Ponovio je kako je za to zadužen predstojnik njegova Ureda, Frka-Petešić, koji je u slučaju prijašnje predsjednice RH, datum i termin sastanka dogovarao s njenom predstojnicom Ureda.
Plenković je zaključno naglasio kako Vlada želi održati sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost. Podsjetio je da se sjednica Vijeća održala i u ožujku na temu epidemije koronavirusa, a detalji su tada dogovoreni upravo u korespondenciji predstojnika ureda premijera i predsjednika RH, a ne u osobnoj komunikaciji predsjednika Republike i predsjednika Vlade RH.
