EU mora inzistirati na postignutim dogovorima s farmaceutskim kompanijama o količini i dinamici isporuke cjepiva

Premijer Andrej Plenković kazao je da Europska unija mora inzistirati na postignutim dogovorima s farmaceutskim tvrtkama. S te strane, istaknuo je, zatražili smo od predsjednice Europske komisije da u razgovorima s Pfizerom i Modernom, nadamo se uskoro i AstraZenecom, inzistira na dogovorenoj količini i dinamici isporuke cjepiva kako bismo što prije cijepili stanovništvo.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas u Banskim dvorima predsjednike Uprave i Nadzornog odbora Končar – Elektroindustrije d.d. Gordana Kolaka i Joška Milišu. Uz predsjednika Vlade bili su ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.
 
Na konferenciji za medije održanoj nakon sastanka, premijer Plenković je podsjetio da Končar ove godine slavi stotu obljetnicu. Naglasio je da je riječ o važnoj tvrtki, koja je u svojoj povijesti proizvela jako puno transformatora i generatora te je izgradila i revitalizirala brojne hidroelektrane. Dodao je da Končar zapošljava oko tri i pol tisuće radnika.
 
Stota obljetnica Končara
 
"Mislimo da ovakve važne trenutke za hrvatsko gospodarstvo i kompaniju u kojoj je i država suvlasnik evociramo unatoč pandemiji covida-19 ", kazao je Plenković, zaželjevši Končaru puno uspjeha u daljnjem radu.
 
Na pitanje novinara o razlogu susreta s predstavnicima Končara, premijer je kazao da je povod stotu obljetnica te da je riječ o uspješnoj poslovnoj tvrtki. Za primjer je uzeo to što su prije nekoliko tjedana Hrvatske željeznice naručile vlakove od Končara, podsjetivši da izvoze i tramvaje u jednu zemlju na Baltiku. "Posluju jako dobro, imaju puno konkretnih uspjeha i razloga da im posvetimo pozornost i da ih primimo u vremenu 100-te obljetnice", rekao je.
 
Na sastanku EV postignut visoki stupanj konsenzusa
 
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na jučerašnji sastanak Europskoga vijeća.
 
"Najbitnija poruka je da smo se sinoć svi usuglasili da moramo inzistirati na dogovorima koji su postignuti s farmaceutskim kompanijama", ocijenio je premijer, podsjetivši da je Europska komisija u ime svih članica Unije proteklih mjeseci sklapala ugovore s kompanijama koje su zajedno s brojnim znanstvenicima radile na izradi cjepiva.

S te strane, istaknuo je premijer, zatražili smo od predsjednice Europske komisije da u razgovorima s Pfizerom i Modernom, nadamo se uskoro i AstraZenecom, inzistira na dogovorenoj količini i dinamici isporuke cjepiva kako bismo što prije cijepili stanovništvo.

"Fascinantno je da su procesi koji traju 10 godina bili gotovi unutar jedne godine i da su sve zemlje svijeta biti u poziciji tako brzo imati cjepivo za jednu novu bolest", naglasio je Plenković.

Predsjednik Vlade kazao je i da postoji zabrinutost predsjednica ili predsjednika vlada s obzirom na različite nove varijante virusa. Dodao je da brojevi po zemljama variraju iz tjedna u tjedan te se sukladno tome svaka bori na svoj način. U tom kontekstu smatra dobrim da je na sastanku Europskoga vijeća postignut visoki stupanj konsenzusa.

Cijepljenje se ne zaustavlja

Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Vlade je rekao da se cijepljenje ne zaustavlja.

Pojasnio je što se radi u fazi docjepljivanja. "Dvadeset i jedan dan nakon što primite prvu dozu trebali biste primiti i drugu. U skladu s cijelom dinamikom isporuke cjepiva, Pfizerova ih je npr. 17 i pol do 18 tisuća tjedno, Hrvatski zavod za javno zdravstvo će  u distribuciji cjepiva po Hrvatskoj voditi računa o kalendaru, odnosno da u tom razdoblju od 21 dan bude dovoljno cjepiva, da oni koji su primili prvu dozu, prime i drugu", kazao je Plenković.

Moramo paziti, naglasio je, da cjepiva ne dobiju zemlje koje bi platile veći iznos po dozi, bit je da nam stignu dogovorene količine.

Što se tiče mjera i sastanka sa Stožerom u nedjelju, premijer je rekao da stvari treba gledati realno.

"Mi smo sada u jednoj objektivno boljoj situaciji nego što smo bili prije nekoliko tjedana. I to je dobro. No nismo mi još u fazi da je opasnost nestala", kazao je.

Kad je riječ o mjerama, premijer je ustvrdio da mnogi misle da je Hrvatska limitirana. Uzeo je za primjer Francusku koja ima policijski sat od 18 do 6 sati. Dodao je da je slična situacija u nizu zemalja.

Cijepiti najizloženije i najugroženije skupine društva

"Mi smo cijelo vrijeme nastojali balansirati zdravstveni, financijski, društveni, školski, sportski, ugostiteljski aspekt, sve pokušavamo staviti u balans. Virus se prenosi tako da prijeđe s jednog čovjeka na drugog. Kontakt je ključan, što je manje kontakta, to je manje zaraze. Prošao sam koronu, nije ugodna bolest", rekao je premijer.

Naglasio je da je cijela ideja da se tijekom idućih nekoliko mjeseci cijepe najizloženije i najugroženije skupine društva.

"Onda smo stvorili buffer za one koji mogu brže imati najteže posljedice. To je smisao, to svi žele. Idealno bi bilo sve njih procijepiti do 1. svibnja s obzirom na mali zastoj, a onda ići što šire do ambicije da se što prije procijepi 70 posto populacije", pojasnio je.

Što se tiče mjera, rekao je da će sve staviti na stol i vidjeti što se može vratiti od 1. veljače, a što će čekati još malo jasniju situaciju.

Za komemoracije, a ne za provokacije
 
Odgovarajući na pitanje o odlasku predsjednika RH Zorana Milanovića s današnjeg obilježavanja 28. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica ’93, premijer Plenković je kazao da se na obilježavanju pojavilo nekoliko ljudi u majicama HOS-a koji nisu bili – kako je rekao ministar obrane Mario Banožić – predviđeni u službenom protokolu koji se odnosio na dijelove braniteljskih udruga.
 
„Je li to sve skupa bilo tako ili nije, ja to, u biti, ne znam. U svakom slučaju, ja sam za komemoracije, a ne za provokacije“, rekao je.
 
Premijer je podsjetio na događaj pred Banskim dvorima iz listopada prošle godine, kazavši da je očito da nad mladićem koji je pokušao teroristički napad na Vladu – u kojem je teško ranjen hrvatski policajac – netko dulje razdoblje provodio svojevrsnu indoktrinaciju.
 
„Prema tome, protiv isključivosti, a s respektom za sve one koji su dali život za Hrvatsku, uključivši i pripadnike HOS-a. To je moj stav“, poručio je.
 
Napomenuo je da će s ministrom obrane Banožićem razgovarati o cjelovitim informacijama o događanjima vezanim za današnje obilježavanje vojno-redarstvene operacije Maslenica ’93.
 
Klasični scenarij lijevih opcija pred izbore
 
„Imamo jednu delikatnu i specifičnu situaciju – 'Za dom spremni' iz Drugoga svjetskog rata kojeg osuđujemo, ne prihvaćamo sve što ima veze s ustaškim režimom, dakle to sam rekao sto puta u zadnjih nekoliko godina. Imamo situaciju u Domovinskom ratu, imamo te postrojbe, njihovo postojanje, poginule za Hrvatsku. I to je ono što je bila vrlo osjetljiva zadaća povjerenstva koje je vodio tadašnji predsjednik HAZU-a, akademik Kusić, gdje smo rekli – imamo jednu vrlo osjetljivu situaciju i za kontekst komemoracija iznimno mogućnosti. To je sve“, kazao je.
 
Podsjetio je da su uoči prošlih parlamentarnih izbora bile dvije teme koje su se otvarale.
„Jedna je bila tema korupcije, a druga ideološka podjela“, poručio je, dodavši da se sada pred lokalne izbore događa ista stvar.
 
„Uvijek lijeve opcije nameću ili korupciju ili ideološku podjelu pred izbore. To je klasični scenarij“, dodao je.
 
Podsjetivši na rad Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, Plenković je kazao da je dokument koji je ono donijelo najbolje što je dosad bilo o tome da se uvaže realnosti koje postoje.
 
„Taj dokument je preporuka – za svakoga tko je razuman, racionalan, tko želi dobro, tolerantno ozračje u društvu, tko hoće gledati naprijed, u četvrto desetljeće hrvatske demokracije. A ima ljudi koji neće, ima ljudi koji će profitirati od tih tema na politički način“, istaknuo je.
 
O Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa i HUP-u
 
Na pitanje o Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa – vezano za zahtjev o izuzeću njegove predsjednice -  koje će tražiti dodatnu dokumentaciju i hoće li se dodatno očitovati zašto traži izuzeće u slučaju Agrokor, premijer Plenković je odgovorio da to nije jedini predmet koji je tamo.
 
„Nije to samo moje mišljenje, to je mišljenje niza ljudi koji su se našli na dnevnom redu zbog čl. 5., dakle povrede načela, za koji nemate sankciju osim što ste izloženi nekakvom javnom sudu i medijskom ozračju da ste nešto loše napravili“, kazao je.
 
Podsjetio je pritom da je imao dva druga slučaja u kojima je nakon nepovoljnih odluka Povjerenstva dobio presude na Upravnom sudu.
 
„U slučaju da i ova bude nepovoljna, ponovno ću iskoristiti svoje pravo kao građanin da zaštitim svoje pravo i svoj čvrsti stav sudskim putem“, dodao je.
 
Novinare je zanimalo ima li smisla da Hrvatska udruga poslodavaca, koju je napustilo 30-ak tvrtki, bude Vladin partner u Gospodarsko-socijalnom vijeću, premijer je izvijestio da je danas zamolio ministre Ćorića i Aladrovića da obave određene razgovore i konzultacije te da se vidi što se točno zbiva.
 
„Moram vidjeti koji su korijeni tih razmimoilaženja“, rekao je premijer.
 
Na pitanje o lokalnim izborima i kandidatu za gradonačelnika Zagreba, Plenković je kazao da će HDZ imati kandidate u svim sredinama, koji će biti predstavljeni kroz nekoliko tjedana. "Imat ćemo kandidata u gradu Zagrebu, pobjedničkog", zaključio je.



Pisane vijesti | Andrej Plenković