Premijer Plenković poručio je danas da je trenutna epidemiološka situacija u Hrvatskoj povoljnija od mnogih zemalja EU, ali još nije idealna. "Hrvatska nikada nije imala kompletni lockdown ili policijski sat, a mjere ograničenja pojedinih poslovnih i društvenih aktivnosti plod su preporuka stručnjaka koje jedino imaju za cilj smanjiti dinamiku zaraze odnosno njenu brzinu", rekao je i naglasio da će se svima dopustiti rad čim to okolnosti dozvole.
Nakon današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je konferenciju za medije na kojoj je odgovarao na pitanja novinara o aktualnim temama.
Odgovarajući na pitanje o protuepidemijskim mjerama, premijer Plenković istaknuo je da je Hrvatska u posljednjih šest tjedana smanjila sedam puta broj novozaraženih koronavirusom.
Trenutno je situacija u Hrvatskoj, dodao je, povoljnija od mnogih zemalja Europske unije, ali nije idealna.
Veliki broj zemalja, osobito zapadnih, u strahu od novih sojeva virusa poduzima dalje restriktivne mjere.
Ponovio je još jednom da nikome u Vladi ili Stožeru civilne zaštite nije bilo drago donositi mjere restriktivnoga karaktera.
Istodobno, istaknuo je, Hrvatska nikada nije imala tzv. kompletni lockdown ili policijski sat i dodao da je i osobno protiv takve restriktivne mjere koja je, smatra, i psihološki pogrešna.
Naglasio je da se u situaciji za koju nitko nije kriv, a gdje se virus pojavio i raširio diljem svijeta, moramo nositi s njime zajednički.
Kad je riječ o onima kojima je zbog mjera ograničena normalna poslovna aktivnost, ili društvena aktivnost svakome od nas, istaknuo je da je ta vrsta restrikcije plod preporuka stručnjaka kao oblika protuepidemijskih mjera koje jedino imaju za cilj smanjiti dinamiku zaraze odnosno njenu brzinu.
O eventualnim novim popuštanjima mjera 15. veljače
Najavio je da će se uoči 15. veljače ponovno staviti na stol sve opcije i vidjeti što se eventualno može popustiti, ako okolnosti budu takve.
Strateški cilj je omogućiti normalniji život kroz protuepidemijske mjere, procjepljivanje stanovništva i toplije vrijeme na proljeće.
Premijer je dodao da razumije da je ljudima dosta restriktivnijeg načina života te još jednom apelirao na odgovornost i zdrav razum.
"Činimo sve što možemo da se na najmanje bolan način borimo protiv ove epidemije", poručio je dodavši kako Hrvatska nije došla u situaciju da joj je funkcionalnost zdravstvenog sustava dovedena u pitanje.
Tome su veliki doprinos dali i građani odgovornim ponašanjem, ističe premijer no i upozorava da bi ponašanjem koje dovodi do rizika epidemija ponovo rasla.
Čim se epidemiološke okolnosti promijene svima će se dopustiti rad
Što se tiče ekonomskih mjera, podsjetio je da je Vlada dala više od 9 milijardi kuna i to samo u neto iznosu, bez otpisanih doprinosa i poreza.
I danas je, dodao je, donesen paket mjera državnih potpora za sektor turizma i sporta vrijedan 1,5 milijardi kuna.
Od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Porezne uprave Vlada je zatražila da ubrzaju procedure administriranja svih zahtjeva.
Naglasio je da će Vlada čim se epidemiološke okolnosti promijene dopustiti svima da normalno rade svoj posao.
"Nitko od nas nije zadovoljan time što netko ne može raditi. Dapače, nama je to žao, a to je i teret za sve porezne obveznike i za održivost javnih financija uopće", poručio je predsjednik Vlade istaknuvši da resorni ministri kontinuirano razgovaraju s predstavnicima različitih udruga.
Vlada želi analizu svih tijela koja obavljaju javne ovlasti, kao što je HGK
Što se tiče šire inicijative poduzetnika vezane uz neporezna davanja i parafiskalne namete, podsjetio je da je Vlada u prošlom mandatu ukinula milijardu i 150 milijuna kuna parafiskalnih nameta i neporeznih davanja.
"S tim planom idemo dalje i smanjivat ćemo sva ta opterećenja za koja smatramo da možemo", dodao je.
U tom je kontekstu spomenuo i temu koja je aktualna nekoliko zadnjih dana, a tiče se Hrvatske gospodarske komoru, kazavši da je to danas tema, a sutra će možda biti Hrvatska obrtnička komora, pa Hrvatska turistička zajednica.
"Možda se netko dosjeti da ukinemo i Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu", kazao je govoreći o tome što sve netko može proglasiti nepotrebnim i nebitnim nametom.
No, dodao je, o svemu se može raspravljati pa Vlada želi i analizu svih tijela koja obavljaju neke javne ovlasti, kao što je Hrvatska gospodarska komora.
"Moramo vidjeti. No, ako ćemo njih stavljati u koš s udrugama koje rade kao dobrovoljne organizacije, ok, ali onda će javne ovlasti netko drugi morati obavljati jer sumnjam da će imati sredstava da se financiraju", poručio je.
Odluka o nabavi borbenih aviona će pričekati, trenutno nam je u fokusu Banovina
Upitan što je s odlukom o nabavi borbenih aviona, premijer Plenković kazao je da će Vlada zasad s tom odlukom pričekati.
"Pričekat ćemo još. To je bilo prije nego što se dogodio potres, u ovom trenutku imamo fokus na Banovinu", poručio je.
Osvrnuo se i na temu seksualnog uznemiravanja na Filozofskom fakultetu na koju posljednjih dana upozoravaju mediji.
Premijer Plenković kazao je da će ministar znanosti i obrazovanja Fuchs ispitati tu situaciju, kazavši da on o tome posljednjih dana čita u medijima.
"Neka se to sve ispita i detaljno istraži o čemu se radi, a ako postoji nešto što je neprimjereno, da se to sve skupa sankcionira. Zaista je teško iz moje pozicije do kraja saznati što se tu točno zbiva i je li u procesnom smislu netko propustio poduzeti određenu radnju koja bi bila zdravorazumska kada dobije saznanja o takvim slučajevima", rekao je predsjednik Vlade.
Martina Dalić u Podravci može dati kvalitetan doprinos
Komentirajući izbor Martine Dalić za predsjednicu Uprave Podravke, premijer Plenković podsjetio je da je država najveći dioničar, ali ne i većinski suvlasnik pa su sve kadrovske odluke koje se donose uvijek predmet dogovora i pregovora.
Izrazivši žaljenje za bivšim čelnikom Podravke, preminulim Marinom Pucarom, rekao je kako je u toj izvanrednoj okolnosti Dalić bila na dispoziciji.
"S obzirom na njeno iskustvo ekonomistice i upravljačko iskustvo, činjenicu da je Podravka velika kompanija, da država tu ima svoj interes, da je važna za Koprivničko-križevačku županiju, da je važna za prehrambeno-poljoprivrednu industriju, smatrali smo da ona može u ovoj ulozi dati jedan kvalitetan doprinos", poručio je premijer Plenković.
Na komentar da Martina Dalić ima negativnu percepciju u javnosti zbog slučaja "lex Agrokor" premijer Plenković je odgovorio kako je prilično stekao iskustvo o percepciji i realnosti, a kada će se dugoročno gledati koliko je Vlada pridonijela stabilnosti hrvatskog gospodarstva, vidjet će se da je napravljen potez koji je spasio kompaniju, hrvatsku ekonomiju i radna mjesta.
Podsjetio je da je zbog dugova Agrokora bio ugrožen cijeli hrvatski financijski i ekonomski sustav, radna mjesta više od 30.000 ljudi u Hrvatskoj i još toliko u susjednim zemljama.
Kompanija danas, četiri godine nakon te krize, nosi novo ime i ide kroz proces restrukturiranja.
"Koliko je Vlada tada pridonijela stabilnosti gospodarstva i očuvanju radnih mjesta, jedino što je više od toga je ovo što smo napravili u Covid krizi. U određenim trenucima država mora intervenirati, mora pokazati zašto je ona tu, čuvar stabilnosti sustava, bio on politički, pravni, gospodarski, financijski ili zdravstveni", naglasio je.
"Ne vidim ništa loše u tome da bude na ovom mjestu, dapače mislim da je to šansa i za Podravku i ciljeve koje suvlasnici žele, a to je veća dobit u vremenu kada će ona voditi kompaniju", poručio je.
Upitan koje su njezine reference za taj posao, premijer Plenković je rekao kako ne zna po čemu ona kao doktorica ekonomije i osoba u zreloj fazi svoje karijere ima slabije reference nego bivši gradonačelnik Koprivnice Zvonimir Mršić, koji je također bio predsjednik Uprave.
"Martina Dalić jučer je dobila odluku Nadzornoga odbora da je izabrana predsjednica Uprave, ima zadaću godinu dana pred sobom da pokaže što može učiniti, zajedno s drugim ljudima u Upravi i radnicima Podravke, za dobrobit i Podravke i Koprivničko-križevačke županije, ali i cijele Hrvatske", kazao je predsjednik Vlade.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
