Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanom otvorenju 1. Hrvatske konferencije o potresnom inženjerstvu – 1CroCEE na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.
Govor predsjednika Vlade, nakon uvodnih pozdrava, donosimo u cijelosti.
"Srdačno vas sve pozdravljam i zahvaljujem na pozivu na otvorenje međunarodne konferencije o potresnom inženjerstvu u povodu prve obljetnice potresa u Zagrebu.
Danas se s posebnim emocijama prisjećamo razornog potresa koji je usred pandemije pogodio hrvatski glavni grad – ali isto tako i još jačeg i potresa koji je prije tri mjeseca pogodio Banovinu i također prouzročio nova oštećenja u Zagrebu i okolici.
To je prilika da se osvrnemo na sve što smo poduzeli u protekloj godini dana, na ono što radimo, kao i sve što je još pred nama kako bismo na kvalitetan način obnovili potresom pogođena područja i u tome pružili pomoć svima čiji su domovi stradali.
Budući da su nas ovi potresi podsjetili da živimo na trusnom području, ova je konferencija prigoda da čujemo od stručnjaka za protupotresno inženjerstvo kako ubuduće kvalitetnije graditi i biti u poziciji da su nam građevine otpornije na moguće nove potrese.
Zahvala svim službama i volonterima
No prije toga, dopustite mi da izrazim zahvalnost svima koji su nesebično pružili pomoć našim unesrećenim sugrađanima.
Tu mislim na hitne službe – vatrogasce, civilnu zaštitu, hitnu pomoć, zdravstveni sustav, hrvatsku policiju, Hrvatsku vojsku, Hrvatsku gorsku službu spašavanja – ali i na djelatnike Građevinskog fakulteta i građevinske inženjere te arhitekte, koji su se odmah stavili na raspolaganje i pomogli u pregledima stanja zgrada diljem Zagreba i okolice, a u protekla tri mjeseca i diljem Banovine.
Zahvaljujem i brojnim volonterima na terenu koji su pokazali veliko srce i odraz su našeg zajedništva u teškim trenucima, na što kao društvo trebamo biti ponosni. Pomogli su naravno i aktivnostima Crvenoga križa i Caritasa.
Zahvaljujem i svim našim građanima i brojnim tvrtkama i udrugama koje su kroz različite donacije pokazale veliku solidarnost.
Šteta od nakon potresa u Zagrebu i okolici 86 milijardi kuna
Dame i gospodo,
u potresu u Zagrebu i okolnim županijama oštećeno je 25 tisuća zgrada i kuća, a šteta se procjenjuje na 86 milijardi kuna, što je oko 60% državnoga proračuna.
Jasno je da ćemo na saniranju štete tako golemih razmjera morati raditi godinama i za to osigurati ogromna financijska sredstva, što će u sadašnjoj zahtjevnoj ekonomskoj situaciji od Vlade zahtijevati još odgovornije upravljanje javnim financijama.
Svjesni dugogodišnjega izazova koji je pred nama, na tu izvanrednu okolnost, i najveću nesreću koja je pogodila Zagreb još od katastrofalnih poplava 1964. godine, odgovorili smo kombinacijom hitnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera.
Hitnih mjera za sigurnost, zbrinjavanje, smještaj i interventne radove.
Srednjoročnih za izradu kvalitetnog zakonskog okvira za obnovu, popisivanja šteta i uspostavu Fonda za obnovu.
Dugoročnih za osiguranje sredstava i potrebne međunarodne financijske pomoći za obnovu grada, uz pojednostavljivanje procedura za građane.
Vlada će povećati jednokratnu pomoć od 12 na 20 tisuća kuna
Kada je riječ o hitnim mjerama, potrebno je kazati da je na početku bilo najvažnije učinkovito i koordinirano djelovanje svih hitnih službi koje su zaista brzo pomogle unesrećenima. Bila je to dobra kombinacija rada državnih i gradskih institucija.
S velikom žalošću prisjećamo se danas i Anamarije Carević, čiji je mladi život tada nažalost prekinut i suosjećamo s njenom obitelji.
Imajući na umu teška oštećenja brojnih crkava, pa i katedrale u tom potresu svjesni smo da je moglo biti i mnogo više žrtava da se kojim slučajem potres dogodio samo kasnije i da u tom trenutku nije bilo epidemioloških mjera.
U prvim danima nakon potresa zbrinuti oni koji su ostali bez svojih domova i osiguran im je privremeni smještaj i hrana, zbrinuti su pacijenti iz razrušenih bolnica i smješteni na sigurno, angažirane su sve službe kako bi se čim prije raščistio centar grada i omogućio normalan promet.
Vrlo brzo definirali smo interventne mjere, osigurali za njih 141 milijun kuna i krenuli s pripremom zakona.
Osigurali smo jednokratnu pomoć od 12 tisuća kuna za obnovu krovišta, dimnjaka, zabata i nabavu kondenzacijskih bojlera.
Za ovu mjeru je odobreno1466 zahtjeva.
Tu ćemo mjeru na sjednici Vlade u četvrtak, povećati na 20 tisuća kuna za obiteljske kuće.
Svima koji su u hitnim uvjetima zbrinuti u studentskim domovima, kod rodbine ili kod prijatelja ponudili smo i dugoročnije rješenje i bolje uvjete stanovanja, što je obuhvatilo 747 građana.
Nakon potresa u Petrinji, koji je uzrokovao nova oštećenja i na širem zagrebačkom području, produljili smo do 1. ožujka 2022. sufinanciranje privremenog smještaja svima koji se i dalje ne mogu vratiti u svoje domove, za što je dosad isplaćeno 6,7 milijuna kuna.
Kvalitetan zakonodavni okvir za dugogodišnji proces obnove
Zakonski okvir napravljen je na kvalitetan i transparentan način, njegov je cilj osigurati dugogodišnji proces obnove.
Odlučili smo se za cjelovitu organiziranu obnovu grada kako bismo Zagreb obnovili prema suvremenim standardima, vodeći računa da očuvamo njegov prepoznatljivi identitet i graditeljsku baštinu.
Zakon o obnovi izrađen je u suradnji sa strukom – građevinarima, arhitektima, urbanistima, inženjerima, stručnjacima za energetsku transformaciju, povjesničarima umjetnosti, konzervatorima, poslovnim udruženja, komorama i pravnicima.
Kroz široku javnu raspravu prikupili smo kvalitetne prijedloge zainteresiranih stručnjaka i građana, a zakon je dobio široku podršku saborskih zastupnika. Uvažili smo ogroman broj prijedloga i sugestija za poboljšanje zakonskog okvira koji je sugerirala i oporba u Hrvatskom saboru.
Model financiranja obnove: 60% država, 20% grad, 20% vlasnik
Kako bismo vlasnicima značajno olakšali obnovu, definirali smo da čak 80% (60 država + 20 grad) konstrukcijske obnove zgrada snosi država, županije i gradovi.
Pritom smo građane slabijeg imovinskog statusa, osobe s invaliditetom i druge ranjive skupine oslobodili od participacije onih 20%.
Uspostavili smo Stručni savjet kao i Fond za obnovu, koji je zadužen za provedbu obnove zgrada i praćenje provedbe programa mjera obnove, i time uspostavili institucionalni okvir za obnovu.
Do sada je zaprimljeno 5.435 zahtjeva za obnovu i dodjelu novčane pomoći.
Da bismo građanima olakšali administrativne korake uspostavili smo aplikacije e‑Obnova.
Procedure su krajnje pojednostavljene tako da su građani oslobođeni prikupljanja dokumentacije kojom raspolažu tijela javne uprave.
Kako bi se građanima pružila sva potrebna pomoć, uspostavili smo informativni centar gdje mogu dobiti sve važne informacije, ali i savjete za postupak obnove.
Izrađeni su posebni Vodiči za obnovu građevina, Program mjera obnove zgrada te informativni letci.
Osiguravanje financijskih sredstava
No da bi ovako skup i dug proces mogao uopće biti proveden, ključno je osigurati potrebna financijska sredstva. Tu smo se posebno angažirali na pribavljanju europskih i međunarodnih izvora financiranja.
Naime, razmjeri štete u Zagrebu i okolici, a potom i na Banovini, su zaista veliki.
Riječ je o 86 milijardi kuna procijenjenih šeta u Zagrebu i okolici i 41,6 milijardi kuna za Banovinu, što je oko 128 milijardi kuna.
Dosad smo našim intenzivnim aktivnostima na svim razinama za obnovu, rekonstrukciju i revitalizaciju pogođenih područja u procesu osiguravanja, po našim procjenama u ovom trenutku, 3,8 milijardi eura, odnosno 28,5 milijardi kuna, što je oko 22% potrebnih sredstava.
Od toga je gotovo 1,4 milijardi eura iz europskih izvora i 2,4 milijardi eura kroz međunarodne financijske institucije.
Europska sredstva uključuju 684 milijuna eura iz Fonda solidarnosti za obnovu Zagreba, planiramo skoro 600 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost, dakle iz Instrumenta EU iduće generacije, a iz postojećeg Višegodišnjeg financijskog okvira iz Operativnog programa za Konkurentnost i koheziju realocirano je 111 milijuna eura.
Usto, nastojat ćemo osigurati dodatna sredstava iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, gdje ćemo također tražiti stavke za proces obnove.
Kada je riječ o međunarodnim financijskim institucijama, uz već potpisan zajam od 184 milijuna eura od Svjetske banke, razgovaramo o dodatnih milijardu eura od Europske investicijske banke, 900 milijuna eura od Razvojne banke Vijeća Europe i 300 milijuna eura od Europske banke za obnovu u razvoj.
No, uz to će trebati dodati i sredstva koja će biti doznačena iz Europskog fonda solidarnosti, a slijedom zahtjeva kojeg smo podnijeli nakon rezimea šteta na Banovini.
U ovom procesu želim zahvaliti doprinosu Građevinskog fakulteta i suradnji sa Svjetskom bankom i svim stručnjacima jer je upravo ta stručna podloga hrvatskih stručnjaka uz koordiniranu i međunarodno verificiranu metodologiju procjene šteta pomogla Hrvatskoj da dobije sredstva na adekvatan način.
S tim u vezi su resorna ministarstva i Grad Zagreb već raspisali javne pozive za obnovu zgrada iz područja obrazovanja, kulturne baštine, prometne infrastrukture i zdravstva, to su četiri komponente koje su već raspisane za Grad Zagreb i susjedne županije.
Obnova kulturno-povijesne cjeline Zagreba
Poseban naglasak stavljamo na obnovu kulturne baštine, odnosno kulturno-povijesne cjeline Grada Zagreba.
U obnovi kulturne baštine primijenit će se suvremena saznanja i tehnologije obnove i restauracije, uz primjenu načela energetske učinkovitosti kadgod je to moguće.
Ministarstvo kulture i medija uspostavilo je Međunarodni savjetodavni odbor koji će savjetovati hrvatske projektante, konzervatore i restauratore u primjeni najsuvremenijih pristupa protupotresnoj obnovi kulturne baštine.
Svi naši napori usmjereni su na osiguranje sredstava za protupotresno jačanje zgrada te na olakšavanje financiranja obnove građanima.
Paralelno s tim, kontinuirano vodimo razgovore s nizom razvojnih i poslovnih banaka kako bismo dogovorili rješenja koji će građanima omogućiti kreditne linije s povoljnim kamatnim stopama za potrebe financiranja obnove.
To bi se ponajprije trebalo odnositi: na financiranje njihovog udjela od 20% troškova obnove, na financiranje razlike troškova između konstrukcijske i cjelovite obnove, na financiranje obnove višestambenih zgrada, kao i na financiranje državne obnove javnih zgrada.
Razoran potres na Banovini
Dame i gospodo,
premda je današnja tema potres u Zagrebu, dopustite nekoliko riječi o drugom potresu magnitude 6,2 prema Richteru koji je 29. prosinca pogodio područje Sisačko-moslavačke, ali i Karlovačku i Zagrebačku županiju, a snažno se osjetio u Zagrebu i većem dijelu Hrvatske, kao i dva potresa
magnitude iznad 5 stupnjeva prema Richteru koji su se dogodili tih dana i također uzrokovali ogromnu štetu.
Taj je potres, nažalost, sa sobom odnio i sedam ljudskih života. Žao nam je i izražavamo još jednom sućut obiteljima onih koji su stradali u tom potresu.
I tu su službe reagirale brzo, svi su dali svoj doprinos, svi oni isti koji su već imali iskustvo zagrebačkoga potresa, a neki su od vaših inženjera bili na krovovima zgrada razorenih onim prvim potresom, kada se dogodio drugi, veći potres na Banovini. I na taj način ste pokazali veliku požrtvovnost u pomoći ljudima koji su nastradali.
I ovdje su utvrđeni razmjeri štete, proglašena je katastrofa, potpredsjednik Medved vodi Stožer civilne zaštite koji praktički cijelo vrijeme zasjeda u Petriniji, a prisutnost svih resora na Banovini je stalna.
Do sada je postavljeno preko 1.700 mobilnih jedinica, 1.300 stambenih kontejnera, 400 mobilnih kućica, uz posebno kontejnersko naselje na Sajmištu u Petrinji.
Snažna potpora Centru za potresno inženjerstvo
Zahvaljujući iznimnom doprinosu više od 1700 inženjera i statičara iz cijele Hrvatske, u protekla dva i pol mjeseca izvršeno je oko 41 tisuća brzih pregleda radi procjene oštećenja i uporabljivosti zgrada od ukupno 49.700 prijava, odnosno preko 82%.
Iako je njihov rad dobrovoljan, Vlada je donijela odluku o pokrivanju putnih troškova i dnevnica. Smatram da je i to skromno s obzirom na požrtvovnost koju su ovi hrvatski stručnjaci pokazali u ovih godinu dana.
Danas svi vidimo vrijednost toga rada i struke i dat ćemo snažnu potporu kako bi Centar za potresno inženjerstvo dobio status koja zaslužuje. Mislim da je to sasvim jasno svima koji su u proteklih godinu dana stekli iskustvo u aktivnostima nakon potresa.
Transparentan i cjelovit proces obnove
Također, želim kazati kako proces obnove treba biti transparentan i cjelovit. Obnova nisu samo građevinski radovi niti se s njima može započeti bez dobre pripreme.
Svakoj kvalitetnoj obnovi prethodi zahtjevna i cjelokupna institucionalna priprema, prikupljanje opširne dokumentacije, razrada idejnih rješenja, te uspostavljanje transparentnih i učinkovitih procedura, sukladno zakonu i sukladno programu mjera.
Sve što radimo mora biti na dugi rok čvrsto, održivo i bez ikakvih pogrešaka.
Upravo je to važno u razumijevanju procesa s kojim se bavimo proteklih godinu dana i činjenice da ćemo uskoro ući u organiziranu fazu konstrukcijske obnove, gdje će sve institucije koje su u to uključene dati svoj doprinos.
Obnova kao prilika za novi razvojni ciklus
Obnovom želimo pokrenuti nov i veliki razvojni ciklus u Zagrebu i okolnim županijama te na Banovini koja zaslužuje gospodarsku, socijalnu i demografsku revitalizaciju, uz fizičku obnovu od potresa.
Obnovom obrazovnih i drugih institucija te kulturne baštine, želimo pogođenim područjima osigurati i stari sjaj, ali ujedno i dati suvremeno protupotresno ojačanje.
Kroz potporu u postupku obnove brojnim obiteljima, osobito najugroženijim skupinama društva, želimo u što kraćem roku stvoriti preduvjete za bolji i sigurniji život.
U ovom dugogodišnjem pothvatu važna će biti sinergija Vlade, resora, Fonda za obnovu te svih ostalih dionika, kao i suradnja s akademskom zajednicom, komorama i domaćim tvrtkama.
Važnu ulogu ima i razvoj znanja u protupotresnom inženjerstvu, kako bismo gradili otporniju infrastrukturu i građevine, sukladno načelima protupotresne gradnje, uključujući i ona koja je već prije sto godina postavio sam Mohorovičić.
Vjerujem da će tome pridonijeti i bolje opremanje seizmološke službe na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.
Obnova je i šansa za doprinos hrvatske građevinske industrije
Također, želio bih kazati da razumijemo legitimna očekivanja da se procesi ubrzaju i da se osigura trajan i siguran proces obnove.
Naša je obveza da sveobuhvatnu obnovu realiziramo po najvišim standardima, a ovu prirodnu katastrofu iskoristimo da potaknemo razvoj – ne samo Grada Zagreba nego posebno potresom pogođenih susjednih županija.
Ujedno, ova je obnova i šansa za vrlo značajan doprinos hrvatske građevinske industrije, koja je već dosada putem aktivnosti koje su organizirane kroz Hrvatsku gospodarsku komoru dala doprinos i u raščišćavanju, a siguran sam da će to biti i u izgradnji.
Na kraju, želim čestitati na organizaciji ove konferencije, zahvaliti dekanu Lakušiću i svim djelatnicima Građevinskog fakulteta na inicijativi.
Čestitam i na izdavanju ovoga zbornika radova i siguran sam da će ova međunarodna konferencija pomoći suradnji između akademske zajednice, Vlade i svih nadležnih institucija da proces obnove bude što učinkovitiji i na korist naših sugrađana.
Hvala vam lijepa."
Stranica |
Andrej Plenković
