Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je danas u posjetu Zadarskoj županiji.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je danas u posjetu Zadarskoj županiji. U Benkovcu je sudjelovao na svečanosti puštanja u rad VE Korlat, a u Zadru je obišao zatvoreno plivalište Športskog centra Višnjik te nazočio prezentaciji novog projekta društvene infrastrukture – izgradnja olimpijskog bazena, a sastao se i sa županom Zadarske županije Božidarom Longinom i gradonačelnikom Grada Zadra Brankom Dukićem.
Pohvalio je ideju da se na Višnjiku napravi jedan cjeloviti sportski centar i dodao kako je to logično budući da više od 150 sportskih klubova djeluje na tim terenima što potvrđuje sportsku tradiciju Zadra.
Izrazio je zadovoljstvo što je Zadarska županija u proteklih nekoliko godina povećala i zaposlenost i razvoj u svim aspektima.
"Svi resori su nastojali pomoći razvoj Zadarske županije i grada Zadra", poručio je i podsjetio da je Vlada nakon velikih poplava dala više nego snažnu podršku da se što prije obnove devastirani objekti.
Poreznom reformom, istaknuo je premijer Plenković, županiji i njenim jedinicama na raspolaganju je 112 milijuna kuna prihoda više na godišnjoj razini.
Ukupno je ugovoreno projekata u vrijednosti od 3,4 milijarde kuna iz europskih sredstava, a tijekom Covid krize osigurano je 340 milijuna kuna za plaće 22 tisuće radnika u toj županiji.
Isključivanje vojske iz obilježavanje Bljeska bilo bi loše, nerazumno i nelogično
Premijer Plenković je odgovarao i na pitanja novinara o drugim aktualnim temama.
Novinare je zanimalo premijerovo mišljenje o najavi predsjednika Republike da na obilježavanje obljetnice Bljeska u Okučanima ne pozove vojsku.
Premijer Plenković kazao je da postoji protokol dogovoren na razini svih institucija koje su uključene te istaknuo da mu svaki potez koji bi isključio vojsku iz obilježavanja 26. obljetnice Bljeska djeluje loš, nerazuman, neracionalan i nelogičan.
"Bili su uvijek tamo, ja sam dolazio svo ovo vrijeme, ne vidim baš što bi se to trebalo dogoditi da ne budu i ove godine", kazao je.
Komentirajući današnju izjavu predsjednika Republike, kazao je da se radi o još jednoj potvrdi onoga što stalno govori.
"Mi imamo nekoga tko je izabran za predsjednika koji je u biti jedan licemjer koji sve što govori o drugima u biti stalno priča o sebi. Sve to što čujete je narativ o samome sebi. I u toj cijeloj tiradi uvreda, raznih usporedbi, istodobno hini nekakvo zajedništvo i suradnju", poručio je.
Istaknuo je da predsjednik Republike stalno vrijeđa druge – bez obzira radi li se o drugim dužnosnicima, novinarima, komentatorima, predsjednicima stranaka.
Milanović se umjesto Grbina trudi biti čelnik opozicije
"Imate nekoga tko stalno vrijeđa druge, bez obzira radi li se o meni, predsjedniku Sabora, ili recimo nekom novinaru poput vašega kolege Kosanovića u Jasenovcu, gdje su svi mediji odšutjeli o tome, kao da se nije dogodilo, što je zanimljiv fenomen, ili napada predsjednika SDSS-a gospodina Pupovca, ili druge, dakle stalno imate jednu tiradu. A ovdje je najbitnije da je Milanović izašao iz cipela predsjednika svih građana. On se ponaša kao predsjednik koji se bori protiv HDZ-a", istaknuo je i dodao kako to nije uloga predsjednika Republike.
"On ne funkcionira kao predsjednik svih, što bi trebala biti njegova zadaća, nego se trudi igrati umjesto gospodina Grbina, čelnika opozicije i biti protiv Vlade koja je dobila povjerenje na izborima", naglasio je premijer Plenković.
Dodao je kako razumije da predsjednik Republike želi pomoći oporbenim strankama poraženim u parlamentarnim izborima uoči lokalnih izbora, ali i upozorio da se to tako ne radi.
Što se tiče veleposlanika i diplomacije, premijer Plenković ustvrdio je da se predsjednika Milanovića kao diplomata nitko ne sjeća.
"On nije ostavio nikakav trag. Mene na Europskom vijeću u pet godina nikad nitko nije pitao za njega. Pitajte druge kakav sam ja bio diplomat, neću o sebi govoriti, ali njega se nitko ne sjeća", kazao je premijer Plenković, dodajući da ono po čemu se predsjednika Republike u Bruxellesu sjećaju jest po kupovini rabljenih vozila.
Prijedlog imenovanja veleposlanika na Pantovčaku skoro pola godine, kad odgovore možemo dalje razgovarati
Ponovio je da je Vlada Uredu predsjednika dostavila popis prijedloga veleposlanika koji su u tom trenutku mogli ići na mandate koji su dolazili kraju.
"Taj prijedlog je u Uredu predsjednika, dakle loptica je tamo", kazao je istaknuvši da se predstojnik Ureda predsjednika više puta sastao s ministrom vanjskih i europskih poslova o toj temi te da je na Uredu predsjednika da odgovore.
Dodao je pritom da je i ministra vanjskih i europskih poslova, koji je ranije bio veleposlanik Hrvatske u Berlinu i u Budimpešti, također predsjednik Republike izvrijeđao.
"Ako im se netko ne sviđa, neka kažu. Ali, jako je važno da nema tog propisa, nema tog sistema koji bi podrazumijevao da netko sa strane izvršne vlasti, dakle Vlade, ispuni 50 posto kućica i ostavi drugih 50 posto prazno. A on, pritom, kaže ja nemam nikoga. Znači, hoće prazno za koga?", upitao se predsjednik Vlade ustvrdivši da nema alternativnog prijedloga od strane predsjednika Republike. Dodao je da kada predsjednik Republike dođe s nekim prijedlogom da će ga Vlada rado razmotriti.
Pojasnio je da procedura funkcionira tako da se gledaju ljudi koji se razumiju u tu profesiju, koji su iz sustava vanjskih poslova ili su bili u njemu i koji imaju kvalifikacije da obavljaju te dužnosti.
"Loptica je kod njih. Kada odgovore na prijedlog koji smo im dali prije skoro pola godine, onda možemo razgovarati", poručio je.
Milanović je dobio povjerenje zahvaljujući Škorinoj družini, sada se licemjerno dodvorava krajnjoj desnici
Govoreći o svom odnosu s predsjednikom Republike, ustvrdio je kako se ne radi o "prepucavanju" i dodao kako bi se trebalo detaljno analizirati tko što i kada govori, o kome, tko vrijeđa, a tko ne vrijeđa.
"Mi smo u političkom svijetu. I ako imate nekoga tko je samo formalno predsjednik, a u biti je čelnik oporbe, nekoga tko deklarirano kaže da će se boriti protiv HDZ-a, to se još nikada nije dogodilo", poručio je i istaknuo da se nikad dosad nije moglo čuti niti od jednog predsjednika da otvoreno kaže da je protiv Vlade ili protiv vladajuće većine.
"On tu iskoračuje iz ovlasti. On govori o tome da ću ja nekome polagati račune. To su sve njegove izjave. To je apsolutno van svih okvira, da ne kažem sve, samo ne normalno kako se lažno predstavljao na izborima", kazao je.
Na konstataciju da mu ne ostaje dužan, premijer je kazao: "Pa najbolje da ću mu ostati dužan. Ja sam političar i predsjednik Vlade i budući da svi ostali pobjegnu glavom bez obzira, dakle svi su utekli – sjetite se narikača, sjetite se Baba, sjetite se uvreda prema manjinama, prema medijima, prema komentatorima – svi nestadoše sa scene".
Predsjednik Vlade istaknuo je kako je vrlo važno za zdravlje društva i medijskog prostora da se točno vidi o čemu je tu riječ.
Ponovio je da je predsjednik Republike dobio povjerenje na izborima prošle godine zahvaljujući "družini" gospodina Škore.
"Cijela ta svita je prošle godine imala samo jednu zadaću – otkinuti dio biračkog tijela od HDZ-a i omogućiti Milanoviću da pobijedi u drugom krugu", kazao je premijer Plenković i ustvrdio da se iz tog razloga predsjednik Republike dodvorava krajnjoj desnici.
"Vrlo je to perfidno, licemjerno, nisko, a u konačnici lako prepoznatljivo", poručio je.
"Dakle, dodvoravamo se krajnjoj desnici, glumimo predsjednika, a velika smo oporba HDZ-u, i igramo rolu umjesto Grbina, koji je očito kompletno van forme", kazao je i dodao da bi uloga predsjednika Republike trebala biti da pokuša okupljati sve.
Hinjenje zajedništva nije opcija, surađivat ćemo tamo gdje je to predviđeno Ustavom
Izjavu predsjednika Republike da je sve krenulo izjavom premijera Plenkovića nakon predsjedničkih izbora o tvrdoj kohabitaciji, premijer je ocijenio još jednom zamjenom teza.
"Način kako je počeo taj mandat je tako da sam ja njega u izbornoj noći nazvao i čestitao mu. Kad je on bio poražen na parlamentarnim izborima 2016. nije bilo poziva. I tu je taj kompleks, tu je ta frustracija, tu su korijeni ovoga apsolutno neprimjerenoga ponašanja", ustvrdio je premijer Plenković.
Ponovio je da hinjenje zajedništva na polaganju vijenaca stoga nije opcija i naglasio da će Vlada, kao i do sada, obilježavati sve obljetnice dostojanstveno i s punim poštovanjem prema hrvatskim braniteljima.
"Jednostavno ćemo se svi naviknuti na to. To je tako kako je i tako će biti. Sve što je Ustavom predviđeno da surađujemo, odradit ćemo", poručio je.
Ministri se kod predstavljanja NPOO-a drže definiranih okvira koji su upućeni i Saboru
Novinare je zanimao i komentar predsjednika Vlade na tvrdnje saborske zastupnice Sandre Benčić da su ministrica Tramišak i ministar Ćorić držali predavanja u privatnim tvrtkama koje se bave obukom ljudi za povlačenje sredstava iz EU fondova, na kojima su se navodno iznosili detalji iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti pa su se tako, navodno, u povlašteni položaj stavljali sudionici tih predavanja.
Ustvrdivši da ne zna buni li se gospođa Benčić kao saborska zastupnica ili kao bivša konzultantica za europske fondove kojoj je žao što nije sudjelovala u tim predavanjima, poručio je da je siguran da su se ministri držali definiranih okvira koji su upućeni i Hrvatskom saboru.
Nacrt Nacionalnog plana, dodao je, je u javnoj raspravi od 1. travnja i objavljen je na webu, predstavljen je i socijalnim partnerima, a održana je i cjelodnevna rasprava u Saboru 14. travnja.
Istaknuo je, pritom, da je to bila rasprava u kojoj je, u cijelom svom premijerskom mandatu, imao najveći broj replika.
"Dakle, sve smo rastumačili što god smo trebali i nema ministra koji ima pojedinu komponentu u tom planu da nije u Saboru proveo neko vrijeme i o tome razgovarao. Prema tome, sumnjam da bi bilo tko od ministara, a kamoli oni, doveli neke konzultantske tvrtke koje postoje u Hrvatskoj u privilegirani položaj u odnosu na druge. To jednostavno ne stoji", ustvrdio je.
Nalog ministru Berošu da ustroji učinkovit sustav distribucije cjepiva i aktivnog pozivanja na cijepljenje
Što se tiče procesa cijepljenja, a upravo je u dvorani Višnjik jedan od punktova za cijepljenje, predsjednik Vlade kazao je da mu je tamo ravnatelj županijskog zavoda za javno zdravstvo predstavio na koji način je u toj županiji organizirano cijepljenje.
Naglasio je da će Hrvatska od idućega tjedna dobivati 250 do 300 tisuća doza cjepiva tjedno što znači da se mora povećati cijepljenje diljem Hrvatske.
"Stoga je moj nalog ministru Berošu bio da se u nekoliko ovih dana ustroji vrlo učinkovit sustav distribucije cjepiva na teren i aktivnog pozivanja svih ljudi koji se žele cijepiti kako bismo iskoristili ta 2,3 milijuna doza cjepiva koja su nam na raspolaganju do 30. lipnja", kazao je premijer Plenković i još jednom pozvao sve građane da se cijepe jer su koristi od cjepiva daleko veće od eventualnih rizika.
Dodao je da je u nekim županijama već počelo cijepljenje turističkih djelatnika, koji se žele cijepiti u velikom broju, te naveo da je to vrlo važno s obzirom da želimo poslati poruku da je Hrvatska sigurna turistička destinacija.
Vlada raznim mjerama želi ojačati ekonomsku snagu mladih kako bi ostali u Hrvatskoj
Premijer je upitan i zašto po njegovom mišljenju mladi odlaze iz Hrvatske i je li njegova Vlada donekle barem zaustavila taj odlazak.
Predsjednik Vlade ustvrdio je da je problem demografije egzistencijalno pitanje hrvatskoga naroda te da se tom temom Vlada bavi konstanto, nekada vidljivo, nekada manje vidljivo.
Ta je tema, dodao je, prožeta kroz Nacionalnu razvojnu strategiju, Program Vlade i mnoge druge dokumente, a pritom je i jedan od elemenata porezne reforme.
Najavio je da će prvi puta sada početkom svibnja mladi ljudi ispod 25 godina imati pravo na povrat poreza na dohodak u stopostotnom iznosu, a oni od 26 do 30 godina u pedesetpostotnom iznosu.
"To znači da i na taj način želimo ojačati njihovu ekonomsku snagu da ostaju i žive u Hrvatskoj na temelju svog rada", poručio je.
Pojasnio je i da je jedan od razloga odlaska mladih to što je Hrvatska članica Europske unije od 2013. godine, gdje je jedna od četiri temeljne slobode sloboda kretanja.
"Normalno je da jedan dio naših građana koristi tu slobodu i želi jedan dio svoje karijere i svog života, bez ikakvih administrativnih zapreka, s našim obrazovanjem koje se priznaje zahvaljujući članstvu u Europskoj uniji, provesti negdje drugdje, zaraditi više pa se vratiti", kazao je premijer Plenković istaknuvši kako je uvjeren da se radi o dvosmjernom procesu.
"Mi nastojimo osigurati da što veći broj naših sugrađana, pogotovo mladih, osnuje obitelj u Hrvatskoj, dobije zaposlenje u Hrvatskoj i da ima preduvjete za kvalitetan i ugodan život", poručio je i istaknuo da je Hrvatska predivna zemlja koja ima sve mogućnosti za kvalitetan život.
Naveo je da je u Hrvatskoj prvi puta prosječna plaća bila iznad sedam tisuća kuna, a Vlada je podigla minimalnu plaću na 3400 kuna neto, a niz je koristi i za poslodavce kojima mogu potaknuti svoje radnike.
"Stvorili smo niz pretpostavki, a bitno je i da ozračje bude pozitivno, afirmativno i optimistično", poručio je.
Stranica |
Andrej Plenković
