Drugog dana boravka na Hvaru predsjednik Vlade Andrej Plenković, zajedno s ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem, upoznao se s dinamikom radova na aglomeraciji Jelsa-Vrboska-Stari Grad.
Cilj projekta je izgradnja sustava odvodnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže za naselja Stari Grad, Jelsa, Vrboska i Basina te izgradnja dva uređaja za pročišćavanje otpadnih voda čime bi se smanjili gubici vode u vodoopskrbnoj mreži. Ukupna vrijednost projekta je veća od 470 milijuna kuna, a iz Kohezijskog fonda odobreno je gotovo 260 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
"Hvarski Vodovod vodi veliki projekt koji podupiru Hrvatske vode i Ministarstvo gospodarstva, energetike i zaštite okoliša, sufinanciran europskim sredstvima, a vrijednost projekta je 437 milijuna kuna, i on će biti realiziran do kraja 2023. godine", rekao je predsjednik Vlade Plenković u izjavi medijima.
Premijer se u Jelsi s čelnicima svih jedinica lokalne samouprave otoka Hvara.
"Razmotrili smo sve bitne razvojne projekte za otok Hvar, prije svega rješavanje pitanja modernizacije cestovne infrastrukture od Jelse prema Sućurju - dakle prema istočnom dijelu otoka Hvara. Također smo razgovarali o nastavku projekta koji povezuje u smislu cjevovoda vodnu povezanost između Jelse i Sućurja i svih mjesta u tom dijelu otoka, kao i o projektu elektrifikacije onih dijelova otoka Hvara koji još nisu elektrificirani", kazao je Plenković i dodao kako će Vlada i dalje pomagati te projekte.
Na otoku Hvaru u vrijeme koronakrize isplaćeno 55 milijuna kuna za plaće radnika
Po njegovim riječima, na današnjem sastanku pohvaljena je izmjena Zakona o otocima i mogućnost da se sufinancira dopremanje vode na otok, i to ne samo na Hvar, nego i na ostale otoke.
"Tako će naši sugrađani i njihovi gosti koji dolaze na hrvatske otoke imati kvalitetnije uvjete za boravak i život na otocima", istaknuo je premijer.
Naglasio je da je na otoku Hvaru u vrijeme koronakrize isplaćeno 55 milijuna kuna za plaće radnika u Hvaru, Starom Gradu, Jelsi i Sućurju,
"Stali smo iza privatnog sektora i djelovali komplementarno s jedinicama lokalne samouprave očuvavši radna mjesta i pomogavši brojnim tvrtkama da prevladaju ovu krizu", istaknuo je Plenković.
Podsjetio je kako je u gradu Hvaru 2018. održana sjednica Vlade na kojoj su donesene odluke važne za politiku prema otocima te nacrt Zakona o otocima, koji je u međuvremenu i prihvaćen. Najavio je izradu novoga strateškog dokumenta za razvoj hrvatskih otoka u idućih sedam godina.
Premijer je izrazio uvjerenje da će se jenjavanjem covida Hvar još više "dizati" i u pogledu turizma, kulturne baštine, ali i infrastrukture koja je nužna da ljudi ovdje ostaju i dobro žive i da dolazi što više turista, istaknuvši da ovaj otok daje doprinos turizmu desetljećima.
Teško je povjerovati da bi se ničim izazvan upustio u terorizam
Upitan o napadu na Markovu trgu, predsjednik Vlade se složio s izvješćem DORH-a u kojem se kaže da je napad koji je izveo Danijel Bezuk teroristički čin.
Dodao je da mu je teško vjerovati da bi se netko tako mlad, s malo životnog iskustva upustio u takav pothvat i počinio takvo djelo.
"Mislim da tu treba učiniti dodatne napore i vidjeti tko su ljudi koji su utjecali na tako mladog čovjeka, indoktrinirali ga, doveli ga u fazu svog promišljanja da napravi nešto takvo. Mislim da on sam sigurno nije niti izradio oružje koje je koristio, niti je sam naučio pucati, niti je imao takav odlučni moment.
Sumnjam da tu nije bilo niti poticatelja niti pomagača", kazao je Plenković.
Očekuje od svih službi, uključivši i naše obavještajne službe, dodatna izviješća o toj temi jer smatra da je ona prevažna i preozbiljna.
"Premalo smo o njoj govorili. Da se to dogodilo u nekoj drugoj zemlji, vjerujte mi okrenuo bi se svaki kamen da se nađe tko je taj tko je ovog čovjeka naveo da tako nešto napravi. Srećom, imali smo mali broj posljedica, da je to bilo pola sata kasnije, pitanje je koliko bi imali stradalih", rekao je premijer.
Ponovio je da ne vjeruje da je Danijel Bezuk napad na Markovu trgu sam osmislio. "Najveći naivac u to ne bi povjerovao", dodao je.
Predsjednik Vlade smatra i dalje da iza počinitelja stoje određene političke stranke, koje su na njega imale utjecaj.
"Sad ih neću spominjati, spomenuo sam ih nekidan. Neka se malo informiraju svi tko su ljudi koji su imali utjecaj na njegov razvoj, kada i kako, čime se bave, što rade, govore, što objavljuju, za kakve stavove se zalažu i koga optužuju za nekakve trgovačke hrvatsko-srpske koalicije ili slične stvari. Ja sam za zemlju u kojoj vlada tolerancija, uvažavanje, respekt prema manjinama i za jednu Hrvatsku u kojoj se svi dobro osjećamo", poručio je Plenković.
Naglasio je kako nije za isključivu, agresivnu i huškačku Hrvatsku, dodavši kako takvi nikada neće biti partneri HDZ-a i vladajuće stranke dok se ne odreknu i napuste takvu retoriku.
Procjene o otvaranju Markova trga donose MUP i sigurnosna služba
Na pitanje o otvaranju Markova trga, predsjednik Vlade je rekao da su to procjene koje donose MUP i sigurnosna služba.
"Idem u jako puno zemalja, posjećujem svoje kolege. Ne znam tko je ovako otvoren bio kao što smo mi bili, ne znam gdje ste mogli doći pod prozor predsjednicima ili premijerima. Ovo što smo mi imali bila je potpuna otvorenost i transparentnost. Ako postoje procjene o sigurnosnim ugrozama najviših institucija u Republici Hrvatskoj onda treba poduzimati mjere koje nisu za to da ljudi ne bi mogli doći na trg", kazao je, pojasnivši da se i dalje održavaju razni događaji poput prosvjeda ili manifestacija nakon što ih organizator prijavi.
Hrvatska je sudionik svih globalnih koalicija za borbu protiv covida
Upitan kako dodatno motivirati ljude da se cijepe, premijer Plenković je kazao da je Vlada osigurala više nego dovoljno cjepiva. Podsjetio je i da je donesena odluka kojom je omogućeno cijepanje svih hrvatskih državljana koji nisu osiguranici, svih hrvatskih državljana gdje god živjeli u svijetu, ali i svih drugih stranih državljana.
Istaknuo je da je Hrvatska sudionik svih globalnih koalicija za borbu protiv covida. "Svo cijepio koje neće biti utrošeno od strane naših poreznih obveznika za koje je izvorno kupljeno i namijenjeno, bit će donirano. Mi ćemo kao zemlja davati svoj doprinos, neće se baciti", rekao je Plenković.
Nikome ne uzimamo Teslu
Predsjednik Vlade se osvrnuo i na reakcije Narodne banke Srbije na odabir Nikole Tesle za hrvatske kovanice eura, kazavši kako oni mogu imati rezerve i svoj stav, ali nemaju nikakav utjecaj.
"Nikola Tesla se rodio u Smiljanu na području Hrvatske, išao je u gimnaziju u Karlovac, živio je uglavnom u SAD-u. Građani su ti koji su sugerirali da na jednoj od kovanica bude i Nikola Tesla, mi nikoga nikome ne uzimamo", poručio je Plenković.
Kazao je kako je to još jedna velika gesta Hrvatske, s obzirom da je Tesla po nacionalnosti bio Srbin, istaknuvši da je njegova veličina bila neupitna u globalnim razmjerima.
"Možemo biti samo ponosni na to, ne vidim zašto bi to bilo kome trebao biti problem. Obrnuto, ja bih rekao - čestitam, bravo, to bi bio moj stav da sam na čelu Narodne banke Srbije", zaključio je predsjednik Vlade.
Izvor: Vlada/Hina
Stranica |
Andrej Plenković
