Premijer Andrej Plenković poručio je danas da će se uvođenjem eura povećati životni standard građana, nestat će valutni rizik, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala i kreditni rejting. To će, dodao je, imati utjecaja i na olakšavanje hrvatskoga izvoza, a ujedno i na dolazak turista. Istaknuo je da će Hrvatska biti spremna za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023.
Pod predsjedanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića danas je održana 11. sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, na kojoj je sudjelovao i potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis.
U uvodnom obraćanju premijer Plenković naglasio je da je strateški prioritet Vlade ući u dvije dublje integracije na razini Europske unije.
"Jedna je Schengenski prostor, za koji smo već sada pripravni, a vjerujem da ćemo doći na dnevni red političkoga odlučivanja krajem ove ili početkom iduće godine, a druga je ulazak u europodručje", kazao je.
Podsjetio je da je Hrvatska usvojila Strategiju za uvođenje eura 2018. godine i od tada vrlo sustavno i temeljito radi na njenoj provedbi, u čemu kvalitetno surađuje s Europskom komisijom.
Naglasio je da je ulazak Hrvatske u europodručje jedna od obveza koja je prihvaćena pristupanjem u Europsku uniju.
"Kada je Hrvatski sabor potvrđivao ulazak Hrvatske u Europsku uniju, tada je i prihvatio naše članstvo u europodručju, a to je ujedno, samim time, bila i tema o kojoj se odlučivalo na referendumu o ulasku u Europsku uniju", kazao je premijer Plenković.
Dosadašnje iskustvo država koje su pristupale europodručju, osobito država srednje i istočne Europe koje imaju ekonomije slične Hrvatskoj, pokazuje da je euro donio prednosti i građanima i gospodarstvu.
"Ulaskom u europodručje nestat će valutni rizik, nestat će mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a sigurni smo da će to imati dodatan efekt i za naš kreditni rejting", poručio je.
To će, dodao je, imati utjecaja i na olakšavanje hrvatskoga izvoza, a ujedno i na dolazak turista.
Usporedbom kretanja plaća i cijena u novim državama članicama iz srednje Europe u razdoblju od uvođenja eura do danas može se zaključiti da su se bruto plaće znatno povećale više od razine cijena.
"To znači da je životni standard u tim državama znatno porastao nakon uvođenja eura", istaknuo je predsjednik Vlade.
Uvjereni smo da će Hrvatska biti spremna za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023
Istaknuo je da je Vlada procesu uvođenja eura pristupila vrlo strukturirano i pažljivo.
Sve obaveze koje smo preuzeli ulaskom u Europski tečajni mehanizam II, dodao je, ispunit ćemo na vrijeme, a rok je kraj ožujka 2022. godine.
Vlada redovito raspravlja o provedbi mjera u četiri područja – sprječavanju pranja novca, poslovnom okruženju, upravljanju u javnom sektoru te pravosuđu.
"Uvjereni smo da će Hrvatska biti spremna za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023. godine", poručio je.
Uz pandemiju Covida 19, Hrvatska je bila pogođena i sa dva razorna potresa, koji su uzrokovali ogromne štete, a time i na izdvajanja za oporavak i obnovu.
"Prošle godine imali smo pad BDP-a od 8 posto, međutim podaci koje vidimo ove godine, osobito nakon rasta BDP-a u drugom kvartalu i nakon izvrsne turističke sezone u trećem kvartalu, govore da bi rezultati rasta BDP-a ove godine mogli biti i bolji od onoga što smo predviđali u projekcijama od najmanje 5 posto", naveo je i dodao da je to dobar signal za pripremu za uvođenje eura.
Naglasio je da je vrlo važno voditi računa o ispunjavanju kriterija iz Maastrichta, pri čemu je najbitniji element proračunski deficit. Vlada planira deficit na razini oko 3,8 posto BDP-a, dodao je.
Ulaskom u europodručje Hrvatska će konsolidirati svoj položaj u Europskoj uniji i ojačati gospodarski razvoj
Posjet potpredsjednika Europske komisije Dombrovskisa, kazao je premijer Plenković, bio je prigoda i za razgovor o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.
U sljedećim tjednima, dodao je, Hrvatska bi trebala dobiti i avansna sredstva iz toga Plana, više od 800 milijuna eura, za pokretanje projekata koji su kandidirani.
Podsjetio je da je Hrvatska među onim državama članicama koje su svojim angažmanom uspjele ishoditi najviše sredstava.
"Kada kombiniramo Višegodišnji financijski okvir i Nacionalni plan oporavka i otpornosti i sredstva iz Europskog fonda solidarnosti, onda sve zajedno za ovo desetljeće Hrvatska ima na raspolaganju 25 milijardi eura europskih sredstava. To je okolnost kakvu nikada do sada nismo imali i to je generacijska prilika i generacijska odgovornost da je što bolje iskoristimo", poručio je predsjednik Vlade.
Ulaskom u europodručje, istaknuo je premijer, Hrvatska će konsolidirati svoj položaj u Europskoj uniji i ojačati svoj gospodarski razvoj.
Dodao je da će Hrvatska obaviti svoj dio posla u tom procesu, a i dalje očekuje potporu Europske komisije.
Podsjetio je da 60 posto hrvatskoga izvoza ide u zemlje članice europodručja, da turisti koji dolaze iz tih zemalja čine više od 60 posto hrvatskih gostiju, dvije trećine štednje u Hrvatskoj su u eurima, što sve pokazuje da je Hrvatska već danas visoko eurizirana zemlja.
"U potpunosti ćemo biti spremni za 1. siječanj 2023.", poručio je na kraju uvodnoga obraćanja predsjednik Vlade.
Dombrovskis: Hrvatsko gospodarstvo dobro se oporavlja
Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis pohvalio je, uime Komisije, snažno izraženu političku volju hrvatske Vlade za pristupanje europodručju.
"Komisija podržava vaš rad i želju da se Hrvatska pridruži europodručju", dodao je.
Istaknuo je da se hrvatsko gospodarstvo dobro oporavlja, navodeći podatak o rastu od 16 posto u drugom kvartalu.
Naglasio je da je Hrvatska najveća primateljica sredstava iz Programa oporavka i otpornost, od 11,6 posto BDP-a u nepovratnim europskim sredstvima.
"Sad je vrijeme za provedbu Plana, a mi ćemo biti u bliskom kontaktu s hrvatskim nadležnim tijelima koja će na tome raditi", kazao je.
Istaknuo je da je puno koristi za države koje pristupaju eurozoni – s obzirom da je euro stabilna valuta, druga po snazi na svijetu.
"Gospodarstvo Hrvatske u velikoj je mjeri okrenuto prema euru", dodao je i istaknuo da vrijedi ići tim putem jer će hrvatsko gospodarstvo time postati osnaženo i prosperitetno.
Marić: Uvođenje eura podići će hrvatski rejting za čak dvije stepenice
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u svom je izlaganju podsjetio na dosadašnje aktivnosti provedene u okviru Strategije za uvođenje eura.
Govoreći o prednostima uvođenja eura, među mnogima posebno je skrenuo pažnju na vezu između uvođenja eura i kreditnog rejtinga.
Sve tri kreditne agencije navode da će uvođenje eura podići hrvatski kreditni rejting, dok neke ističu rast od čak dvije stepenice – u sigurnu kreditnu zonu.
Vujčić: Krize pokazuju da je puno lakše onima koji su u eurozoni
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić podsjetio je da je Hrvatska prošle godine, osim što je ušla u ERM II, ušla i u zajednički sustav nadzora i zajednički sustav rezolucije.
Istaknuo je da se hrvatsko gospodarstvo, prema svim podacima u ovom trenutku, oporavlja bolje od projekcija, što će olakšati i ispunjavanje kriterija za uvođenje eura.
"Hrvatska u odnosu na druge, pogotovo nove zemlje članice, uvođenjem eura može profitirati najviše od ulaska u eurozonu jer ima de facto najveću razinu eurizacije", poručio je i dodao je da se u trenucima krize, kao što je bila ona iz 2008. ili ova trenutna uzrokovana pandemijom, pokazuje da je "lakše onima koji su unutra".
Izrazio je uvjerenje da će Hrvatska biti spremna za uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine.
Nakon sjednice, zajedničku konferenciju za medije održali su predsjednik Vlade Plenković i potpredsjednik EK Dombrovskis.
Premijer Plenković kazao je da je dominantna tema današnjeg sastanka s potpredsjednikom Komisije, kao i sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, bila pripreme Hrvatske za ulazak u eruopodručje.
"U tom procesu imamo vrlo snažnu, čvrstu i jasnu podršku potpredsjednika Dombrovskisa, Europske komisije, Europske središnje banke i eurogrupe", istaknuo je.
"Uvođenje eura donosi korist hrvatskim građanima, hrvatskom gospodarstvu i hrvatskom društvu", poručio je.
Potpredsjednik Europske komisije Dombrovskis istaknuo je da je hrvatska Vlada postavila ambiciozne ciljeve, a da Komisija podržava tu ambiciju.
Istaknuvši da je europodručje iznimno snažna gospodarska zajednica poručio je da to pruža sigurnost i ulagačima.
Inicijative o referendumu dolaze od onih aktera koji nisu "crno ispod nokta" pridonijeli ulasku Hrvatske u EU
Novinare je zanimalo hoće li biti referenduma za uvođenje eura.
Premijer Plenković podsjetio je da je ulazak Hrvatske u Europsku uniju bilo jedan od projekata koji je uživao veliki konsenzus na hrvatskoj političkoj sceni.
Podsjetio je i da je u vrijeme hrvatskoga referenduma o pristupanju Europskoj uniji, u Hrvatskome saboru 150 zastupnika glasovalo za ulazak te da je taj saziv bio nešto drukčiji od ovoga danas.
"Pravno gledano smatramo da je ta tema riješena i apsolvirana i referendumom 2012. i glasovanjem u Hrvatskom saboru", istaknuo je i pozvao one koji to možda ne znaju da pročitaju članak 5. Ugovora o pristupanju gdje jasno stoji obveza ulaska u europodručje.
Što se tiče inicijative o referendumu za ulazak u europodručje, premijer je istaknuo da ona dolazi od aktera na političkoj sceni "koji nisu crno ispod nokta pridonijeli pristupanju u Europsku uniju".
Kod njih se, dodao je, vidi da nemaju nikakav element s tim procesom i reformama koje su poduzete u proteklih 20 godina.
"Naš stav je jasan. Hrvatska će usvojiti euro na vrijeme, na dobrobit i korist hrvatskih građana i hrvatske ekonomije", poručio je.
Nismo primijetili rast inflacije u državama koje su recentnije pristupile eurozoni
Potpredsjednika Dombrovskisa novinari su pitali očekuje li rast inflacije u Hrvatskoj nakon uvođenja eura.
Kazao je da učinak eura na cijene treba pozorno pratiti te da će se tome pitanju trebati pokloniti posebna pozornost.
Neko će se vrijeme, dodao je, cijene paralelno iskazivati kako bi se građani naviknuli na novu valutu, a nadležna tijela pratit će cijene kako se ne bi iskoristilo uvođenje eura za podizanje cijena.
Što se tiče praktičnih učinaka, kazao je da postoji oko 0,1 do 0,2 posto utjecaja na porast cijena od uvođenja eura.
"Nismo vidjeli da bi rasla inflacija u državama koje su recentnije pristupile eurozoni", poručio je i dodao je da se s hrvatskim nadležnim tijelima već sada razgovara kako bi se izbjegla inflacija.
Video: HRT
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
