Predsjednik Vlade Plenković, u Ljubljani je u izjavi za medije nakon sastanka Europske pučke stranke, a uoči neformalnog sastanka Europskog vijeća, te sastanka na vrhu EU-a i zapadnog Balkana, naglasio da Hrvatska podržava europsku perspektivu i proces proširenja EU-a na nama susjedne zemlje. "Smatramo to izrazito važnim i tu poruku i danas trebamo snažno poslati."
Razgovarajući s novinarima o temama održanoga EPP-a kao i sutrašnjem sastanku na vrhu Plenković je naveo kako su razmotrili sve aktualnosti koje se trenutno zbivaju unutar zemalja jugoistoka Europe, u njihovim međusobnim odnosima, kao i u svezi s njihovim putem prema Europskoj uniji, a uz snažan paket ekonomskih mjera koje žele pomoći gospodarski razvoj, društvenu transformaciju i napredak u reformama.
"Pozicija Hrvatske je vrlo jasna: mi podržavamo europsku perspektivu u procesu proširenja na nama susjedne zemlje. Smatramo da je to izrazito važno, da tu poruku moramo snažno poslati i danas. To smo učinili i u Zagrebu prije godinu i četiri mjeseca."
Vremenska odrednica članstva Hrvatskoj ne predstavlja problem, ali je u ovom trenutku nije realno očekivati
"Vremensku odrednicu do kada bi zemlje trebale zaista postati članice Europske unije mislim da u ovom trenutku nije realno očekivati. Dobro je da se malo uzdrmalo, da se vidi da moramo dati neki vremenski okvir, ali za previše aktera, prije svega zemalja zapadne Europe takva jedna rečenica nije uobičajena, niti je, što se njih tiče, moment da se to kaže. Što se nas tiče, ne bi bio nikakva problem", rekao je Plenković.
Potvrdio je da je bilo govora o previranjima između Srbije i Kosova.
"Bilateralno sam se susreo s premijerom Kurtijem prije sastanka. Mislim da je jako dobro da je došlo do deeskalacije stanja na granici između Kosova i Srbije. Sutra ću se vidjeti i s predsjednikom Vučićem. Naša je pozicija da trebamo mir, suradnju, stabilnost, poštivanje granica i rješavanje svih otvorenih pitanja”, naglasio je Plenković.
Glede situacije u BiH Plenković je ponovio da je na istim pozicijama godinama.
"Nije mi poznato da smo na bilo kojem političkom forumu odlučili napustiti Daytonsko-pariški ugovor. Svi koji su bili u Daytonu i Parizu dobro znaju što je koncept 1, 2 i 3. Želimo da se legitimna zastupljenost konstitutivnih naroda reflektira i kroz pravičan izborni zakon i u najvišim izvršnim i predstavničkim tijelima Bosne i Hercegovine. Smatramo da je anomalija situacija u kojoj jedan narod u Federaciji, a to su Bošnjaci, svojim glasovima biraju hrvatskog člana Predsjedništva. Mislim da to nije korisno i konstruktivno. Takva praksa nije postojala do 2006. godine, nastala je kasnije i ona nije pojava koja povezuje narode u Bosni i Hercegovini.”
"Hrvatska podržava i suverenost i samostalnost BiH, njene granice, njezin europski put, ekonomske odnose, ulaganja, granične prijelaze, mostove poput Svilaja, Gradiške i učinit ćemo sve da naši odnosi budu bolji, ali isto tako vodimo računa da se Hrvati u Bosni i Hercegovini osjećaju jednakopravni i da se to vidi kroz zakone i reprezentativnost.", zaključio je Plenković.
Upitan o faktičnoj izvjesnosti proširenja Plenković je odgovorio da je europska perspektiva - tu.
"Riječ proširenje je unutra, proces proširenja je otvoren. Temeljni ugovori Europske unije omogućuju državi koja je europska država i podnijela je zahtjev za članstvo da kroz određenu metodologiju ide prema članstvu. BiH ima određene kriterije koje je Europska komisija postavila, koji se svake godine revidiraju i njezin napredak kroz sustavna izvješća. Hrvatska se maksimalno trudi da se taj proces ubrza”, dodao je.
Nejasan jezik o proširenju otvara politički, ekonomski i medijski prostor drugim globalnim silama da budu prisutniji na JI Europe
"Moja poruka kolegama sutra na sastanku bit će jasna. Što Europska unija kao cjelina, ne mislim na Hrvatsku, mi smo tu odvjetnik, prijatelj i susjed koji razumije i podržava BiH, što više budemo koristili eufemizme, nejasan jezik, poruke u kojima se da iščitati neka rezerva, to ćemo otvarati ogroman politički, ekonomski, financijski, energetski, medijski prostor drugim globalnim silama da budu prisutniji i utjecajni u Bosni i Hercegovini i bilo kojoj drugoj državi jugoistoka Europe. I zato je naša poruka - maksimalan angažman, jasna politička perspektiva, ispunjavanje kriterija, sustavan proces prema članstvu i snažna ekonomska i financijska pomoć. To je okvir u kojem mi vidimo zadovoljne prijatelje svih triju naroda i svih građana BiH."
Poručio je da nije primjereno niti normalno da se blokira početak pregovora Sjevernoj Makedoniji, osobito nakon što je riješila spor o imenu s Grčkom i postala članica NATO-a.
"Smatramo da je Sjeverna Makedonija napravila takve koncesije i iskorake, ušla u srž pitanja identiteta jednog naroda i države pristavši da promijeni ime i sve ovo što je bilo u kontekstu Grčke da smatramo da nije dobro ni primjereno da nakon što su riješili otvorena pitanja s Grčkom, ušli u Sjeverenoatlantski savez, sad imamo situaciju da ne mogu otvoriti pregovore zbog protivljenja Bugarske. Želimo da se to riješi, to nije ni pravedno, ni dobro. Mi maksimalno podržavamo Sjevernu Makedoniju, nastavit ćemo i dalje, a razgovarat ćemo i danas i sutra s predsjednikom Radevim.
Europska perspektiva i proširenje ušli su u tekst izjave, zaključio je Plenković dodavši su dosad koraci naprijed napravljeni, da još treba puno raditi, a Hrvatska će se truditi da to ide što brže i bolje.
Čelnici država članica EU-a na neformalnoj večeri razgovarat će o posljedicama povlačenja iz Afganistana, strateškoj autonomiji EU-a, a dotaknut će se i ekonomskih i energetskih tema.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
