Hrvatska je percipirana kao jedna od zagovarateljica i odvjetnica procesa proširenja, naglasio je danas, nakon summita zemalja članica EU i zapadnog Balkana, premijer Plenković i dodao da je naš interes da nam susjedne zemlje budu stabilne, funkcionalne, da se gospodarski razvijaju, da socijalno ozračje bude što bolje te da europska perspektiva bude onaj transformativni generator svih procesa koji su pozitivni. "U otvorenoj i kvalitetnoj raspravi založili smo se za početak pregovora i Sjeverne Makedonije i Albanije, a glede BiH založili smo se za reformu izbornoga zakonodavstva na način da se osigura legitimna zastupljenost svih konstitutivnih naroda u najvišim tijelima institucija Bosne i Hercegovine, a osobito Hrvata kao najmalobrojnijeg", poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Brdu kod Kranja na sastanku na vrhu EU-a i zapadnog Balkana.
U izjavi za medije nakon sastanka, premijer Plenković istaknuo je da je usvojena Deklaracija, onako kako je i predložena uoči sastanka.
"Važno je da je potvrđena privrženost Europske unije procesu proširenja. Naglašena je jasna europska perspektiva svih država regije", poručio je predsjednik Vlade.
Naglasio je da je ovakvo sustavno sastajanje na najvišoj razini ključno za dinamiziranje institucionalnih odnosa, odnosno ili pregovori o pristupanju ili otvaranje pregovora, odnosno dolazak u tu fazu, ovisno o kojim zemljama se radi.
Podsjetio je da je prvi sastanak u ovome formatu, nakon niza godina, održan u Sofiji 2018., a 2020., tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, održan je u Zagrebu.
Potreban veći utjecaj EU-au regiji u kojoj su itekako prisutni i drugi globalni akteri
"U otvorenoj i kvalitetnoj raspravi", istaknuo je premijer, "založili smo se za početak pregovora i Sjeverne Makedonije i Albanije".
"Glede Bosne i Hercegovine založili smo se za reformu izbornoga zakonodavstva i postizanje konsenzusa svih ključnih političkih stranaka, institucija i aktera na vrijeme, na način da se osigura legitimna zastupljenost svih konstitutivnih naroda u najvišim tijelima institucija Bosne i Hercegovine, a osobito Hrvata kao najmalobrojnijeg", izvijestio je i dodao kako se trebaju izbjeći situacije koje su se događale od 2006., gdje jedan narod na teritoriju Federacije drugome bira člana Predsjedništva.
Hrvatska je percipirana kao jedna od zagovaratelja i odvjetnica procesa proširenja, naglasio je premijer Plenković i dodao da je naš interes da nam susjedne zemlje budu stabilne, funkcionalne, da se gospodarski razvijaju, da socijalno ozračje bude što bolje te da europska perspektiva bude onaj transformativni svih procesa koji su pozitivni.
Upozorivši da su i drugi globalni akteri itekako prisutni u regiji, kazao je da bi Unija trebala imati veći utjecaj u regiji.
Prvi puta se u Deklaraciji spominje riječ proširenje, to je ranije bio tabu za neke članice
Premijer Plenković kazao je da je održao i niz kratkih, neformalnih sastanaka s brojnim kolegama.
Odgovarajući na pitanja novinara, kazao je da se ne radi samo o "uljepšavanju stvarnosti", istaknuvši da od 2003. do 2018. ovakvih summita nije bilo, a sada su održana tri u tri godine.
Dodao je da je njemačka kancelarka Merkel uspostavila Berlinski proces da bi nadomjestila upravo tu prazninu.
"Ovo danas je visoki intenzitet, velika pozornost, veliki fokus i koraci naprijed u odnosu na ono što je bilo prije", poručio je.
Ne slaže se s konstatacijama kako nema nekih konkretnih pomaka nakon ovakvih summita.
"Evo, prvi puta se u ovoj Deklaraciji spominje riječ proširenje, prije je to bilo tabu za neke članice", istaknuo je pojasnivši da su se nakon 2005. i negativnih referenduma u Nizozemskoj i Francuskoj o ustavnom ugovoru "digle i ručne i nožne kočnice" te više niti jedna situacija vezana za proširenje nije bila ni laka ni jednostavna.
"Zato je naš uspjeh 2011. kada su završeni pregovori i potpisan Ugovor o pristupanju, održan referendum, ratificiran Ugovor o pristupanju, te ulazak 2013. ogroman", poručio je.
Plenković s Vučićem o udžbenicima koji negiraju hrvatski jezik i pitanju nestalih
Razgovarao je i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
"Rekao sam mu da riješi ovo pitanje koje se tiče udžbenika za osme razrede osnovne škole gdje se praktički negira hrvatski jezik. Mislimo da to treba ispraviti, da to nije dobro. On je bio upoznat sa time i rekao je da će vidjeti što može s te strane učiniti", kazao je premijer Plenković.
Druga je tema, dodao je, bila pitanje nestalih.
"Ta je tema jako važna. Mi smo dostavili određene podatke Beogradu i očekujemo informacije o tim podacima da možemo verificirati je li nešto od toga pouzdano ili ne", rekao je.
Upitan o razgovoru s predsjednikom Macronom u vezi kupovine francuskih borbenih zrakoplova, premijer je kazao da tu nema nikakvih problema i da se ugovor realizira.
"Nema što otići krivo. Proces je bio transparentan, sustavan i ozbiljan. Od prvoga dana kada smo krenuli u taj drugi proces ja sam vodio računa da tu nema niti jednog zareza koji će danas ili za sto godina biti doveden u pitanje. Prema tome, ne mora se nitko sekirati, ugovor će se potpisati, Rafalei će doći", poručio je.
