Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na otvorenju 29. tradicionalnog savjetovanja "Ekonomska politika Hrvatske u 2022. – postpandemijski izazovi", u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji.
Na početku obraćanja pozdravio je sve nazočne, čestitao na kvalitetnom programu i sjajnim govornicima te izrazio nadu da će Savjetovanje donijeti i stručna promišljanja i zanimljive zaključke.
Obraćanje predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:
"Prije svega čestitam na još jednom tradicionalnom, 29. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista, ovaj put na temu „Ekonomska politika Hrvatske u 2022. – postpandemijski izazovi“.
Čestitam na kvalitetnom programu, sjajnim govornicima. Uvjeren sam da ćete kroz ova tri dana donijeti i zanimljive zaključke i da ćemo svi skupa biti bogatiji za stručna promišljanja svih vas koji se bavite hrvatskom ekonomijom.
Konferencija dolazi na kraju jedne izrazito uspješne turističke sezone, dolazi na početku gospodarskog oporavka Hrvatske nakon izazova s COVID-om 19 i taj oporavak ovisi o dva ključna elementa. Prvi je o zaštiti naših sugrađana i dalje od COVID-a 19, a drugi je o kvalitetnim ekonomskim politikama koje su usmjerene na podizanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.
Želim na početku istaknuti da smo, kako je rekao prof. Jurčić, u zanimljivim vremenima koja su za nas kao Vladu predstavljala kontekst u kojem smo željeli pokazati tri elementa. Prvi je političko vodstvo, drugi je sektorska stručnost i treće je potaknuti najširu društvenu odgovornost u Hrvatskoj. Jer je upravo sinteza ta tri elementa jedino jamstvo zajedničkog pronalaženja rješenja za situaciju u kojoj se društvo nalazi.
Posebno su bitne zdravstvena i ekonomska politika, jer upravo one grade odnos države i društvene krize. One su ključne za kvalitetno upravljanje krizom, za zaštitu zdravlja i ljudskih života, očuvanje radnih mjesta, za likvidnost poduzeća i za gospodarsku konkurentnost zemlje.
Izazovi pred Hrvatskom
Drago mi je da će se danas raspravljati i o temama kao što su tržište rada, industrija, digitalizacija i zelena ekonomija kao i o pojedinim segmentima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Ja sam u godišnjem govoru pred Hrvatskim saborom istaknuo nekoliko ključnih izazova koji utječu na hrvatsko gospodarstvo i na naše društvo, a kojima se zajednički moramo prilagoditi.
Prvo je najteža zdravstvena kriza u posljednjih sto godina koja je pogodila, ne samo Hrvatsku nego i Europu i cijeli svijet i još uvijek je s nama. S nama je sada više od 20 mjeseci.
Zatim, duboka ekonomska kriza koja je poremetila globalne trgovinske tokove i uzrokovala rast cijena energenata, proizvoda i prijevoza u mnogim sektorima.
Potom, klimatska kriza uslijed ubrzanog globalnog zatopljenja koja sve teže pogađa naš način života i koja postaje, kao što sam rekao nakon povratka iz Glasgowa, političkom, ekonomskom i društvenom temom stoljeća, bez ikakvih dilema.
Rastuća potreba za prirodnim resursima i energentima bez kojih nema razvoja gospodarstva niti uspjeha u globalnoj utrci u inovacijama.
Ubrzavanje socijalnih promjena uslijed digitalizacije i robotizacije te dinamičnosti tržišta rada koje karakteriziraju novi oblici rada i nova zanimanja.
Tu su i nepovoljni demografski trendovi, što je prijetnja gospodarskom razvoju te održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava.
Povrh svega toga, Hrvatska je u zadnjih godinu i pol dana suočena i s posljedicama potresa u Zagrebu i na Banovini, uz sve ove troškove, to je dodatnih 129 milijardi kuna.
Odrednice ekonomske politike, pokazatelji gospodarskog oporavka i ciljevi koje želimo ostvariti
Danas ću svoje izlaganje podijeliti u tri segmenta:
Prvo ću govoriti o ključnim odrednicama ekonomske politike Vlade, drugo, kazat ću nešto o pokazateljima gospodarskog oporavka koji su naša polazišna točka za sve politike koje vodimo i treće, na ciljeve koje želimo ostvariti i u cilju konkurentnosti gospodarstva i otpornosti.
U okolnostima gospodarske, društvene i zdravstvene neizvjesnosti, Vlada je odgovorila kroz predvidivu i odgovornu ekonomsku politiku koja se temeljila na odgovornom upravljanju javnim financijama, dobro usmjerenoj državnoj potrošnji i u ovim vanrednim okolnostima, redistribuciji, na poreznim i administrativnim rasterećenjima, na provedbi strukturnih reformi radi povećanja produktivnosti, jačanja konkurentnosti tržišta rada i razvoja ljudskog kapitala, na reindustrijalizaciji i održivijem razvoju zemlje prema novim i čistim tehnologijama te na učinkovitom korištenju europskih sredstava.
Bili smo suočeni proteklih pet godina, ovo je već šesta godina našega mandata, s brojnim pitanjima hrvatske ekonomske tranzicije, od krize koja je pogodila Agrokor, prije sad već skoro 4 i pol godine, do enormnih dugova hrvatskih brodogradilišta, koja smo otplatili pa do posljedica koje su nam donijele elementarne nepogode, poplave, požari, potresi, pandemije u konačnici. Agilno smo reagirali kad je došlo do rasta cijena energenata – stabilizirali smo cijenu naftnih derivata na 11 odnosno 11,10 kuna što je pridonijelo smirivanju situacije. Gotovo da nije bilo europskog kolege koji me nije pitao kako smo mi to napravili kako bi i oni napravili nešto slično.
Što se tiče cijena plina, one će u Hrvatskoj ostati stabilne do početka travnja iduće godine i kraja sezone grijanja, za razliku od brojnih drugih europskih zemalja gdje se mjere poduzimaju već sada jer nemaju ovakvu situaciju kada je riječ o cijenama plina, prije svega, za kućanstva, ali i za gospodarstvo.
Zahvaljujući našem kvalitetnom energetskom miksu, cijena električne energije u Hrvatskoj je među najnižima među 33 europske zemlje.
Pokazali smo da se znamo nositi i s ovim izazovima, a ključni ciljevi naše ekonomske politike ostaju postizanje održivog ekonomskog rasta i veća zaposlenost.
Fiskalna politika, kao jedan od najvažnijih dijelova ekonomske politike, pridonosi tim ciljevima jer nam je ključna odrednica usmjerenost na provođenje aktivnosti radi oporavka i jačanja konkurentnosti i otpornosti gospodarstva, uz osiguranje primjerene zaštite svih slojeva stanovništva.
Puno puta sam rekao da mi je kao predsjedniku Vlade jedan od ključnih ciljeva, svo ovo vrijeme kriza, ne samo jedne krize, bio izbjeći društveni raskol. Ne dopustiti socijalnu frakturu. Ne dopustiti da nam dio ljudi bude, praktički, isključen.
Stoga, vodeći računa o fiskalnoj stabilnosti, ali i o osiguranju odgovarajućeg životnog standarda za hrvatske građane, u proračunu za 2022. godinu smo osigurali dodatna sredstva za povećanje socijalnih naknada, uzeli smo u obzir ozbiljnost demografskih problema i osigurali i dodatna sredstva za provedbu izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima će se osigurati povećana naknada za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta, na rashodnoj smo strani predvidjeli sredstva za poticanje dobrovoljnog stvarnog i funkcionalnog spajanja jedinica lokalne samouprave, radi osiguranja njihove fiskalne održivosti, osigurali smo i sredstva, kao što ste imali priliku čuti i jučer, za nabavu višenamjenskih borbenih aviona radi daljnjeg učvršćivanja međunarodnog položaja Hrvatske, zaštite zračnog prostora i, u konačnici, snaženja i našeg gospodarskog položaja. Jer su sigurnost i obrana jedan od vrlo blisko povezanih elemenata s ukupnim gledanjem na pojedinu zemlju.
Kako bismo usmjerili razvoj gospodarstva u ovom desetljeću, donijeli smo u Hrvatskom saboru Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine koja vrlo jasno ide smjerom zelene tranzicije, digitalne transformacije i demografske revitalizacije zemlje.
Demografska obnova treba biti temelj jačanja našeg gospodarstva. O tome ovisi održivost mirovinskog, zdravstvenog i socijalnog sustava koje ćemo kontinuirano modernizirati u narednom razdoblju nastavno na već poduzete aktivnosti.
Očekujemo da će, kako ova godina osobito iduća, biti godine oporavka hrvatskog gospodarstva.
Fokus ekonomske politike preusmjerit ćemo s kriznog upravljanja na podizanje produktivnosti, promicanje konkurentnosti i inovativnosti te na stvaranje novih radnih mjesta.
Nastojat ćemo staviti težište na razvoj sektora u kojima Hrvatska ima, ili može imati, konkurentske prednosti. To ćemo prije svega učiniti ulaskom u trend zelene i digitalne transformacijom zemlje koje moraju osigurati veću otpornost gospodarstva, odgovornije upravljanje prirodnim resursima i očuvanje okoliša.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti razvojna prilika za cijelu generaciju
U tome će posebno gospodarstvenici koji su ovdje, imati i važnu ulogu da pridonesu budućim generacijama. Ulaganja u zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju, koliko god nam to danas bila popularna tema, ne treba izgledati kao trošak, već kao buduća ušteda ususret sve izraženijim klimatskim promjenama. I upravo ona mora manifestirati našu zajedničku odgovornost kako bi se osiguralo, u konačnici, i korištenje najvećeg iznosa bespovratnih sredstava koje je ikad kao zemlja osigurali za ovo desetljeće. Stoga je Nacionalni plan oporavka i otpornosti razvojna prilika za cijelu generaciju.
Glavne komponente koje su usmjerene na zelenu tranziciju sastoje se od ulaganja u obnovu zgrada, obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, vodno gospodarstvo, gospodarenje otpadom te održivu i inovativnu mobilnost. Potpore će obuhvatiti i poduzeća u toj zelenoj tranziciji.
Kad je riječ o digitalnim ulaganjima, Planom smo predvidjeli ulaganja u bolju širokopojasnu pristupnu infrastrukturu usmjerenu na ruralna i suburbana područja, kao i za pristup brzom internetu za građane i poslovni sektor.
Značajne ćemo napore uložiti u digitalizaciju javnih usluga. Stoga će se digitalna ulaganja velikim dijelom usmjeriti u javni sektor, državnu upravu, obrazovanje, zdravstvo i pravosuđe.
Gospodarskom oporavku zemlje oslonac je za budućnost 25 milijardi eura, Višegodišnji financijski okvir, instrument EU iduće generacije, Europski fond solidarnosti, plus 4,5 milijarde eura iz prošle financijske perspektive koje u ovom trenutku još uvijek pristižu za ovo desetljeće. Kad sve skupa stavimo na kup, samo govorimo o izvorima iz EU, 30 milijardi eura.
Pandemija je, bez ikakvih dilema, nakratko zaustavila naše trendove koje smo pažljivo gradili i njegovali, nastojali poslati poruku konzistentnosti naše politike.
Naime, mi smo prije krize bilježili proračunski suficit, pad javnog duga, nisku stopu inflacije, rast prosječnih plaća i rast zaposlenosti.
U COVID krizi štitimo i zdravlje i gospodarstvo
Reagirali smo u trenutku početka COVID krize na način da, ne samo nastojimo zaštititi zdravlje u najvećoj mogućoj mjeri, nego i hrvatsko gospodarstvo. To je bio taj balans u kojem smo i danas i koji nas je do sada, kada gledamo sva ulaganja, koštao 40 milijardi kuna.
Mi smo, bez ikakvih dilema, pokazali što je to snaga države. Nema drugih aktera, nema te organizacije koja će nadomjestiti nezaobilaznu ulogu države u vrijeme ovakve situacije.
Očuvano je 700 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru, pomoglo se 120 tisuća poduzeća, isplaćeno je 12,4 milijarde kuna iz proračuna za poslodavce i za plaće radnicima. To je potez bez presedana.
Da nije bilo pandemije gdje bismo danas bili? Nastavili bismo bilježiti proračunski suficit, a već 2023. smanjenje javnoga duga spustili bi na razinu od ispod 60% BDP‑a. Da nije bilo pandemije.
Dakle, takav je trend bio: ubrzano smanjenje javnog duga, odgovorno upravljanje javnim financijama, kontinuiran i uravnotežen proračun i proračunski višak.
Mi smo se na taj način neometano približavali prosjeku razvijenosti članica Europske unije po jedan postotni bod godišnje, a 2030. godine bismo bili na 75% prosjeka razvijenosti Europske unije.
Nedvojbeno bi ostvarili rekordno visoku zaposlenost i nisku stopu nezaposlenosti.
No, unatoč toj zahtjevnoj financijskoj situaciji, mi nismo zastali s ostvarivanjem strateških ciljeva – a to su, prije svega, ulazak u schengenski prostor i ulazak u europodručje.
Proveli smo sve reforme potrebne za ulazak u Europski tečajni mehanizam II u koji smo ušli u srpnju 2020., kao i bankovnu uniju. Sjetite se, to je bilo samo 5 dana nakon parlamentarnih izbora. Obično takve odluke rijetko koja organizacija i druge države veže tako blizu uz termin parlamentarnih izbora.
Kod nas su prepoznali i stabilnost i kontinuitet i smjer. I koliko god se to činilo jednostavnim, u ovakvim okolnostima, zadržati naše vlastite projekcije provođenja strategije za uvođenje eura u vrlo zahtjevnim ekonomskim, financijskim, ali i, ono što je najbitnije, kompliciranim političkim odnosima i okolnostima i doći, praktički, u jednu situaciju u kojoj s visokim stupnjem vjerojatnosti možemo računati da će Hrvatska ući u europodručje 1. 1. 2023. To je jedan proces u koji ulažemo, po meni čak prediskretno, jako puno energije i vremena u Vladi ili pak aktivnosti koje poduzima Hrvatska narodna banka.
Nekoliko riječi o pokazateljima gospodarskog oporavka.
Pokazali smo da možemo u uvjetima krize zadržati političku stabilnost. Ona je preduvjet svega. To je najvažniji preduvjet. Kad god razgovaram s bilo kojim od mojih kolega, prvo pitaju kakva je situacija kod vas, je li stabilna. To je najvažnije. Sve ovo drugo dolazi nakon toga. Ako nema političke stabilnosti vaša legitimacija, vaše vjerodajnice su malo slabije. Zato je ona bitna, zato je čuvamo čvrsto zadnjih pet godina kao temelj politike koju vodimo. To nije stagnacija, stabilnost i stagnacija nije isto. Stabilnost je pouzdanost, predvidljivost, da ljudi koji vas cijene, poznaju, steknu o vama jedan dojam, time dobijete reputaciju, a kad imate reputaciju onda vam se i vjeruje. A povjerenje je najvažnije.
Zadržan investicijski rejting ukazuje na povjerenje. Možemo s optimizmom gledati na godine koje su pred nama
I upravo u tom kontekstu makroekonomski pokazatelji upućuju na gospodarski oporavak i možemo s optimizmom gledati na godine koje su pred nama.
U ovim okolnostima zadržati investicijski kreditni rejting u dvije od tri svjetske agencije za ocjenu kreditnog rejtinga je jako dobro. Nije to bilo nužno znati unaprijed, ali razgovaramo, tumačimo, objašnjavamo i na temelju reputacije, povjerenja i postignuća zadnjih nekoliko godina zadržavamo taj rejting, bitan za državu, bitan za gospodarstvo, bitan za građane.
Također, procjena rasta; vodimo se krilaticom
Underpromise and Overdeliver, sad smo čak malo i pretjerali. Bili smo toliko konzervativni da smo rekli da će nam rast biti oko 5 posto u ovoj godini, zadnje procjene su 9 posto, a podsjećam da smo imali pad BDP-a od 8 posto u prošloj godini.
Rast od 9 posto pokazuje žilavost i sposobnost društva. Premašit ćemo razinu realnog BDP-a iz 2019. godine
To pokazuje jednu veliku žilavost i sposobnost društva, gospodarstva, svih aktera, to je kolektivni zajednički napor da vrlo brzo ponovo čvrsto stanemo na noge. S ovakvim rastom od 9 posto ćemo premašiti razinu realnog BDP-a iz 2019. godine. To je bitna poruka.
Samo polovica država članica Europske unije vratit će se ove godine na razinu iz 2019.
U iduće tri godine očekujemo nastavak snažnog rasta BDP-a od 4,4% u 2022., zatim 3,7% u 2023. te 3,1% u 2024. godini, i opet smo konzervativni.
Javni dug krajem 2020. dosegnuo je 87,3%, kao posljedica smanjivanja prihoda i povećanja rashoda izazvanih pandemijom, što je trend koji se bilježi u gotovo svim članicama Europske unije.
No, udio javnog duga u BDP-u u 2021. zabilježit će smanjenje od 4,2 postotna boda u odnosu na godinu ranije i vjerujemo da će doći na razinu 83,1% BDP a, potom 80,7% u 2022 i 78,0% u 2023. godini.
Dinamika smanjenja javnog duga i proračunskog manjka je među najbržima u Europskoj uniji i doprinosi ispunjenju kriterija konvergencije koji su preduvjet za ulazak u europodručje.
Opća država imat će proračunski manjak od 18,9 milijardi kuna u 2021. ili 4,5% BDP-a, potom u 2022. od 2,6%, a u 2023. manjak od 2,4%.
Hrvatska ostvarila najbolji turistički rezultat na Mediteranu zahvaljujući dobro pripremljenim mjerama
Za naš proračun i kretanje BDP-a posebno je važan je i turizam.
I danas je
Euronews objavio jednu kratku vijest koju sam vidio vozeći se prema Opatiji da je Hrvatska ostvarila najbolji turistički rezultat na Mediteranu u odnosu na konkurenciju i to zahvaljujući dobro pripremljenim mjerama.
Prvi smo tehnički doveli naše službe i sustav do spremnosti za izdavanje i graničnu kontrolu EU digitalnih COVID potvrda.
U prvih devet mjeseci Hrvatska ima 13 milijuna dolazaka i više od 82 milijuna noćenja, i 89% vrijednosti fiskaliziranih računa u odnosu na rekordnu 2019. godinu, kad je otprilike bilo 20 milijuna turista i 108 milijuna noćenja.
Gospodarskom opravku pridonijet će i ubrzanje povlačenja ugovorenih sredstava iz prošlog Višegodišnjeg financijskog okvira do 2020. godine, iz kojeg je preko 50 % sredstava već isplaćeno.
Novi Višegodišnji financijski okvir, kao i sredstva iz instrumenta EU Iduće generacije omogućuju nam hvatanje koraka sa zemljama srednje i istočne Europe
Dinamika rada svih aktera, sustava danas je neusporediva. Novi Višegodišnji financijski okvir, kao i sredstva iz instrumenta EU Iduće generacije omogućuju nam da taj
catching up, a to nam je zadaća prema zemljama srednje i istočne Europe već godinama – ubrzamo. To je tema naših razgovora i s
Europskom komisijom, Svjetskom bankom i nizom drugih međunarodnih, prije svega financijskih institucija kako da nadomjestimo 90-te gdje smo bili fusnota u odnosu s Europskom unijom. Drugi su u tom trenutku od 1989. nadalje obilato koristili europska bespovratna sredstva i razvijali ugovorne
obveze. Tih je 10 godina napravilo ovu razliku, koju često zaboravljamo, ali je tu.
Nastojat ćemo kao Vlada poboljšavati ulagačku klimu, ulagati u inovacije i poduzetništvo, stvarati novu vrijednost gospodarstvu te osobito poticati naše izvoznike.
Industrijska proizvodnja je u fazi oporavka te je u prvih osam mjeseci ove godine porasla za 7,6 % u odnosu na isto vrijeme prošle godine.
Robni izvoz porastao je za 25,5 % što je treći najbrži rast među članicama Europske unije.
U pet valova smanjenja poreza građane i gospodarstvo rasteretili smo za preko 10 milijardi kuna.
Čak 93 % poduzetnika u Hrvatskoj plaća najnižu poreznu stopu poreza na dobit koju smo snizili s 20 % na 18 %, odnosno na 12 % za mala i srednja poduzeća.
Početkom ove godine na snagu je stupio peti krug porezne reforme smanjio je stopu poreza na dohodak s 24 % na 20 % te s 36% na 30%, a dodatno je smanjena stopa poreza na dobit s 12% na 10 % za 93 % poduzeća koja imaju godišnji prihod do 7,5 milijuna kuna.
Bolja ulagačka klima, poticajnije poslovno okruženje, rast zaposlenosti. U pet godina minimalna plaća povećana 50% odnosno za 1.254 kune
Upravo to poticajno poslovno okruženje će pridonijeti boljem financiranju domaćeg gospodarstva i građana. Poduzeća su se tako u prvih devet mjeseci ove godine prosječno zaduživala uz kamatne stope od 2,3%, jednako za kratkoročne kao i za dugoročne kredite.
Tendencija smanjenja kamatnih stopa usporila na toj već razmjerno niskoj razini, u nešto dužoj perspektivi je vidljivo znatno poboljšanje još 2017. godine poduzeća su se dugoročno zaduživala uz dvostruko više kamatne stope (4,6%).
Smanjenje troška financiranja vidljivo je i za kredite stanovništvu. Najpovoljniji su uvjeti za stambene kredite na koje su kamatne stope tek nešto više nego za kredite poduzećima.
Očekivano zaoštravanje uvjeta na međunarodnim financijskim tržištima moglo bi biti vrlo polagano, a eventualne nepovoljne učinke trebao bi ublažiti ulazak hrvatske u europodručje zbog pritiska na smanjenje kamatnih stopa i očekivanog rasta investicijskog rejtinga.
Za gospodarski oporavak i visoki rast osobne potrošnje stvorili smo preduvjete i politikom očuvanja radnih mjesta u proteklom razdoblju.
Broj zaposlenih je krajem listopada veći za 42 tisuće nego lani – i što je još važnije čak 20.000 veći nego 2019. – te je dosegao milijun i 585 tisuća zaposlenih, što je dosad najveći broj zaposlenih u rujnu iza rekordne 2008. i drugi najveći od neovisnosti.
Stopa nezaposlenosti, koja je prije pet godina bila na 13,4 %, pala je u listopadu na 7,2 % što je 6,2 postotnih bodova niža stopa nego prije pet godina.
Prosječna neto plaća nastavila je rasti te je viša za šest i pol puta u odnosu na povećanje između 2009. i 2016. godine (samo 232 kune).
U kolovozu je iznosila 7.118 kn, što je 5,9 % više nego godinu ranije i za 26 %, odnosno 1.476 kuna viša u odnosu na listopad 2016. kada je iznosila 5.642 kune.
Vidjeli ste da smo donijeli odluku da se od siječnja iduće godine poveća minimalna neto plaća s 3.400 na 3.750 kuna.
Tim povećanjem od čak 10 % za 51.000 zaposlenih, minimalnu plaću prvi put podižemo iznad 50 % od prosječne neto plaće i iznad 60% neto medijalne plaće. U pet godina minimalna plaća je povećana 50 % odnosno za 1.254 kune.
Prvo svi zajedno moramo ostvarivati napredak u cijepljenju, malo i vi pomozite i lobirajte prema onima koji oklijevaju.
Danas smo na 58, 2 % cijepljenih odrasle populacije, nažalost i broj preminulih očito je doveo do određene mobilizacije ljudi. Dakle, kad je sve dobro, kad je turistička sezona ok, kad su brojevi COVID-19 niski onda naši svakodnevni apeli ne nailaze na
feedback jednog dijela naše populacije, a sad
kad vidimo da virus u četvrtom valu radi velike probleme i štetu ljudi su, vjerojatno malo i iz straha, krenuli s cijepljenjem. Da smo ovo dočekali s većom procijepljenošću imali bismo i manju smrtnost u ovom trenutku.
Nitko od stručnjak diljem svijeta nema neku formulu dokad će pandemija trajati. Virus i dalje nalazi način da je i dalje stalno prisutan i s tim ćemo se očito morati nositi još neko vrijeme. No, svejedno moramo povećavati i konkurentnost, i inovativnost i izvoz.
Strateški projekti kao Vladina ostavšina: Pelješki most, Schengen i europodučje, moderni borbeni avioni
Narednih tri godine imamo četiri strateška projekta, koji će biti svojevrsni
legacy ove Vlade.
Jedan je da za 6-7 mjeseci autom odemo iz jednog dijela Dubrovačko-neretvanske županije u drugi, a da ne prelazimo granicu Bosne i Hercegovine. To je najsuverenističkiji potez ove generacije: spojiti državni teritorij Pelješkim mostom zauvijek. I to će ostati.
Drugo je ući u Schengenski prostor 2022. godine. To će nam dati na snazi i zaštiti vanjskih granica, i jednom kad više ne bude prijetnji terorizmom, pandemijom COVID -19, nezakonitim migracijama, onu slobodu kretanja o kojoj smo i govorili kad smo ulazili u Europsku uniju 2013. godine i godinama
prije toga.
Treće je europodručje, ja se nadam od siječnja 2023., koje je posebno važno s aspekta ekonomista i tu ćemo osnažiti našu ekonomsku otpornost, što je izrazito bitno s obzirom na karakter naše ekonomije naslonjene na turizam.
Četvrto, u sigurnosnom problemu imat ćemo tih 12 Rafaela i Hrvatsku se onda od Grčke pa do Austrije gleda sasvim drugim očima. I to će ostati.
To će biti četiri točke, uz sve ovo drugo što ćemo raditi, a to je prije svega nastaviti s konvergencijom našeg gospodarstva prema razvijenijim članicama Europske unije, ubrzati ravnomjerni regionalni razvoj, modernizirati se kroz zelenu i digitalnu tranziciju i dizati životni standard. To je okvir koji je
pred nama.
Do kraja mandata zaposlena Hrvatska:10 milijardi kuna za 100 tisuća radnih mjesta, prosječna neto plaća 1000 eura
Kako ćemo ostvariti zaposlenu Hrvatsku? Naš plan, ne kroz ove mjere za očuvanje radnih mjesta, nego kroz aktivne mjere zapošljavanja je uložiti 10 milijardi kuna u stvaranje novih radnih mjesta i vjerujem da ćemo do kraja mandata premašiti cilj od 100 tisuća radnih mjesta koji smo zacrtali.
Zaposlena Hrvatska podrazumijeva ne samo broj radnih mjesta, nego i kvalitetna radna mjesta, a to znači veće plaće, borba protiv prekarnog rada i smjer zapošljavanja na neodređeno vrijeme, što je posebno bitno jamstvo za sigurnost mladih.
Cilj je da najkasnije 2023. prosječna neto plaća bude 1000 eura. Mislim da je to ostvarivo.
Nastavit ćemo stvarati preduvjete i da ovu minimalnu plaću koja je sada 3.750 kuna do 2024. dignemo na 4.250 kuna. Dakle da bude 565 eura.
Mjere aktivne politike zapošljavanja bit će i kroz davanje 130.000 kuna bespovratnih sredstava za samozapošljavanje mladih s poslovnom idejom.
Nastavit ćemo dijalog sa socijalnim partnerima, vidjeti kako regulirati nove oblike rada, poput rada na daljinu, otvorili smo se digitalnim nomadima, tu smo praktički pioniri, jako je dobra
feedback onih koji dolaze u Hrvatsku iz trećih zemalja.
Želimo zaštititi radnike i stvarati kvalitetne radne uvjete. Također, bitan je i standard, kako povećati raspoloživi dohodak naših građana, kako ekonomski osnažiti Hrvatsku.
Mi smatramo da ćemo do kraja ovog desetljeća podići BDP po stanovniku na 75 % od prosjeka Europske unije. To podrazumijeva ulaganje u obrazovanje, istraživanje i razvoj sa sadašnjih 1,1 % na 3 % BDP-a.
Radi digitalne transformacije industrije uložit ćemo pet milijardi kuna u inovacije, poduzetništvo i nove proizvode.
Reindustrijalizacija gospodarstva. Industrija je možda tema o kojoj bismo češće i sadržajnije trebali govoriti i s te strane ćemo i ova sredstva koja su zajamčena nastojati koristiti kako bismo potaknuli i proizvodnju i računalne opreme, farmaceutskih proizvoda, strojeva, uređaja, metalnih proizvoda,
namještaja, brodogradnje, prehrambene industrije.
Dio će ići i na ulaganja u kemijsku i automobilsku industriju, nastojat ćemo jačati našu obrambenu industriju, koja također pronalazi svoje izvozne niše, a davat ćemo prostor i radno-intenzivnim industrijama poput drvne, tekstila, obuće i kože.
Očekujemo da Hrvatski sabor usvoji Strategiju razvoja poljoprivrede. Posebno nam je važno podići poljoprivrednu proizvodnju za 30% i time povećati našu prehrambenu samodostatnost Hrvatske.
Energetska neovisnost jedna je od ključnih tema gdje želimo iskoristiti potencijale obnovljivih izvora energije, niskougljične energije, a s ciljem provedbe zelene tranzicije.
Tu nam važnu ulogu ima LNG Terminal na Krku. 40 godina su energetski stručnjaci željeli da se taj projekt realizira, mi smo ga realizirali kroz ova dva mandata.
Želimo da zelena tranzicija pridonese većem iskorištavanju obnovljivih izvora energije. Koristit ćemo nuklearnu energije iz NE Krško koja ne emitira CO2, ne ovisi o vremenskim uvjetima, a ima velik energetski potencijal.
Vidjeli ste da smo u Glasgowu izišli s jasnim ciljevima i doprinosom Hrvatske u borbi protiv klimatskih promjena.
Naš je cilj da do 2030. godine smanjimo emisije CO2 za 45% i do 2033. godine napustiti korištenje ugljena kao energenta u proizvodnji električne energije.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. u kojem smo već dobili onaj predujam 819 milijuna eura i u ovoj prvoj fazi sastoji se od 47,5 milijardi kuna, 76 reformi i 146 investicija, i u odnosu na druge članice mi smo tu na 12% BDP-a. Nema kolege koji mi tada nije rekao: niste vi to tako loše
ispregovarali. To moramo iskoristiti i zato i od vas očekujem doprinos u tom procesu do 2026. godine.
Imali smo veliku krizu, veliki problem, veliki odgovor, velika rješenja, implementacija je na svakoj od država jer nema investicije bez s njom povezane reforme.
Ulazak u europodručje. Argumenti "za" su više nego jasni. Tajming je dobar. Podsjećam, mi smo ugovorno pristupanjem u članstvo Europskoj uniji rekli da ćemo pristupiti euru. Pravna obaveza je tu. To je bilo potvrđeno na referendumu od strane naših sugrađana i to je tadašnji saziv hrvatskih
zastupnika u Hrvatskom saboru potvrdio sa 150 glasova. Dakle, mi sada tu malu derogaciju koju imamo, a ona se odnosi na vremenski rok, 10 godina nakon što smo ušli u Europsku uniju, a ispunjenje uvjeta definiramo. Zato je tajming po meni sasvim primjeren, dobar i logičan i u konačnici
provedba Strategije koju je Vlada usvojila u svibnju 2018. traje nekoliko godina.
Na kraju želim reći da, kad ste već spomenuli Klausa Schwaba, njegova glavna teza je 4. industrijska revolucija, tko se ne ukrca u taj vlak, nema što tražiti na globalnim tržištima u pogledu konkurentnosti. I zato sve što radimo na nacionalnoj razini pažljivo kalibrirano s globalnim trendovima i s
europskim prioritetima. Samo na taj način ostvarujemo naše nacionalne interese, štitimo interese hrvatskog gospodarstva i dižemo standard života hrvatskih građana.
Zahvaljujem na pozivu i čestitam vam na svemu što radite za Hrvatsku."
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
.jpg?width=750&height=500)