Nakon sudjelovanja na sastanku na vrhu Srednjoeuropske inicijative, premijer Plenković poručio je da se 50 posto naše trgovinske razmjene odnosi na države članice SEI-a. Zato su ovakvi susreti bitni i korisni, kazao je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Budvi u Crnoj Gori na sastanku na vrhu Srednjoeuropske inicijative. Razgovaralo se o gospodarskoj suradnji zemalja srednje i istočne Europe, migracijama i borbi s Covid-19, kao i europskom putu jugoistoka Europe. Predsjednik Vlade Plenković sudjelovao je i na premijerskom panelu o post-pandemijskoj budućnosti Europe.
Nakon summita u Budvi, premijer Plenković je u Kotoru posjetio Generalni konzulat i susreo se s biskupom kotorskim mons. Ivanom Štironjom te obišao Katedralu sv. Tripuna. U izjavi medijima, premijer Plenković se osvrnuo na sastanak na vrhu SEI-a, kazavši da je politika prema svim državama koje su nam u susjedstvu, na jugoistoku Europe, potpora njihovim reformskim naporima prema Europskoj uniji.
„Skoro 50 posto naše trgovinske razmjene se odnosi na države članice Srednjoeuropske inicijative, od Italije i svih drugih zemalja, praktički srednje i jugoistočne Europe. Zato su ovakvi susreti bitni i korisni, između ostalog i gospodarski forum na kojem sam danas sudjelovao“, poručio je.
Jačanje položaja Hrvata u Crnoj Gori
U Budvi je predsjednik Vlade Plenković održao niz sastanaka – s predsjednikom Vlade Crne Gore Zdravkom Krivokapićem, predsjedavajućim Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoranom Tegeltijom, potpredsjednikom EBRD-a Markom Bowmanom te direktorom za Europu Svjetske zdravstvene organizacije Hansom Henriem P. Klugeom.
Vezano uz sastanak s predsjednikom Vlade Crne Gore Krivokapićem, premijer Plenković je novinarima kazao da je premijer Krivokapić izvijestio o stanju u Crnoj Gori i aktivnostima njegove Vlade te o svim okolnostima koje se zbivaju u Crnoj Gori.
„Ono što je nama posebno važno – istaknuli smo značaj rješavanja niza rezidualnih pitanja iz vremena velikosrpske Miloševićeve agresije, raspada bivše SFRJ, koja su na dnevnom redu. Isto tako, i o jačanju položaja Hrvata u Crnoj Gori“, kazao je premijer Plenković.
Što se tiče susreta s biskupom kotorskim mons. Ivanom Štironjom, premijer Plenković je rekao da je biskup pojasnio položaj Hrvata.
„Sada ćemo ići u Donju Lastvu, vidjeti na susretu s Hrvatskim nacionalnim vijećem što kao država još možemo učiniti putem Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i različitim programima, kako bismo njegovali naš identitet, kulturu, projekte, programe i sve ono što je važno da se Hrvati dobro osjećaju u Crnoj Gori“, izdvojio je premijer Plenković.
O svim današnjim sastancima premijer Plenković je poručio da je napravljeno dosta vrijednih kontakata i poslano puno važnih poruka.
„Osobito je važno da smo čuli strategiju Svjetske zdravstvene organizacije koja se bazira na cijepljenju, primjeni 'booster' doze, maskama, provjetravanju, u konačnici na prozračivanju. Isto tako, na lijekovima koji će uskoro biti u uporabi“, kazao je.
Sjajan posao jačanja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva
Novinare je zanimao komentar o današnjoj izjavi predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića o kupnji Rafalea. Premijer Plenković je odgovorio da je predsjednik Milanović imao prigodu sudjelovati u svim procesima, a nije.
„Sada ex post nakon što je Ugovor potpisan nastoji komentirati – što? Da je neobično da kada se nabavlja vojna oprema ovog tipa, ako je cijena bila u siječnju 2020. da će doći do svojevrsne indeksacije u otplati rata, koja se radi po jednoj formuli kako se radi za nas, kada je riječ o poslu s Francuskom. Tako bi se radila i između Francuske i neke druge zemlje ili pak između Hrvatske i neke treće zemlje da smo je izabrali. Ono što ćemo konačno otplatiti, bit će u pravom iznosu novca cijena 999 milijuna eura na dan ponude. To je cijela bit i riječ je o jednoj jednostavnoj indeksaciji, PDV plaćamo sami sebi – prema tome sve su to tlapnje onih koji bi željeli, valjda iz ljubomore, dovesti u pitanje sjajan posao jačanja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Hrvatske vojske“, istaknuo je predsjednik Vlade Plenković, dodavši da kada netko nakon što je posao trajao dugo krene filozofirati, znači da nije pratio.
U tom je kontekstu premijer Plenković podsjetio na sastanak Vijeća za obranu, prije konačnog odabira Vlade. „Tada je on to nastojao zbrzati da sve zna, apsolutno sve zna, a očito da ne zna, ne prati, ne čita i sada 'zamajava' hrvatsku javnost pola godine kasnije. Kao Vrhovni zapovjednik moraš malo paziti, čitati papire“, kazao je.
Politikanti nastoje slati poruke destabilizacije zemlje
Upitan za izjavu predsjednika Milanovića da su „DORH i glavna državna odvjetnica izgubili kredibilitet“, premijer Plenković je rekao da je to politički pritisak na rad Državnog odvjetništva.
„To je ključna poruka – i njega i cijele oporbe. Ono što smo vidjeli na ovom primjeru je očitovanje Državnog odvjetništva nakon što je proveden nadzor u vezi predmeta 'Softver'. Iz nadzora, barem što se mene tiče i mog razumijevanja cijele priče, sve je jasno. Ono što je važno je da se o Državno odvjetništvo i svi ostale bave djelima koja se odnose na korupciju na način da su samostalni i nepristrani, a još je važnije za Hrvatsku da se bave djelima terorizma ili pak poticanja na terorizam“, kazao je premijer Plenković, dodavši da politikanti nastoje slati poruke destabilizacije zemlje u situaciji kada gospodarstvo raste, podignut je za jedan stupanj investicijski kreditni rejting, očuvana su radna mjesta, osigurano 25 milijardi eura za generacijsku priliku u idućih 10 godina te kada se čvrsto prema Schengenu i europodručju.
Prema tome, nastavio je, sve se ovo mora sagledavati u jednom političko-politikantskom kontekstu.
„I ovi političari antivakseri koji glume s referendumima, to su sve ljudi koji ne žele da čuvamo zdravlje, nego da bude što više onih koji su u riziku da im se zbog covida dogodi i najgora posljedica. Trebaju svi vrlo jasno otvoriti oči i pogledati tko je tko, tko što zagovara i iza čega stoji“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
