Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je danas konferenciju za medije nakon stranačkih tijela, tijekom koje se osvrnuo na aktualne političke teme u Hrvatskoj i svijetu, istaknuvši pritom da ćemo, zahvaljujući snažnom rastu hrvatskog gospodarstva i konzistentnoj Vladinoj politici, predstojećih godina svojim fiskalnim kapacitetima i ekonomskom snagom pratiti veća izdvajanja za obranu s ciljem povećanja sigurnosti naših građana te većeg doprinosa Hrvatske međunarodnoj sigurnosti.
Europska komisija radi 'bijelu knjigu' o pitanjima obrane koja će biti pripremljena za Europsko vijeće u ožujku, rekao je Plenković, dok je njezina predsjednica Ursula von der Leyen danas izložila različite inicijative kako dodatno financirati izdvajanja za obranu, bilo da se radi o sredstvima s europske ili nacionalne razine, ili pak korištenjem europskih financijskih institucija poput Europske investicijske banke ili kroz privatni sektor.
''Nalazimo se u razdoblju u kojem će izdvajanja za obranu doseći razine kakve još nismo vidjeli od vremena Hladnoga rata i naravno da će sve države tome posvetiti zaista veliku pozornost i tražiti svoje fiskalne kapacitete da takva veća izdvajanja osiguraju. Što se Hrvatske tiče, mi smo na određeni način promišljali unaprijed. Kad je krenula naša prva Vlada, proračun za obranu bio 530 milijuna eura. Planiramo da nam proračun za obranu 2027. bude preko dvije i pol milijarde eura, što je ogroman signal o tome koliko je važan proces modernizacije i zamjene istočne tehnologije zapadnom tehnologijom'', poručio je premijer.
Istaknuo je da je to konzistentna politika Vlade, zahvaljujući kojoj ćemo prije svega svojim fiskalnim kapacitetima i ekonomskom snagom pratiti veća izdvajanja za obranu, za sigurnost naših građana i doprinos Hrvatske međunarodnoj sigurnosti.
Na pitanje hoće li zbog većih izdvajanja za obranu biti manja izdvajanja za neke druge resore, Plenković je rekao kako je trenutačno rano govoriti kakvi će to biti okviri.
''U ovom trenutku je rano govoriti kakvi će to biti okviri jer će se, siguran sam, i tijekom priprema za NATO summit povećati ta ambicija od dva posto na nešto više. Međutim, Hrvatska je itekako u stanju pratiti te ciljeve'', naglasio je te dodao da je u proteklom razdoblju značajno povećan rast hrvatskog BDP-a omogućio da se puno lakše nosimo s troškovima za obranu.
''S ovako velikim rastom praktički smo bez nekih većih problema u ovoj godini dosegli dva posto, što je bio zavjet prema NATO-u koji je trenutno aktualan, a od tih dva posto skoro 30 posto se odnosi na modernizaciju, na ono što nam diže kvalitetu'', poručio je.
Hrvatska se zalaže za mir i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine
Govoreći o situaciji vezanoj za Ukrajinu, najavio je izvanrednu sjednicu Europskog vijeća u četvrtak, na kojoj će sudjelovati i ukrajinski predsjednik Zelenski s kojim je danas razgovarao.
''On je spreman raditi na tome da se dođe do primirja, ali i na čitavom planu koji bi omogućio sigurnost Ukrajine i zaštitio njene interese u smislu teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta. Hrvatska Vlada je cijelo vrijeme principijelna, držimo se međunarodnog prava, našeg iskustva, podržavamo teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine i zalažemo se za njen mir.
Naglasio je kako je trenutačno važno postići što veće jedinstvo na razini europskih partnera.
Rusija ne smije biti nagrađena kao agresor
Kazao je kako sastanak Zelenskog i Trumpa, čiji je cilj bio izgraditi odnose s novom američkom administracijom, nije dobro prošao.
''I današnji razgovori s predsjednikom Zelenskim potvrđuju da želi iskoristiti trenutak koji bi mogao dovesti do mira. Naravno da je ključno da taj mir nosi ozbiljni mirovni plan oko kojeg će biti pregovori. Naša pozicija je jasna: konačni mir ne smije nagraditi Rusiju kao agresora, ne smije dovesti do toga da Ukrajina kapitulira i ostane bez dijelova svog teritorija, a da politika koju je vodio Zapad bude ponižena. To bi bila situacija s kojom nitko ne bi mogao biti zadovoljan, ali svi se slažu da je najvažnije sačuvati ljudske živote'', rekao je Plenković uvjeren da će se kroz principijelni i pragmatični pristupu pronaći nekakav srednji put.
Hrvatskoj važna stabilnost BiH
U kontekstu vanjske politike, osvrnuo se i na situaciju u BiH nakon nepravomoćne presude Miloradu Dodiku rekavši kako su se tonovi unutar BiH relativno brzo smirili. Dodao je da ga ne čudi što je Rusija zatražila zatvorenu sjednicu Vijeća sigurnosti zbog situacije u BiH.
''Ona dolazi u kontekstu reaktivacije Rusije na međunarodnoj sceni i vjerojatno zbog toga žele skrenuti pozornost na BiH. Sutra ću primiti gospodina Čovića, zanima me i njegov stav. Nama je važna stabilnost BiH, da skladno funkcionira. Hrvatska želi stabilnost i želi dati snažnu potporu Hrvatima kao konstitutivnom narodu u BiH'', rekao je Plenković.
Očekujemo daljnji trend smanjenja inflacije
Premijer se dotaknuo i podataka Državnog zavoda za statistiku o inflaciji i gospodarskom rastu, prema kojima je inflacija u veljači iznosila 3,6 posto i usporila u odnosu na siječanj.
''Očekujemo da se taj trend nastavi. Mjere koje smo poduzeli i dalje su vrlo bitne za ukupno ozračje oko cijena.''
Podsjetio je da i dalje postoje subvencije na cijene struje, plina i naftnih derivata te da je broj ograničenih cijena proizvoda sa 30 podignut na 70, kao dodatna mjera za zaštitu potrošača. Pritom je apelirao na sve one koji formiraju cijene da budu umjereni u njihovom formiranju jer je to na dobrobit naših građana i gospodarstva.
Državni zavod za statistiku je također objavio da je rast BDP-a u četvrtom kvartalu 2024. godine iznosio 3,7 posto.
''To je na razini cijele 2024. rezultiralo rastom od čak 3,8 posto. To je drugi najveći rast BDP-a u Europskoj uniji. To je sjajan podatak, pogotovo ako ga usporedimo s prosječnim rastom BDP-a na razini Unije, a to je 0,9 posto te eurozone 0,7 posto. Hrvatska raste četiri, odnosno pet puta brže nego ova dva prosjeka i na taj način nam omogućuje lovljenje koraka s onim zemljama koje su u Europsku uniju ušle prije nas'', poručio je premijer.
Dodao je da su makroekonomski podaci zavidni. Deficit iznosi 2,1 posto, inflacija je nešto niža od tri posto, udio javnog duga u BDP-u 57,4 posto. Kreditni rejting je na razini investicijskog, u A kategoriji, s čime itekako možemo biti zadovoljni, a na nama je, kazao je Plenković, da u provedbi plana Vlade i dalje jačamo investicijsku klimu u Hrvatskoj, da se stvaraju preduvjeti za daljnji rast plaća, mirovina i životnog standarda, a da pritom ostvarujemo dobre ekonomske rezultate.
Do kraja mandata prosječna mirovina 800 eura
Osvrnuo se i na razgovore s Hrvatskom strankom umirovljenika o izmjenama zakona o mirovinskom osiguranju.
''Koncipirali smo na temelju prijedloga ministra rada i mirovinskoga sustava konkretne mjere koje će nam omogućiti da do kraja mandata ostvarimo programski cilj, a to je da prosječna mirovina dođe na razinu 750 do 800 eura. Smatramo da će doći do 800 eura'', rekao je Plenković te podsjetio na zadnje podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o usklađivanju mirovina od 3,03 posto.
Novim zakonom redefinirat će se formula za usklađivanje mirovine u omjeru 85:15, s postojećih 70:30, uvodi se trajni godišnji dodatak na mirovinu, povećavaju se mirovine kroz bonifikacije za umirovljenike, omogućuju nove pogodnosti za umirovljenike koji rade i povećava se staž majkama sa šest na dvanaest mjeseci za svako dijete.
SDP-ova inicijativa za smjenu Turudića skandalozna
SDP-ovu inicijativu za smjenu glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića predsjednik Vlade nazvao je skandaloznom.
''Konsterniran sam da nema reakcije medija, nevladinih udruga, javnosti, svih aktera koji su vrištali i htjeli paliti Banske dvore i izbacivati bandu. Ta politika dvostrukih kriterija je sablasna. Duboko sam razočaran njome. Zamislite da je u slučaju Horvat moj prvi korak bio da idemo smjesta smijeniti Zlatu Hrvoj-Šipek? Da smo mi to napravili, nastala bi revolucija'', ustvrdio je Plenković.
Ta inicijativa nije u nadležnosti Sabora, dodao je, i pokazuje komunistički, jednopartijski, totalitarni refleks SDP-a - ako nam ne paše koga se procesuira, odmah ćemo smijeniti glavnog državnog odvjetnika. ''To je nečuveno. Nisam to u 35 godina hrvatske demokracije vidio i čuo, ali to ostaje bez reakcije.''
Kazao je kako se isto reagiralo na vijest o OECD-u.
''Jučer i prekjučer smo imali više članaka o OECD-u nego u dvije godine pregovora. Došli smo u zadnjih godinu dana završetka procesa, sad su Amerikanci zbog trgovinskog rata s EU rekli da ne mogu dati suglasnost, pa je najednom OECD postao mega tema. Što to ne pratimo kad ide dobro?'', upitao je premijer.
O kvaliteti našeg zakona ne odlučuje europska tužiteljica
Glavna europska tužiteljica Laura Kövesi komentirala je u intervjuu za jednu televizijsku kuću sukob nadležnosti u slučaju bivšeg ministra Vilija Beroša i ustvrdila kako je slučaj trebao pripasti EPPO-u.
''Ne odlučuje o kvaliteti našeg zakona europska tužiteljica. Ako netko ima nešto nama reći o sadržaju zakona koji se donosio u kontekstu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s uredbom koja regulira rad EPPO-a, to je onda Europska komisija. EK niti u jednom trenutku nije dala Hrvatskoj prigovor u vezi našeg zakona. Dapače, gotovo istovjetno rješenje, kakvo ima hrvatsko zakonodavstvo, ima otprilike 15 drugih država članica. Nisu sve druge države to napravile jer žele EPPO dovesti u podređeni položaj'', rekao je Plenković.
Osvrnuvši se na slučaj Beroš poručio je da se svi koji su uključeni procesuiraju i da pritom nitko iz vlasti ne traži smjenu glavnog državnog odvjetnika.
Većina i koalicija su stabilne
U razgovoru s novinarima premijer je također poručio da je koalicija stabilna, istaknuvši da je Domovinski pokret kompaktan te je većina sigurna, a podrška Josipa Dabre nije nikada bila upitna.
Upitan o sazivanju Vijeća za obranu kazao je da se dokumenti relevantni za taj sastanak dorađuju zbog bitno izmijenjenih okolnosti u međunarodnoj konstelaciji odnosa, a čemu se dokumenti prilagođavaju.
''Zatražio sam od ministara da još malo rade na tim dokumentima i kad budu spremni, onda će ići u daljnju proceduru'', zaključio je predsjednik Vlade.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
