Proslava pristupanja Hrvatske u Europsku uniju

Slika /Glavno tajništvo/Materijali za istaknuto/2014/CroatiaEU/HR_EU_logo.jpg

Nakon 10 godina pregovora, Hrvatska je 1. srpnja postala 28. zemlja članica Europske unije. Pristupanje je obilježeno prigodnim proslavama u cijeloj Hrvatskoj te onom središnjom u Zagrebu.

Same pripreme za proslavu pak počele su 28. lipnja. Tom je prigodom predsjednik Radne skupine Saucha pozvao sve građane da prisustvuju proslavi kako bi zajedno proslavili trenutak pridruživanja u EU. Na istoj je konferenciji za javnost predstavljen program središnje proslave u Zagrebu. Na društvenim mrežama i internetu proslava je obilježena prigodnom #CroatiaEU kampanjom koja je započela desetak dana prije samog pridruživanja. 

„U ovom trenutku, a smatramo da je to sad konačni popis, od visokih uzvanika dolazi 15 predsjednika država, 3 predsjednika parlamenata, 13 predsjednika vlada, 12 prvih potpredsjednika vlada, 7 ministara vanjskih poslova i na ostalim razinama 20 visokih uzvanika, ukupno 170“, rekao je predsjednik Radne skupine Saucha. Što se tiče troškova, ponovio je da se proračun neće probiti za više od 10 posto, a svi financijski detalji bit će objavljeni nakon završetka svečanosti.

Redateljica Dora Ruždjak Podolski medijima je predstavila detalje središnje proslave na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. „S ponosom mogu najaviti sve točke koje smo uvrstili u program, kazala je, jer su one prvenstveno najbolji prikazi regija u kojima su nastale i koje tu tradiciju čuvaju, a potom i naše cjelokupne hrvatske tradicije, koju smo se čitavo vrijeme trudili uklopiti u suvremeni kontekst“.

U petak, 28. lipnja Europska Komisija priopćenjem je pokazala kako je pristupanje Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja još jedna prekretnica u izgradnji ujedinjene Europe i dokazuje da je europska perspektiva realnost ako se provedu potrebne reforme i ispune uvjeti.

"U ponedjeljak 1. srpnja Hrvatska postaje 28. država članica Europske unije. Pristupanje Hrvatske još jedna je prekretnica u izgradnji ujedinjene Europe. To je također svjež dokaz transformacijske moći Europske unije: rastrgana ratnim sukobom prije samo dva desetljeća, Hrvatska je danas stabilna demokracija sposobna preuzeti obveze članstva u EU-u i prihvatiti standarde EU-a", kaže se u priopćenju Europske komisije. Članovi Europske komisije također su čestitali pridruživanje Hrvatske prigodnim video zapisom

Tijekom 29. lipnja nastavile su se pripreme te je održana generalna proba proslave na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu.

Središnja proslava održana je 30. lipnja 2013. godinu na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, a na njoj su se, uz brojne građane, okupili politički lideri iz zemalja članica Europske unije, zemalja regije Jugoistočne Europe, čelnici europskih institucija te hrvatski uglednici.

Program obilježavanja ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju započeo je već u 10 sati polaganjem vijenaca u čast svim poginulim braniteljima iz Domovinskog rata na Mirogoju. Na Zrinjevcu je predstavljen projekt „Hrvatski otočni proizvod“ kojeg provodi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Vizualnim označavanjem otočnih proizvoda oznakom „Hrvatski otočni proizvod“ potiče se proizvodnja koja je rezultat otočne tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacija i invencije. Istovremeno, na Cvjetnom trgu predstavljene su Zadruge hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, projekt Ministarstva branitelja, a građani su imali priliku probati i kupiti njihove proizvode: med, kolače, pršut, eterična i maslinova ulja, lavandu, suvenire, nakit te mnoge druge.

Zagreb i Hrvatska su prilikom proslave ulaska u EU imali priliku ugostiti mnoge visoke uzvanike. Ovu priliku uveličale su delegacije svih zemalja Europske unije te zemalja Jugoistočne Europe, čelnici institucija Europske unije, a proslavi su prisustvovali i predstavnici Kanade, Sjedinjenih Američkih Država, Turske te posebni izaslanik Svetoga Oca. Ukupno je proslavi prisustvovalo 15 predsjednika država, 3 predsjednika parlamenta, 13 predsjednika vlada, 12 prvih potpredsjednika vlada, 7 ministara vanjskih poslova te 20 ostalih visokih uzvanika. Ukupno je došlo 170 stranih gostiju. Pogledajte cijeli popis visokih uzvanika.

Prvi uzvanici počeli su stizati u Banske dvore oko 18.30 sati, a dočekivali su ih predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, predsjednik Vlade Zoran Milanović te prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

Nakon snimanja zajedničke fotografije, uzvanici su se uputili na svečanu večeru koja je upriličena u Klovićevim dvorima, a na kojoj su poslužene najbolje delicije s područja Hrvatske, uz najkvalitetnija hrvatska vina. Pripremljena su hrabra i autentična jela, ukorijenjena u tradiciji svih hrvatskih regija i reinterpretirana na suvremen i uzbudljiv način, obogaćena zanimljivim teksturama kako bi se nepcem upoznalo Lijepu Našu. Sve namirnice odabrane su s velikom pažnjom, dolaze od malih i iskrenih proizvođača – svakoj se namirnici zna podrijetlo, lokalitet i povijest. Nudila su se sezonska, lokalna i divlji okusi, ali i oni zanemareni, zaboravljeni – okusi kojih se vrijedi podsjetiti. Odabrana su bila prirodna i organska vina, nastala od autohtonih sorti u kojima je utjecaj čovjeka minimalan ili gotovo nikakav. Ta hrvatska vina s karakterom vjerno su pratila ponuđena jela i sljedove večere.

Na početku večere zdravicu je održao predsjednik Vlade Zoran Milanović te predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.

"Dižem ovu čašu i u znak poziva na zajednički otpor sijanju straha od drugih i drugačijih. Na to se, u suštini, svodi naše razumijevanje Europe: čisto srce, a ne strah, suradnja, a ne sumnjičavost, prihvaćanje, a ne getoizacija, pokušaj razumijevanja, a ne apriorno osuđivanje, upoznavanje, a ne ustrajavanje na predrasudama"

- predsjednik Vlade Milanović.

Središnji dio svečanosti započeo je u 23 sata na Trgu bana Jelačića. Program je zasnovan na vrijednostima hrvatskih zaštićenih kulturnih dobara, uključujući one koji su uvršteni na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čitavog čovječanstva. Sastavnice bogate hrvatske baštinjene tradicije isprepletene sa suvremenim elementima, a međusobno povezane nekima od najljepših citata iz hrvatske književnosti, odrazile su veliko bogatstvo koje je Hrvatska ponijela sa sobom u zajedničku europsku obitelj.

Od više od stotinu nematerijalnih kulturnih dobara upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, jedanaest ih je prihvaceno i upisano na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čitavog čovječanstva. Ovaj izniman uspjeh potvrda je bogatstva hrvatske baštine, kao i višegodišnjeg predanog rada Ministarstva kulture Republike Hrvatske, njegovih stručnih službi i stručnjaka iz područja etnologije i kulturne antropologije. Program polazi upravo od te zajedničke baštine Hrvatske i čovječanstva te vodi na put od drevnih običaja do suvremenih izričaja koji trajno koegzistiraju i koje Hrvatska donosi u Europsku uniju.

Proslava je započeta s izvedbom himne Republike Hrvatske. Stihovi današnje himne temelje se na povijesnim stihovima koji su objavljeni u književnom listu Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka 1835. godine, pod naslovom Horvatska domovina, a prve četiri kitice 1848. je godine uglazbio Josip Runjanin. Prvi službeni status Lijepa naša dobila je 1972. godine ustavnim amandmanom prema kojem je proglašena službenom himnom Socijalističke Republike Hrvatske. Ustavom Republike Hrvatske iz 1990. godine pjesma je dobila status himne samostalne Republike Hrvatske. Iste godine donesen je i poseban zakon o državnim obilježjima kojim su propisane i riječi i glazba himne. Ovom prigodom Himna Republike Hrvatske izvodi se u obradbi skladatelja i akademika Rubena Radice.

Tijekom proslave govore su održli

  • Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović
  • Predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso
  • Zamjenik Predsjednika Vlade Republike Irske Eamon Gilmore
  • Predsjednica Litve Dalia Grybauskaite
  • Predsjednik Europskog Vijeca Herman Van Rompuy
  • Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz
  • Predsjednik Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Ivo Josipović

Tijekom proslave prikazana je Čipka - samostalni, šupljikavi, ručni rad koji nastaje u doba renesanse na prostoru Mediterana i zapadne Europe, prepletanjem niti pamuka, lana, agave, brnistre ili metala. U Europi je izrada čipke bila u rukama ženskih crkvenih redova, građanstva i plemstva, dok se u Hrvatskoj njihovim posredstvom prenosi u ruke seoskih žena u manjim sredinama. Razvijaju se dvije tehnike: čipka šivana iglom i čipka izra.ena preplitanjem pomoću batica. Danas u Hrvatskoj postoje tri glavna centra izrade čipke, čije se djelovanje nastavlja na višestoljetnu tradiciju čipkarstva. To su Lepoglava u Hrvatskom zagorju, s čipkom na batice, na Jadranu Pag s čipkom na iglu, i Hvar s čipkom od agave. Cijenjena je bila i dubrovačka čipka, no o njoj je ostalo tek malo tragova.

Simfonija br. 3 u D-duru, Allegro prikaz je tradicijskog lončarstva iz Potravlja. Izrada lončarskih proizvoda jedna je od starih hrvatskih tradicija, a tradicijsko se lončarstvo dijeli na ono bez uporabe lončarskog kola, na lončarstvo ručnoga kola i na lončarstvo nožnoga kola. Potonje se lončarstvo zadržalo u panonskom kraju, a lončarstvo ručnoga kola u jadranskom i dinarskom prostoru, tako i u Potravlju, selu blizu Sinja, između planine Svilaje i Peručkog jezera. Potravlje je upravo prepoznatljivo po izradi glinenih peka, vaza, lonaca, ćupova i sličnih predmeta te je njima opskrbljivalo širu okolicu i područje Srednje Dalmacije. Iako tradicijskim obrtima prijeti zamiranje, ova tradicija nije prekinuta, jer tradicijsko lončarstvo u Potravlju zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.

Glagoljaškim pjevanjem obuhvaća je tradicijsko rimokatoličko pjevanje u južnim jadranskim područjima Hrvatske u prošlosti i danas. Razvilo se u srednjem vijeku te na tim područjima prevladavalo do 20. stoljeća, no u nekim se sredinama živa praksa njegova izvođenja zadržala do danas. Razvilo se iz specifične povlastice koju je Sveta Stolica dodijelila hrvatskim jadranskim biskupijama u ranom srednjem vijeku: hrvatski svećenici i klerici, "glagoljaši" (od rijeci – glagola! – glagoljati= govoriti), smjeli su izvoditi rimokatoličke obrede na jezicima razumljivima puku, dok je u drugim katoličkim krajevima u obredima prevladavao latinski. U srednjemu se vijeku glagoljaško pjevanje izvodilo na staroslavenskom (crkvenoslavenskom) jeziku, od 17. stoljeća na hrvatskome. Zborno glagoljaško pjevanje isprva su izvodile grupe svećenika, a kasnije ga uglavnom izvode lokalne skupine laika – "pučkih crkvenih pjevača". Veliki broj zabilježenih liturgijskih pjesama u glagoljaškom pjevanju nastao je na temelju gregorijanskih koralnih melodija, ali su u njemu vidljivi i utjecaji drugih stilova crkvene glazbe. Glagoljaško pjevanje dijelimo na liturgijsko pjevanje, paraliturgijsku pjevanje (primjerice - osmeračka pjesma Gospin plac, dio UNESO-om zaštićene religijske procesije Za križen s otoka Hvara), pjevane molitve i pučke nabožne popijevke. Glagoljaško pjevanje zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, kako bi se održale njegove osobitosti: lokalni i regionalni stil tijesnih intervala te lokalni paraliturgijski običaji poput procesije Za križen.

Tijekom proslave izvedena je Se me ra morta privari / Ako me smrt prevari. "Jazz je moja sloboda, moji korijeni su moja unutrašnja istina" kaže pjevačica, flautistica, skladateljica i autorica tekstova Tamara Obrovac, koja svoj glazbeni izraz kreira pod utjecajima džeza i narodne glazbe i dijalekta najvećega hrvatskog poluotoka, Istre. S vrsnim glazbenicima svojeg međunarodnog Ansambla Transhistria, istarsko-mediteranskome džezu dodaje i humor i inventivne improvizacije. Tekst pjesme Se me ra morte privari na istrorumunjskom je jeziku, koji se još naziva i vlaški, ili žejanski i govori(o) se u dva odvojena područja na sjeveroistoku istarskog poluotoka, koja su bila relativno izolirana do izgradnje cesta 1970--tih godina. Tada se stanovništvo koje ga govori seli u gradove, a danas ga govore i brojni iseljenici iz Istre koji su otišli u Sjedinjene Američke Države, Kanadu i Australiju. Jezik je ponegdje poznat i kao "ćiribirski" ili "ciribiro" na talijanskom jeziku, a u akademskoj zajednici uvriježio se pojam "istrorumunjski", koji ističe lingvističku povezanost jezika s rumunjskim jezikom. Procjenjuje se da ga u Istri govori još oko 150 izvornih govornika i prema Izvješću o vitalnosti i ugroženosti jezika UNESCO-ova Odjela za nematerijalnu kulturnu baštinu, vlaški/žejanski veoma je ugrožen jezik. Ovim uglazbljivanjem zaodjenut je u suvremeno ruho i podsjeća nas na važnost očuvanja raznolikosti jezika i cjelokupne baštine.

Glavnim trgom odvio se i Ophod zvončara iz Kastavštine. U vrijeme poklada, desetak grupa muškaraca obilazi svoja i susjedna sela na višekilometarskim ophodima po tradicijskih putovima Kastavštine – šireg područja između grada Rijeke i planine Učke u Primorsko-goranskoj županiji, odnosno područja grada Kastva te općine Viškovo, odakle potječu Halubajski zvončari. Neki imaju maske životinjskih glava, a neki različita oglavlja koja simboliziraju vegetaciju i plodnost. Odjeveni su u bijele hlače i mornarske majice kratkih rukava. U rukama imaju baltu ili bačuku - stilizirani buzdovan. Svi imaju ogrnute naopako okrenute ovčje kože, koje tako.er upućuju na njihovu vezanost za stočarske krajeve, i zvona, po kojima su i prozvani zvončari. Njima zvone, najavljujući svoj ophod i krećući se na različite načine, što sve iziskuje određeno umijeće i fizičku izdržljivost. Stoga se smatra da ne može svatko biti zvončar. Uz zvončare su vezane i legende o tjeranju Tatara i Turaka koje su zastrašivali izgledom, a katkad i oružjem. Premda utjelovljuje drevna magijska značenja rituala, kojim se trebala prizvati plodnost krajem zime, ovaj je običaj i danas vitalan. Omogućujući interakciju grupe zvončara (i ljudi koji ih prate u ophodu) sa stanovništvom sela kroz koja prolaze, zadržao je i naglasio društveno značenje i funkciju, a njegova je važnost prepoznata uvrštavanjem na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva koju je sastavio UNESCO. Uz ovaj običaj vezana su i specifična jela, rukotvorstvo (izrada maski, oglavlja, zvona) i plesovi, a Halubajski su zvončari stalni sudionici međunarodnoga Riječkog karnevala, najvećeg u Hrvatskoj i jednog od poznatijih u Europi.

Posjetitelji su bili počašćeni izvedbom hrvatskog violončelističkog dua. Planetarni uspjeh hrvatskog violončelističkog dua 2CELLOS započeo je upravo njihovom obradom pjesme Smooth Criminal Michaela Jacksona (izvorno s Jacksonovog albuma Bad iz 1987. godine). Violončelisti Luka Šulic i Stjepan Hauser, uspješni i nagrađivani i na klasičnom podiju kojem se i danas rado vraćaju, svojom su verzijom Jacksonova hita u samo nekoliko dana dobili više od milijun pregleda na stranici YouTube i tako ispisali suvremenu hrvatsku uspješnu priču u inozemstvu. Uslijedili su, naime, diskografski i koncertni uspjesi u popularnoj i crossover glazbi, a Elton John za njih je rekao: "Pogledajte ih uživo. Ne mogu se sjetiti ničega tako uzbudljivog još otkad sam '60tih godina uživo gledao Jimija Hendrixa."

"Međimurje, kak si lepo, zeleno, cvetičem si ti meni obgrajeno", dio je teksta pjesme Vuprem oči, koji govori o najsjevernijoj regiji Hrvatske, Međimurju, omeđenom rijekama Murom i Dravom, punom bogatih polja i vinorodnih obronaka. Međimurske pjesme često su mirnijeg, sporijeg tipa, srednjeg registra, često u starocrkvenim ljestvicama, ili arhaičnoj pentatonici, užeg melodijskog opsega – i nerijetko su, baš kao i ova, sjetnog karaktera. U trima verzijama ove pjesme susrest će se novo i staro: Tradicijske pjesme iz toga kraja pjevaju se a cappella te će takva biti i prva verzija pjesme, koju će Tamara Korunek izvesti u skladu s pučkom tradicijom Međimurja. Dirigent Tomislav Facini sačinio je drugu verziju pjesme, obradivši je za sopran (Valentina Fijacko) i simfonijski orkestar, a Stanko Kovačić osmislio je treću verziju, spoj međimurske popijevke i suvremene popularne glazbe.

Ansambl narodnih pjesama i plesova Hrvatske LADO točku "Slavonske kraljice" osmislio je prema drevnome običaju iz Slavonije, istočne hrvatske regije. Kraljice iz tamošnjeg sela Gorjana djevojke su koje u proljeće, o blagdanu Duhova, u povorci obilaze selom i izvode specifičan ritual. Dijele se zapravo na kraljice i kraljeve: kraljevi nose sablje i muške šešire ukrašene cvijećem, a kraljice na glavama, poput mladenki, imaju bijele vijence. Iz šireg repertoara tekstova odabiru pjesme primjerene obitelji koju posjećuju. Zatim kraljevi izvode ples sa sabljama, a kraljice pjesmom komentiraju plesne figure, a slijedi i zajednički ples kojemu se mogu pridružiti i ukucani. Nakon što ih počaste hranom i pićem, povorka odlazi u drugu kuću. Drugoga dana Duhova odlaze u susjedno selo ili obližnji gradić, a ophod završava zajedničkom gozbom i zabava kod jedne od sudionica. I ophod Kraljica ili Ljelja nematerijalno je dobro upisano na reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva koju sastavlja UNESCO.

"Što god vam pričali o nama, znajte da je ovo zemlja racionalnih ljudi  koji realno doživljavaju i sebe, i svoju državu, i ulogu svoje zemlje u Europi i svijetu. Razvijanje i poticanje intelektualne znatiželje smatram  najvažnijim strateškim projektom Republike Hrvatske u ujedinjenoj Europi. To je preduvjet naše želje da stvorimo zemlju zadovoljnih ljudi koji će živjeti i izražavati se u skladu sa svojim uvjerenjima i slobodnim shvaćanjem vlastitog identiteta.
Živjeli i sretno!"

- predsjednik Vlade Zoran Milanović

 

Veliki dubrovački i hrvatski pjesnik Ivan Gundulić (1589. – 1638.) autor je, između ostaloga, povijesnog epa Osman, ali i lirskih stihova i religiozne poeme Suze sina razmetnoga. Njegova su djela prožeta baroknom poetikom, bogata jezičnim ornamentima, razvedenim poredbama, retoričkim figurama, metaforama. Himna slobodi dio je iz Dubravke, Gundulićeve pastorale u tri čina, postavljene 1628., zapravo političke alegorije koja je uglazbljivana cak četiri puta, a najpoznatije je uglazbljenje ono skladatelja Jakova Gotovca (1895. – 1982.), iz 1982. Gotovac je pisao glazbeno-scenska djela, pjesme, zborove, orkestralne skladbe. Operom Ero s onoga svijeta proslavio je hrvatsku glazbu, a svoje Simfonijsko kolo obogatio prštavim ritamskim motivima i bogatom instrumentacijom, rabeći u svojem opusu često mediteranske i druge nacionalne "boje". Njegova Himna slobodi uvijek prati podizanje zastave na Orlandov stup u Dubrovniku prigodom svečanog otvorenja Dubrovačkih ljetnih igara, hrvatskoga nacionalnog festivala. Iznimno je svečana, posve u skladu s tekstom, jer u samo šest stihova Gundulić uvjerljivo veliča slobodu kao najvišu vrijednost te joj, zazivajući je, kaže da nema tog blaga koje može "bit plata tvôj čistoj lipoti!"

U pogon je pušten i Teslin transformator. Jedan od znanstvenika koji su najviše utjecali na suvremeni način života bio je iz Hrvatske: Nikola Tesla (1856. – 1943.) svojim je izumima zadužio čovječanstvo, a neke se njegove napredne ideje tek danas potvrđuju u praksi. Uz fizikalnu jedinicu za jakost magnetnog polja, po njemu se zove i krater na Mjesecu. Tesla je patentirao više od 700 izuma, a najpoznatiji su izum generatora visoke energije i višefazni sustav izmjeničnih struja. Nikola Tesla izradio je prvi izmjenični dvofazni motor i omogućio izradu prvih elektromotora izmjenične struje. Nakon dvofaznih, izrađuje i trofazne sustave, a danas se 90% svih elektromotora u svijetu koristi njegovim sustavom, iako su mu se isprva mnogi opirali. U SAD-u je patentom zaštitio okretno magnetsko polje, višefazni sustav prijenosa energije, indukcijski motor i odgovarajuće transformatore i generatore, a na temelju Teslinih pronalazaka izrađen je plan hidrocentrale na Nijagarinim slapovima. Tesla je istraživao cijelog života, a 1898. patentirao je naprave kojima upravlja daljinskim bežičnim putem. Nije odustao niti kada mu je u New Yorku izgorio laboratorij te nije mogao dokazati da je prije Röntgena došao do istog otkrića o x-zrakama. Naročito je bio ponosan na otkriće radioveze te je navodno bio razočaran što je Marconi dobio Nobelovu nagradu za radio-telegrafsku vezu izme.u Europe i SAD-a, no zadovoljštinu je dobio na sudu, gdje mu je priznato prvenstvo izuma. Zbog financijskih problema nije uspio ostvariti plan da provede bežični prijenos energije, no upravo se u današnje, mahom bežično, doba, pokazuje da važnost Teslinog rada ne jenjava i da će mnoge od njegovih ideja – tek zaživjeti.

Cijelu snimku proslave možete pogledati na Youtube kanalu Vlade:

Veliki hrvatski izumi i otkrića prikazana su na proslavi posebnom tehnikom 3D mappinga na zgrada uz Trg. Tako je prikazana zračna letjelica, električna žarulja s metalnom niti, daktiloskopija, torpedo, mohorovičićev diskontinuitet, penkala, brzinomjer, teorija sila i strukture tvari, kravata, dinamo te padobran. 

Prva hrvatska rock-opera i, kažu, peta u svijetu, Gubec-Beg prati priču Matije Gupca, seoskog junaka iz hrvatske povijesti koji je u "!. stoljeću poveo ustanak kmetova protiv okrutnog gospodara Susedgrada i Stubice Franje Tahija. Rabeći roman Seljačka buna velikog zagrebačkog autora Augusta Šenoe (1838. – 1881.) kao predložak, autor glazbe Karlo Metikoš – u inozemstvu uspješan i poznat i kao Matt Collins – i libretist Ivica Krajac stvorili su iznimno uspješan spoj i najgledaniju predstavu zagrebačkoga Gradskog kazališta Komedija. Gupčevo junaštvo, izdaja od strane navodnih suputnika, okrutnost Franje Tahija i ljubav mladih Jane i Đure, u aranžmanu Miljenka Prohaske i formi rock-opere praizvedeni su 1975. godine, a nedavno su obnovljeni i predstavljeni novim generacijama. U prvoj je postavi velika hrvatska pjevačica Josipa Lisac bila legendarna Jana, zaljubljena djevojka nesretne sudbine, a u obnovljenoj verziji dostojno ju je naslijedila, dodajući i posve vlastiti štih, večerašnja Jana, Vanda Winter.

U noći službenog ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, film "Čovjek u Hrvatskoj — od šarolikih narječja do prve hidroelektrane u Europi", priča je koja zaokružuje slijed dosad prikazanih snimki i podsjeća nas tko su zapravo ljudi koji kreću u tako važnu etapu svojih života, i koji svoju energiju, kreativnost i emociju unose u novo doba i povezuju se s milijunima Europljana. Uronjeni u svoj iskon i naslonjeni na tradiciju, žele to u svojem – i našem – europskoj "sutra" na novi način oplemeniti i širokim osmijehom svjedočiti dinamičnoj životnosti koja nastupa.

 

Blagoje Bersa (1873 – 1934.), začetnik je hrvatske glazbene Moderne i skladatelj koji je svojim obrazovanjem, tehničkim znanjem, instrumentacijom, radom pod utjecajem simfonijskih djela Straussa i Mahlera te lirskim talentom naglo podignuo razinu hrvatske glazbe tijekom svojeg djelovanja. Osnovao je i studij kompozicije na zagrebačkoj Akademiji, vrativši se zbog toga iz Beca, cime je promijenio – i profesionalizirao – tijek hrvatskoga glazbenog stvaralaštva. Muzikologinja Eva Sedak piše: "Složenost stilsko estetičkih sjecišta glazbene Moderne s najviše se snage ostvaruje u orkestralnom opusu Blagoja Berse (Dramatska uvertira 1898., Idila 1902., Sunčana polja 1919., Sablasti 1926. godine) u kojemu je mahlerovski koncept poetskog glazbenog programa ozvučen orkestralnom fakturom oslonjenom na Richarda Straussa, a ona je i okosnicom Bersinih glazbeno scenskih ostvarenja."

Izvedba Ode radosti održana je u ponoć. U njenoj izvedbi sudjelovali su Valentina Fijačko (sopran), Dubravka Šeparović Mušović (mezosopran), Domagoj Dorotić (tenor), Luciano Batinić (bas), Zbor i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, Zbor Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Akademski Zbor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Concordia discors, Vokalni ansambl Antiphonus, Simfonijski puhački orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske i dirigent Ivan Repušic. U izvedbu su se uživo uključili Zbor i Orkestar Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, Zbor i Orkestar Hrvatskog narodnog kazališta "Ivan pl. Zajc" u Rijeci, Zbor Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, Zbor Libertas u Dubrovniku.

Točno u ponoć prijenosom uživo ministar financija Slavko Linić na graničnom prijelazu Bregana, između Republika Hrvatske i Republike Slovenije, skinuo je natpis "Carina". Pripadnici Carinske uprave i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske na granicnom prijelazu Bajakovo, između Republike Hrvatske i Republike Srbije, postavili su tablu "Europska unija". 

Za praćenje proslave hrvatskog pridruživanja Europskoj uniji akreditiralo se 706 predstavnika medija iz Hrvatske te iz 30-ak stranih zemalja - Austrije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Brazila, Bugarske, Crne Gore, Danske, Češke, Finske, Francuske, Italije, Japana, Kine, Kosova, Litve, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Portugala, Rusije, Sjedinjenih Američkih Država, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske, Švedske, Toga, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine