- Objavljeno: 27.02.2025.
„Državni zavod za statistiku objavio je nove podatke o rastu BDP-a za četvrti kvartal prošle godine. Realan rast BDP-a je 3,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. I dalje snažan, visoki rast BDP-a. To potvrđuje kontinuitet našeg snažnog rasta“, kazao je Plenković.Dodao je da je Hrvatska već 16. kvartal u pozitivnom gospodarskom uzletu, a glavni pokretači su rast potrošnje kućanstava za 6,3 posto, snažan rast investicija u fiksni kapital za 9,5 posto.
„Naravno da na to utječu i značajna europska sredstva koja smo priskrbili Hrvatskoj iz NPOO-a kao i Višegodišnjega financijskog okvira i svih aktivnosti vezanih za obnovu“, poručio je.
Naglasio je da je još važnije da hrvatsko gospodarstvo, kada gledamo cijelu 2024. godinu, bilježi rast od 3,8 posto što nas svrstava među dvije najbrže rastuće ekonomiju u EU. Jedina koja ima viši rast od Hrvatske je Malta.
Ovaj rast je viši od projekcija Vlade i Ministarstva financija, a gledajući kumulativni gospodarski rast od početka 2021. Hrvatska ima drugi najveći realni rast u EU, preko 25 posto, odmah iza Malte koja je rasla za više od 35 posto.
„Bit ovih podataka je da hrvatsko gospodarstvo, da Hrvatska generalno, jača i sve više hvata korak s onima koji su ušli u EU prije nas“, ocijenio je premijer, dodavši da se time diže razvijenost Hrvatske i životni standard građana te stvaraju daljnji preduvjeti za jačanje hrvatskoga gospodarstva.
Energetskom obnovom osnažuje se i ojačava otpornost zgrada na potrese, osigurava protupožarna zaštita i ugodniji život korisnika
Što se tiče ostalih tema, osvrnuo se na današnju dodjelu odluka o financiranju energetske obnove zgrada javnoga sektora te je, zahvalivši ministru Bačiću i njegovom timu, ponovio da je dodijeljeno 95 odluka o financiranju energetske obnove zgrada javnog sektora vrijednih 71 milijun eura.
„Riječ je mahom o obrazovnim i zdravstvenim ustanovama. Vjerujem da će ova energetska obnova pridonijeti i činjenici da će te zgrade više štedjeti u smislu energije i da će više vrijediti na tržištu. Time se osnažuje i ojačava njihova otpornost na potrese, bolja protupožarna zaštita i ugodniji život svih korisnika tih zgrada“, poručio je.
Ulaganjem u hrvatske državne vrijednosnice građani ostvarili kamate u iznosu od 250 milijuna eura
Premijer Plenković podsjetio je na najavljeno treće izdanje državnih obveznica, istaknuvši da je do sada izdano, kada zbrojimo i obveznice i trezorske zapise, 6,8 milijardi vrijednih državnih vrijednosnica koje su u mandatu ove Vlade, prvi put uz institucionalne investitore, otvorene i hrvatskim građanima.
„Svi naši sugrađani koji su uložili u ove obveznice ili trezorske zapise do sada su primili ukupno skoro 250 milijuna eura kamata“, kazao je te najavio da će od 26. veljače do 5. ožujka građani moći sudjelovati u novom izdanju dvogodišnjih državnih obveznica s minimalnim ulaganjem od 500 eura i kamatnom stopom od 2,6 posto. Kao dodatni poticaj ulagačima, svi koji zadrže obveznicu do dospijeća dobit će i premiju od 50 eura bez obzira na visinu uplaćenoga iznosa.
Drugi krug, nakon 6. ožujka, namijenjen je institucionalnim investitorima, a sudeći prema iskazanom interesu, vjeruje se da će sve završiti u jednom danu.
Opstanak hrvatske brodogradnje
Plenković je podsjetio na svoj jučerašnji posjet brodogradilištu 3. maj u Rijeci.
Ponovio je da je jučer isporučen brod za samoiskrcavajuće terete za kanadskog naručitelja te, ceremonijom rezanja čelika za novi brod započeta gradnja trećeg velikog najsuvremenijeg polarnog kruzera za australskog naručitelja.
„Brodogradilište 3. maj završilo je izgradnju brodova koja nije bila izgledna prije nekoliko godina, ali strateškim promišljanjem i partnerstvom s 3. majem, napravljeni su veliki iskoraci“, istaknuo je premijer te zahvalio Ediju Kučanu i svim Trećemajcima na radu, trudu i angažmanu te ministrima Šušnjaru, Primorcu i Butkoviću koji su podupirali sve aktivnosti vezane uz Rijeku.
Produljen rok za transport sirove nafte iz Omišlja prema NIS-u
Osvrnuo se na činjenicu da je, zbog američkih sankcija prema ruskim pravnim subjektima, odnosno subjektima koji su u vlasništvu nekih ruskih pravnih kompanija koje se, u našoj regiji, odnose na Naftnu industriju Srbije, bio doveden u pitanje transport sirove nafte iz Omišlja prema NIS-u.
„Zahvaljujem Upravi JANAF-a i njihovim naporima te cijelom timu ljudi u Vladi i ministarstvima koji su radili na tome da se produlji dozvola za daljnju dostavu nafte, transport sirove nafte koji iz Omišlja, putem jadranskog naftovoda ide prema NIS-u“, kazao je Plenković, istaknuvši da je jutros produljen rok za još mjesec dana kako bi se stvorio prostor da se riješe nedoumice o samom većinskom vlasništvu NIS-a.
Podsjetio je i na raspravu u UN-u u vezi rezolucija koje su bile na dnevnom redu Opće skupštine i Vijeća sigurnosti.
„Hrvatska je Vlada snažno podupirala Ukrajinu od prvoga dana, još od prije tri godine. Imali smo taj dan i sjednicu Vlade i donijeli smo niz paketa pomoći, vojne i svake druge“, kazao je premijer, naglasivši da su posljedice brutalne trogodišnje ruske agresije na Ukrajinu stotine tisuća poginulih, razorena infrastruktura i civilni objekti u brojnim gradovima te okupacija još dvije ukrajinske regije u odnosu na prvu agresiju iz 2014. godine.
Istaknu je da hrvatska Vlada, s takvom principijelnom politikom u skladu s međunarodnim pravom i dalje drži da treba podržavati Ukrajinu.
I dalje ćemo o svim strateškim temama komunicirati i nastojati zauzeti zajednički stav hrvatskih institucija
Dodao je da se s novom američkom administracijom, uz redovitu rezoluciju koju Ukrajina predlaže, a Hrvatska je podržavala zajedno s ostalim europskim partnerima i koju je Opća skupština UN-a usvojila, pojavila još jedna američka rezolucija koja je najprije bila na dnevnom redu Opće skupštine te je, nakon usvojenih amandmana koji su je učinili vrlo bliskom ranije usvojenoj ukrajinskoj rezoluciji, također usvojena.
„Kada gledamo na supstancu, Hrvatska je sve svoje vrijednosne i bitne političke odrednice zadovoljila rezolucijom u Općoj skupštini UN-a dok je u Vijeću sigurnosti, zbog načina donošenja odluka i konstelacija snaga, usvojena drukčija rezolucija koja, otprilike, otvara mogućnost da, prvi put otkad traje ruska agresija, i Rusija podrži jednu rezoluciju u Vijeću sigurnosti i time naznači svoju spremnost za ulazak u pregovarački proces o miru.
Naglasio je principijelnost hrvatske politike koja se zalaže za mir, za prestanak situacije u kojima se gube ljudski životi, ali želimo da taj mir bude pravedan, cjelovit te da poštuje princip teritorijalne cjelovitosti i integriteta Ukrajine.
Plenković je ponovio da je Vlada u tom procesu svoju načelnu poziciju komunicirala i prema predsjedniku Republike, no niti nakon dva dana nije dobila odgovor na sadržaj iznesenog stava, već je, kroz javnu komunikaciju, stigao odgovor koji nije imao veze sa supstancom.
„Mi ćemo i dalje o svim strateškim temama komunicirati i nastojati zauzeti zajednički stav hrvatskih institucija kada je riječ o vanjskoj politici, posebice o krupnim temama i na taj način Vlada djeluje u skladu s Ustavom sve ovo vrijeme. Kao što smo i prije tri godine tražili tada zasjedanje Vijeća nacionalne sigurnosti na temu ruske agresije protiv Ukrajine. Što nije bilo prihvaćeno, a to je bio trenutak, najveći u naših devet godina da se to Vijeće trebalo sastati. Međutim, sa strane predsjednika Republike tada to nije bilo prihvaćeno, a sve ove situacije kasnije bile su manje relevantne i manje urgentne“, istaknuo je predsjednik Vlade.
Radna skupina će razmotriti sve mogućnosti za unaprjeđenje položaja posvojitelja i posvojene djece
Što se tiče važne teme današnje sjednice Vlade, Plenković je istaknuo Zakon o socijalnoj skrb.
Riječ je o važnom zakonu kojim se unapređuje položaj socijalno ugroženih kućanstava značajnim podizanjem faktora za izračun zajamčene minimalne naknade za kućanstva s djecom, s posebnim naglaskom na samohrane roditelje.
Premijer je podsjetio da je od 1. siječnja povećana osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade koja će se do kraja mandata dodatno povećavati.
„Jedna od novina Zakona o socijalnoj skrbi je mogućnost priznavanja prava na jednokratnu naknadu posvojitelja za potrebe posvojenoga djeteta“, kazao je Plenković, dodavši da su u eteru ostale kritike da Vlada ne čini dovoljno za posvojitelje kada je riječ o rodiljnim i roditeljskim potporama, a Vlada, upravo suprotno, novim zakonom želi stvoriti preduvjeti kako bi se pomoglo svima koji žele biti posvojitelji i da se posvoji što veći broj djece.
Najavio je radnu skupinu koja će, bez političkih pritisaka ili kalkulacija, razmotriti mogućnosti unapređenja položaja posvojitelja i posvojene djece.
