- Objavljeno: 15.04.2005.
Bolja zaštita hrvatskih pomoraca
Hrvatski pomorci ubuduće bi trebali lakše izići na svjetsko tržište rada, a njihova bi prava pritom trebala biti zaštićena - omogućila bi to Konvencija o zapošljavanju i raspoređivanju pomoraca iz 1996. čije je potvrđivanje Vlada predložila Hrvatskom saboru na sjednici u Karlovcu.
KARLOVAC,15. travnja (Hina) - Hrvatski pomorci ubuduće bi trebali lakše izići na svjetsko tržište rada, a njihova bi prava pritom trebala biti zaštićena - omogućila bi to Konvencija o zapošljavanju i raspoređivanju pomoraca iz 1996. čije je potvrđivanje Vlada predložila Hrvatskom saboru na sjednici u Karlovcu.Od 30.000 hrvatskih pomoraca, njih oko 20.000 je na stranim brodovima, svega ih se 10 posto zapošljava preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a svi ostali preko pomorskih agenata.
Za te različite agente ne postoje nikakvi kriteriji, pa ogroman broj pomoraca na stranim brodovima nema osiguranje, ne prijavljuju se njihovi ugovori čime ostaju nezaštićeni, a država bez naplate poreza, upozorio je ministar mora i turizma Božidar Kalmeta.
Pristupanjem Konvencije agencije za zapošljavanje morat će ishoditi licencu od resornog ministarstva, a to znači da će morati i prijavljivati zapošljavanje naših pomoraca na stranim brodovima.
Potvrđivanjem Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine Vlada želi zaštiti hrvatski jezik, običaje i svečanosti, kakvi su npr. Sinjska alka ili Moreška, tradicijske obrte, umjetnost, itd.
Vlada je pokrenula i postupak za sklapanje ugovora s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj za projekt razvoja sustava socijalne skrbi.
Ukupna vrijednost projekta, koji će značiti i reformu tog sustava, procjenjuje se na 45 milijuna eura, od čega bi 30 milijuna bio zajam Banke, a ostalo bi se osiguralo u državnom proračunu.
Saboru je predložila da potvrdi zajam za projekt komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima, za koji se planira utrošiti oko 770 milijuna kuna. Od toga bi se po četvrtina financirala zajmom Razvojne banke Vijeća Europe i iz državnog proračuna, a preostalih 50 posto iz proračunalokalnih jedinica.
Do kraja 2006. trebala bi završiti gradnja mosta na rijeci Muri, dio paneuropskog prometnog koridova V/b, predviđeno je Sporazumom hrvatske i mađarske vlade.
Taj je sporazum potpisan krajem prošle godine, a Vlada je danas odlučila i objaviti ga. Most na Muri zajednički će graditi i financirati Mađarska i Hrvatska.