EU rychle pokročila v posilování svých obranných schopností, přičemž Chorvatsko dosáhlo svého cíle 2,5 % HDP na obranu v roce 2027.

Po skončení mimořádného zasedání Evropské rady věnovaného Ukrajině a obranným otázkám premiér Andrej Plenkovic uvedl, že Evropská unie velmi rychle pokročila v posilování svých obranných schopností a že Chorvatsko je již v pozici, aby splnilo požadavek NATO na obranu ve výši dvou procent HDP, zatímco plán má dosáhnout 2,5 procenta v roce 2027. Jak budeme pokračovat v našem hospodářském růstu, budeme mít větší příležitosti a fiskální kapacitu investovat do posílení chorvatské armády a našich obranných schopností.

Čelnici država članica EU usvojili su zaključke o obrambenoj politici Unije i podržali prijedlog Europske komisije da se uspostavi posebni financijski instrument od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu.
 
''Kad pogledate što smo danas sve usvojili, gotovo je nevjerojatno da se tako brzo stvara jedan novi fond namijenjen isključivo za financiranje obrane u iznosu od 150 milijardi eura zajedničkih sredstava na način da će Europska komisija uz određene financijske poteze osigurati ta sredstva'', rekao je Plenković.
 
Dodao je da će Komisija predložiti da se u idućem proračunskom razdoblju od 2028. do 2034. godine za obranu izdvoji 100 milijardi eura. U sadašnjem sedmogodišnjem proračunu EU-a za obranu je izdvojeno 11 milijardi eura.
 
Novost je i da će Europska investicijska banka početi financirati projekte u domeni obrane, uključujući proizvodnju oružja i municije, što do sada nije bio slučaj. Tako velika ulaganja će rezultirati i jačom europskom obranom s obzirom na sigurnosne izazove s kojima se Europa suočava.
 
''To je šansa za razvoj cijele europske obrambene industrije, pa tako i hrvatske industrije kako bi se ojačale sposobnosti. Vjerojatno će se ići ka dizanju praga. Danas je to 2% na razini NATO-a, a ta će brojka zasigurno biti veća. No, o tome će se voditi rasprave'', poručio je .
 
Snažna potpora Europske unije Ukrajini
 
Osim o obrani, čelnici su izrazili snažnu potporu Ukrajini u borbi za pravedan i trajan mir, svi osim mađarskog premijera Viktora Orbana. Stoga, zbog mađarskog protivljenja, zaključci o Ukrajini nisu usvojeni na razini svih 27 država članica, već je riječ o zaključcima predsjednika Europskog vijeća Antonia Coste.
 
''To je bilo očekivano. Orban je napisao pismo u kojem je iznio taj stav, pokušalo se razgovarati, ali on nije promijenio svoj stav, koji je drukčiji od našeg već skoro tri godine, tako da to sada postaje uobičajena situacija”, kazao je premijer.
 
No, vezano uz Ukrajinu, potvrđene su ključne poruke - da se mirovni pregovori ne mogu voditi bez Ukrajine, da Europa treba sudjelovati u tim pregovorima, osobito kad je riječ o europskoj sigurnosti, da se moramo držati temeljnih načela koji su stalan dio hrvatske politike, a to su poštivanje međunarodnog prava, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.
 
Također, istaknuo je, u tom kontekstu treba iskoristiti novi trenutak inicijative američke administracije, predvođene predsjednikom Trumpom, da pokuša iznaći rješenje koje bi dovelo do toga da prestanu neprijateljstva, da dođe do primirja, prije svega da prestane gubitak ljudskih života, a nakon toga da se krene prema mirovnom planu.
 
Ponuditi hrvatsko iskustvo mirne reintegracije
 
Podsjetio je da Hrvatska u tom pogledu ima velika iskustva među članicama Europske unije, jer je ona, za razliku od ciparskog slučaja i 50 godina okupiranog teritorija na Cipru, od 1990. do 1998. imala okupiran dio teritorija, no mirnom reintegracijom Hrvatskog Podunavlja taj je teritorij vraćen.
 
''Sad je trenutak da naša iskustva budu ponuđena u tom cijelom procesu i da kao konstruktivna članica Europske unije i NATO-a, a i zemlja koja je dala otvorenu, snažnu i čvrstu potporu u Ukrajini, nastojimo dati svoj doprinos miru koji će zasigurno imati svoju novu dinamiku'', istaknuo je Plenković.  
 
U kontekstu najavljenih razgovora Sjedinjenih Američkih Država s Rusijom i Ukrajinom u Rijadu početkom idućeg tjedna, Plenković smatra da su pozicije Europske unije vrlo važne kako bi osnažile ono što o čemu se danas razgovaralo s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
 
Odgovarajući na pitanje o posebnom izaslaniku za Ukrajinu, Plenković je kazao da se o tome na ovom summitu malo govorilo, ali da će na tu temu riječi biti na idućem sastanku za dva tjedna. Dodao je da će se tada raspravljati i o 'bijeloj knjizi' koju će Europska komisija pripremiti o pitanjima europske obrane, odnosno jačanju europskih obrambenih sposobnosti i njihovom financiranju, doprinosu i pomoći Ukrajini te o partnerstvu s državama koje nisu članice Europske unije s ciljem razvoja i jačanja suradnje u obrambenoj domeni.



Pisane vijesti