Plenković: M'hemm l-ebda affarijiet li ma jintmessux fil-ġlieda kontra l-korruzzjoni, u l-aġenziji tal-infurzar tal-liġi għandhom l-appoġġ mhux riżervat tal-Gvern

  • Slika /Vijesti/2020/01 siječanj/20 siječnja/223D7DB3-4059-477B-89D4-CE55DE49B521.jpeg
Slika /Vijesti/2020/01 siječanj/20 siječnja/223D7DB3-4059-477B-89D4-CE55DE49B521.jpeg

Wara li keċċa lill-Ministru tas-Saħħa Vili Beroš, wara l-aħbar tal-arrest tiegħu, il-Prim Ministru Plenković ta appoġġ bla riżervi lill-korpi tal-infurzar tal-liġi f'konferenza stampa f'isem il-Gvern biex jinvestigaw bir-reqqa u jħarrku l-każ. Aħna, bħala gvern, qatt, u lanqas aħna mhu se nipproteġu lil ħadd mill-prosekuzzjoni kriminali jekk ikun hemm suspett li xi ħadd wettaq reati kriminali, irrispettivament minn min huma u irrispettivament minn liema dmir iwettqu. Huwa żied jgħid li jekk dawn l-akkużi kontra l-Ministru Beroš jiġu ppruvati li huma veri, huwa jipperċepixxihom anke bħala att ta' tradiment tal-fiduċja personali li kellu lejh għal kważi ħames snin minn meta onorah bħala ministru fil-gvern Kroat. Huwa rrapporta li sakemm jinħatar ministru jew ministru ġdid, il-Ministeru tas-Saħħa se jkun ġestit mis-Segretarju tal-Istat, Dr Irena Hrstic.
 

Na sastanku su sudjelovali i nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić te nadbiskup zagrebački i kardinal mons. Josip Bozanić. Uz predsjednika Vlade, na sastanku su bili i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, kao i ministri te saborski zastupnici.
 
Sastanak je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili niz aktualnih tema od značaja za budućnost Europe poput pitanja demografije, digitalizacije, ekologije i migracija. Istaknuta je važnost Konferencije o budućnosti Europe te potreba da se u njezin okvir uključe svi društveni čimbenici. 
 
Naglašena je i važnost međukulturnog i međureligijskog dijaloga, kao i suradnja s vjerskim zajednicama.
 
Predsjednik Vlade Plenković predstavio je prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije te naglasio da će Hrvatska promicati dogovor među državama članicama u duhu konsenzusa i međusobnog uvažavanja.
 
S obzirom da polovina država članica EU-a kao i Hrvatska ima negativan prirodan prirast, predsjednik Vlade Plenković se osvrnuo na napore hrvatskog predsjedništva u osnaživanju demografske revitalizacije i položaja obitelji na europskoj razini, nakon što je demografija na zahtjev Hrvatske uključena u „Strateški program EU-a 2019.-2024.“ . 
 
U pogledu zauzimanja Hrvatske za nastavak europskog puta zemalja jugoistoka Europe, razgovaralo se i o pripremama za zagrebački sastanak na vrhu na kojem će se otvoriti tema budućih odnosa Europske unije i država jugoistoka Europe.
 
Predstavnici Vijeća biskupskih konferencija Europske unije i Konferencije europskih crkava izrazili su zadovoljstvo sastankom te su dali svoj osvrt na prioritete hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. Posebno su istaknuli značaj i ulogu Europske unije u promicanju i zaštiti prava na slobodu vjere i uvjerenja unutar svojih granica, kao i u odnosima s trećim zemljama.

Pisane vijesti