- Objavljeno: 07.07.2022.
Megpróbáljuk megszerezni a zágrábi újjáépítésről szóló törvényt, miután a földrengés gyorsan elmúlt.
Plenković miniszterelnök ma bejelentette, hogy a kormány megpróbálja gyorsan végrehajtani a zágrábi földrengés utáni újjáépítésről szóló törvény elfogadásához szükséges eljárást, de hozzátette, hogy a bonyolultság miatt nem tudja megmondani a pontos dátumot. A törvény egyértelműen szabályozza a város és az állam kötelezettségeit – mondta a miniszterelnök.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na sjednici Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Uz predsjednika Vlade bio je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.Na prvu sjednicu trećeg saziva, s mandatom od četiri godine, u Zagreb je stiglo 55 predstavnika Hrvata iz cijeloga svijeta.
U prigodnom govoru, premijer Plenković je doprinos Hrvata izvan Hrvatske ocijenio izrazito važnim, naglasivši da on pomaže i ekonomskom razvoju zemlje.
Predsjednik Vlade je pred Hrvatima iz svijeta govorio o hrvatskom položaju danas, spomenuvši ulazak u Schengen i eurozonu početkom iduće godine, otvaranje Pelješkog mosta, nabavci višenamjenskih borbenih zrakoplova i dobrom odgovoru gospodarstva na koronakrizu.
U nadolazećem proračunu dodatno ćemo povećati sredstva za iseljeništvo
Pozvao je predstavnike iseljeništva da pomognu Vladi u smjernicama ako imaju pozitivna iskustva iz zemalja u kojima žive.
Najavio je da će Vlada nastaviti podržavati projekte poput Hrvatske kuće u Subotici ili izgradnje kazališta i bolnice u Mostaru, te da će u nadolazećem proračunu dodatno povećati sredstva za iseljeništvo.
"Htio bih da Hrvati u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji i Mađarskoj, ovdje gdje smo najbliži, znaju da imaju i jednu financiju polugu i da Hrvatska država stoji uz njih kad trebaju napraviti neki veliki projekt", poručio je Plenković.
Samo na taj način, dodao je, možemo snažiti vaše aktivnosti i sve mogućnosti okupljanja, čuvanja identiteta i u konačnici i zalaganja za politička prava Hrvata koji žive izvan domovine.
Premijer je kazao da se moraju napraviti još veći iskoraci kad je riječ o Hrvatima koji su dalje od Hrvatske. Kazao je da se mora voditi računa o činjenici da su s vremenom nove generacije manje prisutne te se asimiliraju i prilagođavaju kulturama u kojima žive.
Govorio je i o statusu Hrvata u Bosni i Hercegovini, kazavši kako Vlada želi raditi na stvaranju povjerenja s Bošnjacima u toj zemlji, jer se položaj Hrvata može poboljšati samo kooperativnim metodama, ne konfliktnim.
Predsjednik Vlade smatra kako je napravljeno puno koraka naprijed i u zakonskom smislu, pozvavši pritom predstavnike Hrvata izvan Hrvatske da daju svoje sugestije ako smatraju da ima prostora za unaprjeđenje.
Govorio je i o politici prema manjinama, kazavši kako one ne mogu biti „teret” proračunu i hrvatskoj vlasti jer je uključenost manjina signal razvijene demokracije.
"Vlada će učiniti što god treba da suradnja domovinske i iseljene Hrvatske bude još intenzivnija, bogatija i bolja te da hrvatske manjine u drugim zemljama budu zaštićenije", poručio je premijer Plenković.
Novi zakon o stjecanju hrvatskog državljanstva jedan od najuključivijih na svijetu
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas kao najveće iskorake u prošlom sazivu Savjeta izdvojio je novi zakon o stjecanju hrvatskog državljanstva, „jedan od najuključivijih na svijetu”, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine.
Spomenuo je i uvođenje posebnih kvota za upis iseljenika na hrvatska sveučilišta, čime se afirmira hrvatsko obrazovanje te se stvaraju trajne, autentične veze s hrvatskom domovinom.
Savjet za Hrvate izvan Republike Hrvatske savjetodavno je tijelo Vlade koje joj pruža pomoć u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na iseljeništvo. Članovi su predstavnici Hrvata izvan domovine, a sastaju se najmanje jednom godišnje.
Na sjednici je izabrano i novo vodstvo. Predsjednik trećeg saziva Savjeta Vlade je Ivan Gugan, predstavnik hrvatske nacionalne manjine iz Mađarske, dok su potpredsjednici ovog savjetodavnog tijela Vlade: Milijana Glamuzina predstavnica za Bosnu i Hercegovinu, Jasna Vojnić predstavnica za hrvatsku nacionalnu manjinu, Goran Strniša predstavnik za europsko iseljeništvo te Zvonimir Aničić predstavnik za prekooceansko iseljeništvo.
Izvor: Hina/Vlada