Cappelli: Kroatië beweegt zich in de richting van het hele jaar door toerisme, wat dit jaar is bewezen

  • Slika /Vijesti/2025/Ozujak/4_ozujka/VRH_2354.jpg
Slika /Vijesti/2025/Ozujak/4_ozujka/VRH_2354.jpg

Kroatië beweegt zich in de richting van het hele jaar door toerisme 365, zoals blijkt uit dit jaar, waarin de grootste toename van zowel fysiek als financieel toeristisch verkeer werd bereikt in het voorseizoen, en worden verwacht in het naseizoen, zei minister van Toerisme Gari Cappelli bij de opening van de conferentie "Kan Kroatisch toerisme 365?" op dinsdag.

U tom kontekstu, geotermalna energija, kao obnovljiv, stabilan i dugoročno isplativ izvor energije, nudi rješenja koja odgovaraju izazovima s kojima se suočavamo.

"Imamo izuzetan geotermalni potencijal, koji uz sva druga, ključna ulaganja u našu energetsku infrastrukturu, predstavlja dodatnu priliku za jačanje naše energetske neovisnosti, za osiguranje jeftinije energije za naše građane i poduzeća, kao pozicioniranje Hrvatske na energetskoj karti Europe", kazao je premijer Plenković.

Dodao je da je ova konferencija i prigoda da se razgovara o načinima financiranja projekata, regulatornim poboljšanjima i sinergiji između privatnog i javnog sektora.

Zbog uvoza energetskih potreba EU je izuzetno izložena vanjskim poremećajima

Posljednjih godina energetska kriza uzrokovana geopolitičkim napetostima, osobito nakon ruske agresije na Ukrajinu, osvijestila nas je koliko je važno ulagati u sigurnost opskrbe i otpornost energetskog sustava, istaknuo je premijer Plenković.

Podsjetio je da je, uoči ruske agresije na Ukrajinu, Europska unija uvozila 56% svojih ukupnih energetskih potreba, od čega je 70% otpadalo na fosilne izvore energije.

Europska unija uvozi čak 96% svojih potreba naftom, 84% potreba plinom, i 57% svojih potreba ugljenom, što nas čini izuzetno izloženim vanjskim poremećajima, i ranjivim.

Hrvatska, dodao je premijer, istodobno uvozi 80% nafte, 75% plina i 100% ugljena.

Međunarodna agencija za energetiku najavljuje da će u sljedećih 15 godina proizvodnja ugljena, nafte i plina doseći svoj vrhunac, što znači da je svijet na prekretnici i da moramo razmišljati dugoročno i strateški.

Jer ako će tih fosilnih energenata biti manje, u svijetu koji demografski raste i sve više troši energije, to neminovno znači da će energija sutra biti skuplja, i da nam valja već sada ulagati u alternativne izvore energije, kazao je premijer Plenković.

Istodobno, tijekom energetske krize 2022. godine, Hrvatska i ostale članice Europske unije shvatile su da trebamo povećati strateška ulaganja u energetsku sigurnost, dodao je premijer istaknuvši kako bez sigurne energetske opskrbe nema ni političke stabilnosti, ni gospodarske aktivnosti, ni djelotvorne vojske, pa ni svjetla ni grijanja.

LNG terminal na Krku čini Hrvatsku regionalnim energetskim središtem

"I zato je za Hrvatsku od strateške važnosti da jačamo svoju postojeću energetsku infrastrukturu, a istodobno se kroz dekarbonizaciju i zelenu tranziciju pripremamo za budućnost u kojoj će biti sve manje fosilnih goriva", naglasio je i dodao da ćemo samo tako osigurati našu gospodarsku konkurentnost i smanjiti našu ranjivost, posebice u energetskom sektoru.

Hrvatska sa svoje strane može dati značajan doprinos diversifikaciji opskrbe energetskim izvorima svojih susjeda i ostalih zemalja Jugoistočne Europe pa i onih Srednje Europe koji nisu neposredni susjedi.

S obzirom na svoju energetsku infrastrukturu i jedinstven zemljopisni položaj koji otvara Srednju Europu prema Mediteranu, Hrvatska postaje regionalno energetsko središte.

Podsjetio je da je u prvom mandatu ova Vlada donijela najdalekovidniju stratešku odluku o izgradnji LNG terminala na otoku Krku, čime je osigurala diversifikaciju opskrbe plinom.

Taj strateški projekt smanjio je našu energetsku ovisnosti i to ovisnost o plinu koji je dolazio uglavnom iz Rusije.

Kao odgovor na energetsku krizu, Hrvatska je povećala kapacitet terminala s 2,6 na 2,9 milijardi kubičnih metara plina godišnje, s mogućnošću proširenja na 3,1 milijardu kubičnih metara.

Od početka svog komercijalnog rada, u siječnju 2021. godine, na terminal je pristiglo 113 brodova za prijevoz ukapljenoga prirodnoga plina.

Sa svojim trenutnim kapacitetom, koji je potpuno zakupljen do 2037. godine, terminal osigurava stabilnost transporta plina.

Dodatno, kako bismo iskoristili svoj strateški položaj, Vlada je odlučila investirati i proširiti kapacitet LNG terminala na 6,1 milijardu kubičnih metara do sredine iduće godine, što je daleko iznad hrvatskih potreba.

Novi plinovod transportirat će plin iz Hrvatske do Slovenije, Mađarske, Austrije i Njemačke

Usto, pokrenuta je nadogradnja postojećih plinovoda kako bi se olakšao protok plina prema našim susjedima.

U skladu s planom Europske komisije REPowerEU, cilj je povećati energetsku neovisnost, kontinuitet i sigurnost opskrbe plinom.

U skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti hrvatskom operatoru plinskoga transportnog sustava Plinacrou je tako za izgradnju četiri plinovoda ukupne duljine 216 km dodijeljeno 533 milijuna eura, što premašuje sredstva koja su uložena u izgradnju Pelješkog mosta, kazao je premijer Plenković.

Dodao je da će plinovod transportirati plin s LNG terminala na Krku u Sloveniju i Mađarsku te preko njih u Austriju i Njemačku.

Nova plinovodna infrastruktura je u izgradnji i očekuje se da će biti dovršena do sredine 2026. godine, dodao je.

Sve je to učinjeno s pogledom na budućnost, naglasio je premijer, pa će tako ta infrastruktura biti  kompatibilna i za budući transport vodika, kao dekarboniziranog energenta budućnosti.

Predsjednik Vlade naglasio je da je za Hrvatsku posebno važno  razvijati projekt Južne plinske interkonekcije s Bosnom i Hercegovinom, što će osigurati sigurnost opskrbe Bosne i Hercegovine plinom, omogućiti diversifikaciju dobavnih pravaca i jačati njezinu energetsku neovisnost.

Ujedno, putem JANAF-ovog naftovoda osiguran je alternativni pravac dobave nafte, što omogućava napuštanje uvoze ruske nafte i naftnih derivata.

Svi ovi projekti doprinose profiliranju Hrvatske kao važnog regionalnog energetskog čvorišta, poručio je premijer Plenković.

Energetska tranzicija  - prema održivoj budućnosti

Uz osiguranje dovoljne potrošnje fosilnih goriva, bitno je istodobno povećavati udio obnovljivih izvora energije u nacionalni energetski miks.

I to iz više razloga: jer time jačamo udio energije koje sami proizvodimo, umjesto da je uvozimo, pa jačamo svoju energetsku neovisnost, jer obnovljivi izvori energije znatno manje zagađuju okoliš i manje utječu na klimatske promjene te jer time dugoročno osiguravamo izvor energije koji treba biti jeftini za građane i kućanstva, naveo je premijer.

"U proteklom razdoblju postali smo još svjesniji ključne važnosti ubrzanja energetske tranzicije i pronalaženja najboljeg energetskog miksa za Hrvatsku. Dugoročno gledano, prijelaz na obnovljive izvore energije jedini je način da ojačamo ne samo hrvatsku nego i europsku stratešku autonomiju, a da istodobno osiguramo čišću energiju", kazao je Plenković.

U pogledu prelaska na obnovljive i niskougljične izvore energije, smatra da Hrvatska može biti ambiciozna i brže se prilagođavati trendovima usvajanjem novih tehnologija.

U tom je kontekstu podsjetio da je Hrvatska već uložila značajna sredstva u poticanje vjetroelektrana i solarne kapacitete.

No, današnja konferencija želi staviti naglasak na geotermalnu energiju, kao jedan drugi obnovljivi, ali ne manje važan izvor energije, koji ima svoje prednosti.

Naime, geotermalna energija, kao pouzdan i održiv izvor, prepoznata je u Zaključcima Vijeća za energetiku kao i u brojnim rezolucijama Europskog parlamenta.

Geotermalna energija može znatno pridonijeti razvoju hrvatskog gospodarstva

Hrvatska ima velike mogućnosti na području geotermalne energije, naglasio je premijer Plenković istaknuvši da Panonska nizina, u kontinentalnom dijelu Hrvatske, ima visok geotermalni potencijal, znatno iznad europskog prosjeka.

Podaci prikupljeni tijekom posljednjih 60 godina za potrebe naše industrije nafte i plina sada nam daju komparativnu prednost, dodao je.

Danas ih koristimo za dobrobit zelene tranzicije i razvoja obnovljivih izvora energije, posebice geotermalne energije.

Zahvaljujući velikom potencijalu, geotermalna energija može značajno pridonijeti razvoju našeg gospodarstva, poručio je premijer podsjetivši da su do sada u okviru Agencije za ugljikovodike izdvojena područja pogodna za istraživanje i eksploataciju geotermalne energije.

Na temelju procjene provedeno je više javnih nadmetanja za istraživanje geotermalnih voda u energetske svrhe, od toga dva međunarodna koja su privukla renomirane kompanije na području iskorištavanja geotermalne energije.

Povećanje geotermalne energije u toplinarstvu

"Vlada je prepoznala geotermalni potencijal te ga je podržala financijski i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti u iznosu od 50 milijuna eura dodijeljenih Agenciji za ugljikovodike za ispitivanje i potvrđivanje geotermalnog potencijala", rekao je premijer naglasivši da je cilj provedbe tog tehnički i kapitalno intenzivnog projekta povećanje udjela geotermalne energije u sektoru toplinarstva.

Za ispitivanje geotermalnog potencijala odabrano je šest lokacija odnosno preliminarnih istražnih prostora sukladno geološkim i tehničkim kriterijima, a koja su u blizini gradova s postojećim centralnim toplinskim sustavima.

Tako su odabrani gradovi Zaprešić, Velika Gorica, Sisak, Osijek, Vinkovci i Vukovar.

Prošli petak, tako je započela izrada prve od četiriju istražnih geotermalnih bušotina, koje će služiti za potrebe toplinarstva i to na području Velike Gorice.

I drugi gradovi poput Bjelovara, Topuskog, Karlovca, Virovitice, Vukovara i Križevaca također su aktivni u razvoju geotermalnih projekata, uglavnom usmjerenih na toplinarstvo i grijanje javnih objekata.

Poticanje izgradnje geotermalnih elektrana

Poljoprivreda predstavlja posebno bitan element u dekarbonizaciji, a geotermalna energija može pridonijeti stvaranju boljih energetskih okvira prilikom stakleničke proizvodnje, naveo je premijer.

Pritom geotermalna energija zauzima puno manje vrijednog poljoprivrednog zemljišta od solara, a pruža izvor energije i u zimskom periodu, dodao je.

Trenutno u Hrvatskoj, četiri investitora razvijaju geotermalni potencijal za potrebe proizvodnje električne energije i to na šest istražnih prostora.

U proizvodnji električne energije potrebno je osigurati sredstva i programirati financijske mehanizme kojima će se poticati projekti gradnje geotermalnih elektrana jer geotermalna energija omogućuje stabilnu proizvodnje električne energije - 24/7.

Jednako tako, dugoročno se utječe na elektroenergetski sustav, jer je dokazano da geotermalne elektrane traju i preko 50 godina, naglasio je premijer i dodao da ih njihova velika efikasnost čini usporedivima s elektranama na fosilna goriva te na taj način mogu postići potpuni dekarbonizacijski učinak.

Geotermalna energija je potencijal koji može generirati daljnji gospodarski rast

Izrazio je zadovoljstvo što su na konferenciji i predstavnici znanstvene zajednice, jer je postojeća znanja, stručnost i iskustva potrebno iskoristiti te nastaviti s ulaganjima u inovacije za što veću upotrebu geotermalne energije.

"Mislim da se danas svi možemo složiti da geotermalna energija predstavlja nedovoljno iskorišten resurs. U Hrvatskoj je potencijal takvog niskougljičnog, domaćeg i pouzdanog izvora energije iznad europskog prosjeka. To je velika prilika i potencijal koji može pokretati industriju, riješiti pitanje toplinarstva u lokalnim zajednicama i generirati daljnji gospodarski rast", naglasio je premijer Plenković.

Stoga će Vlada poduzeti daljnje korake u smislu poboljšanja regulatornog okvira i načina poticanja koji će olakšati geotermalne investicije, najavio je, jer su takve investicije važan korak za pozicioniranje Hrvatske unutar Europske unije među vodećim zemljama koje su aktivirale ovaj dragocjeni resurs, u vrijeme kada imamo sve veću potražnju za novim obnovljivim izvorima energije.

Geotermalna energija može pridonijeti daljnjem pozicioniranju Hrvatske, koja je i inače na visokom 8. mjestu u svijetu prema ispunjavanju Ciljeva održivog rasta, uz istodobni nastavak snažnog gospodarskog rasta, po čemu smo u samom vrhu Europske unije.

"Stoga smo odlučni nastaviti s našim naporima da u potpunosti iskoristimo naš geotermalni potencijal i proširimo njegovo korištenje. Glavni cilj je građanima osigurati dostupnu, čistu i cjenovno priuštivu energiju", naglasio je.

Na kraju je poručio kako je uvjeren da će današnji forum i svi govornici na  predviđenim panelima dati značajan doprinos osvješćivanju važnosti geotermalne energije u procesu energetske tranzicije.

Ako želimo ubrzati energetske projekte, izrazito je važno povezati predstavnike lokalnih zajednica, potencijalne investitore i proizvođače opreme i sve ostale zainteresirane u ovakve inicijative, zaključio je. 
 

Pisane vijesti