Jačamo energetsku suradnju s Češkom. Hrvatska je spremna pristupiti Schengenu s 1. siječnjem 2023.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković, tijekom radnog posjeta Češkoj Republici, koja je 1. srpnja preuzela predsjedanje Vijećem Europske unije, sastao se s češkim premijerom Petrom Fialom. 

Nakon sastanka Plenković je rekao da su odnosi Češke i Hrvatske prijateljski te da gaje stoljetne dobre odnose i veze između češkog i hrvatskog naroda su bogate, dodatno oplemenjene aktivnostima češke manjine u Hrvatskoj. 

"Zato mi je drago da je sa mnom danas ovdje u Pragu u gospodin Vladimir Bilek, zastupnik češke manjine u Hrvatskom saboru i da ćemo i danas, po povratku u Zagreb zajednički obilježiti 100 godina Saveza Čeha u Hrvatskoj i početak češkoga predsjedanja", rekao je. 

Europa kao zadatak – promisliti, obnoviti i energetski ojačati EU

"Premijer Fiala sa svojom vladom napravio je sjajan program za aktivnosti Vijeća u sljedećih šest mjeseci. Europa kao zadatak - promisliti, obnoviti i energetski ojačati EU. To su prioriteti Češke i mislim da su prikladni za ovaj trenutak velikih izazova s krizama s kojima smo suočeni, od COVID-a koji traje i zahtijeva oprez i budnost svih nas pa do strašne ruske agresije na Ukrajinu koja je izazivala tragediju, ne samo za ukrajinski narod, nego ozbiljne, velike reperkusije rasta cijena energenata, hrane i različitih sirovina", istaknuo je. 

Dodao je kako vjeruje da će se zajedničkom suradnjom i radom pronaći modalitete i rješenja za sprječavanje socijalnihfraktura u našem društvu i za omogućavanje očuvanja standarda naših građana i poslovanja naših gospodarstvenika unatoč inflatornim pritiscima u zemljama članicama EU.

"Hrvatska i Češka imaju razvijenu i razgranatu gospodarsku suradnju, koja se nakon COVID-a očituje i u ubrzanoj gospodarskoj razmjeni. Mislim da smo na putu da dosegnemo milijardu eura razmjene", nastavio je, naglasivši da je Češkameđu prvih 15 ulagača u Hrvatsku. 

"Niz vaših kompanija i poduzetnika prisutan je na hrvatskomtržištu i u turizmu, prometu, medijima, industriji. Smatram da to trebamo nastaviti i poticati ulaganja i prisutnost hrvatskih kompanija na češkom tržištu, a češka industrija je dinamična", rekao je Plenković, istaknuvši nisku nezaposlenost u Češkoj koja govori o velikom kapacitetu radne energije i poduzetničkom duhu.

Istaknuo je i da su izrazili zadovoljstvo dinamiziranjem suradnje u turizmu. "Sve je veći broj čeških turista", kazao je, dodavši da su Česi drugi, nakon Nijemaca po dolasku u ovoj godini u Hrvatsku. 

Čvrsta i snažna češka potpora hrvatskom članstvu u schengenskom prostoru

Poručio je da će jedan od prvih uspjeha češkoga predsjedanja biti sljedeći tjedan kada će se na sastanku ministara ekonomija i financija prihvatiti odluku o članstvu Hrvatske u eurozoni, što je za nas posebno važno, a dobro je i za češko predsjedanje i za cijelu Europsku uniju. 

"Izuzetno cijenim vrlo čvrstu i snažnu potporu premijera Fialehrvatskim ambicijama da postanemo članica Schengenskogprostora, istaknuo je premijer Plenković, dodavši da će od. 1. siječnja 2023. Hrvatska biti u dvije dublje europske integracije što je bio strateški cilj i ambicija hrvatske Vlade 

Poručio je i da su razgovarali o energetskoj suradnji.

"Hrvatska sa svojim geostrateškim položajem i kapacitetimaterminala na otoku Krku i za naftu i za ukapljeni plin, investicijama u dizanju kapaciteta LNG Hrvatska, kao i dodatne investicije u proširenje plinovoda, ima snagu da pomogne u ovako izmijenjenim okolnostima na energetskoj karti Europe, ne samo svojim građanima i industriji, nego i zemljama u susjedstvu i zemljama srednjoistočne Europe. Podržali smo nastojanja suradnje između ekonomskih aktera iz Češke u Hrvatskoj s Janafom i Plinacrom i siguran sam da će ta suradnja dovesti do osiguravanja energenata ukoliko budu potrebni u Češkoj", rekao je Plenković.

Nadalje, razgovarali su i o mogućnostima suradnje u prometno-gospodarskom smislu, osobito luke Rijeka kao referentne točke za jačanje suradnje na pravcu Baltik – Jadran.

"Zadovoljni smo velikim interesom čeških kompanija za ulaganje u Rijeku", rekao je.

Osuda ruske agresije i podrška Ukrajini

Plenković je naglasio podudarnost hrvatske i češke vanjske politike, osobito kada je riječ o osudi ruske agresije i podršci Ukrajini. 

"Isto tako cijenimo razumijevanje i želju Češke da se tijekom njenog predsjedanja stavi akcent na države jugoistoka Europe, da se organizira još jedan sastanak na vrhu na kraju češkoga predsjedanja, da se naprave iskoraci prema Bosni i Hercegovini koju smo podržali zajednički i založili se za njen europski put pa i stjecanje statusa kandidata", rekao je, dodavši da isto tako očekuje ispunjavanje reformi, prije svega ograničene ustavne reforme koja bi trebala dovesti do pune ravnopravnosti hrvatskog naroda kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH što je moguće prije.  

Govoreći o načinu na koji Češka može pridonijeti konačnoj odluci o ulasku Hrvatske u Schengen, Plenković je ponovio da smo dobili pozitivnu evaluaciju i pismene izvještaje svih europskih službi koje su kazale da je Hrvatske u potpunosti ispunila sve što je trebala, dodavši da smo uspostavili posebni neovisni nadzorni mehanizam po pitanju kontrole granice i sprečavanja nezakonitih migracija koji je jako dobar i referentan za sve koji žele provjeriti hrvatsku spremnost za Schengen .

"Češka će imati značajnu ulogu da pilotira dosje odluke Vijeća EU o hrvatskom članstvu u Schengenu ujesen ove godine", poručio je hrvatski premijer.

Predsjednik češke Vlade Petr Fiala dodao je da će Češka napraviti sve da proces ne bi zapeo ni na kojem mjestu kako bi Hrvatska mogla biti članica schengenskog prostora. 

"Uvjereni smo da Hrvatska ispunjava sve kriterije. Napravit ćemo sve što možemo da se tijekom našeg predsjedanja dovrši proces pristupa i da Hrvatska 1. siječnja 2023. bude punopravna članica Schengena", rekao je Fiala. 

Snaga EU je zadržati jedinstvo u ključnim odlukama Europskog vijeća 

Upitan o prioritetima češkog predsjedanja, premijer Fiala kazao je da se Europa treba suočiti s posljedicama rata u Ukrajini, migracijskim valom, osigurati dovoljnu količinu energije uz prihvatljivu cijenu te pojačati otpornost europskog gospodarstva, sigurnost i sposobnost obrane. 

Najvećim uspjehom smatra uspjeti zadržati jedinstvo u ključnim odlukama Europskog vijeća.

"Naša jaka podrška Ukrajini i jasnom stavu prema ruskoj agresiji – to je snaga EU koja je iznenadila mnoge, čak i Putina", kazao je.

Predsjednik hrvatske Vlade još jednom je, na novinarski upit, izrazio zadovoljstvo gospodarskom suradnjom dviju zemalja, nabrojivši hrvatske kompanije koje su aktivne na češkom tržištu, poput Podravke, Belupa, Đure Đakovića, Kraša i drugih.

Kazao je da je taj trend jako koristan i dobar, no želimo da se suradnja oplemeni upravo na energetskom sektoru.

"Hrvatska postaje čvorište za srednju Europu i susjedne zemlje. Janaf može biti jedan od pravaca opskrbe naftom Češke koja je snažna industrijska zemlja", zaključio je Plenković.

Pisane vijesti