- Objavljeno: 15.03.2019.
Jednou z našich úloh je budovať dôveru občanov v justičný systém.
Predseda vlády Andrej Plenković sa dnes zúčastnil na otvorení okrúhleho stola „Dnešní právnici a technológie“ v rámci 37. zasadnutia. Deň chorvátskych právnikov. Zdôraznil, že základom právneho štátu je nezávislé, nestranné a efektívne súdnictvo a autonómna a nezávislá prokuratúra je jedným z pilierov súdneho systému.
Čestitao je odvjetnicima kojih u Hrvatskoj ima oko 5000, uz 2000 odvjetničkih vježbenika, njihov dan rekavši da se radi o propulzivnoj, atraktivnoj i konkurentnoj profesiji, s obzirom da veliki broj pravnika svoju karijeru vidi u odvjetništvu.Nakon uvodnih pozdrava i čestitke, govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti.
„Temelj pravne države je neovisno, nepristrano i učinkovito pravosuđe, a odvjetništvo kao samostalna i neovisna služba jedan je od stupova pravosudnog sustava.
Niz je reformi koje smo poduzeli u vremenu približavanja pristupanja Hrvatske Europskoj uniji iza nas. Mnoge od njih upravo su se odnosile na temeljnu zadaću jačanja povjerenja u naš pravni sustav.
To je bila jedna, od svih sistemskih ocjena onih koji su promatrali koliko smo spremni, možda najteža i najzahtjevnija zadaća i nije čudo da su temeljem iskustva hrvatskih pregovora izmijenili metodologije pristupnih pregovora zemljama koje pregovaraju o članstvu u Europskoj uniji iza nas, na način da najteža poglavlja o pravosuđu i temeljnim pravima, pravdi, slobodi i sigurnosti otvaraju odmah na početku, a ne da ih drže otvorenima do samoga kraja.
To ukazuje na sistemski karakter i značaj pravosudnog sustava za kvalitetno, pouzdano, predvidljivo funkcioniranje svake države i državnih institucija, za slobode, ljudska prava, manjinska prava, za poslovanje te napredak u bilo kojem pogledu te riječi.
Naravno da stanje u hrvatskom pravosuđu i dalje treba unaprjeđivati. Svjesni smo slabih točaka i znamo kako trebamo te probleme rješavati.
Mi smo i u prošloj godini promijenili šest vrlo važnih zakona koji imaju za cilj povećati učinkovitost i funkcionalnost hrvatskoga pravosuđa.
Često smo u javnosti pod dojmom onih predmeta koji imaju najveći fokus, koji svojom medijskom, pravosudnom, a ponekad i političkom dimenzijom, zasjenjuju širinu aktivnosti u hrvatskom pravosuđu. Ali postavljaju onaj bitan aspekt, koji je za vas sve skupa važan, a i za nas kao Vladu –osjećaj funkcionalnosti i učinkovitosti sustava.
Broj neriješenih predmeta smanjuje se za 40.000 godišnje
Mnogi predmeti i njihovo rješavanje traju predugo. U takvim okolnostima javnost ne vidi uvijek sudski epilog kao pravedno rješenje.
No, ne bi bilo ispravno ni korektno procjenjivati pravosuđe kroz prizmu samo nekoliko zvučnih predmeta, jer sudovi u Hrvatskoj na godišnjoj razini zaprime preko milijun novih predmeta, a još više ih riješe.
Mi godinama smanjujemo broj neriješenih predmeta za oko otprilike 40.000 godišnje. Mi smo u dvije i pol godine mandata već ostvarili skoro pa preko 100.000 manje neriješenih predmeta.
Pravu istinu moguće je dati jedino objektivno– sine ira et studio.
Odvjetnici kao važni dionici pravosuđa često su u najboljoj poziciji da svojim iskustvom i znanjem daju takvu ocjenu i procjenu.
Jedna od naših zajedničkih zadaća je i vratiti i graditi povjerenje hrvatskih građana u pravosudni sustav, a to možemo učiniti jedino zajedno sa svim pravosudnim djelatnicima i svim drugim dionicima u hrvatskom društvu.
Mi nastojimo u puno sustavnijoj te u pogledu angažiranosti pojedinih dionika, uključenijoj proceduri unaprjeđivati zakonski okvir.
Nismo još u fazi vacatio legis u godinu dana jer politički život, dinamika, programi te četverogodišnji mandati primoravaju svaku izvršnu vlast da realizira svoje projekte na način da su ti ciljevi ostvareni i vidljivi.
Ali, ono što znam, unaprijedili smo procedure unutar samih koordinacija Vlade i postigli da skoro svi zakonski prijedlozi idu u dva čitanja.
Prošli smo jedan zakonodavni stampedo u razdoblju otprilike od 2006. pa do 2013. I sada bez takve vrste pritiska možemo i usklađivati naš pravni poredak s evoluirajućom pravnom stečevinom Europske unije, ali i da zakone donosimo u pogledu nacionalne kompetencije u smirenijoj, sustavnoj proceduri. To dovod i do manje pravnih praznina, manje nedorečenosti, pa i sudovima i građanima u konačnici lakše funkcionirati s jasnim i preciznim zakonskim tekstovima koji ne ostavljaju nedoumice.
Digitalna transformacija pravosuđa
Također, nastojimo ubrzati i sudske procese, a činjenica da ste odabrali temu uloge digitalnih tehnologija i njihovih efekata na pravosudni sustav znači da prepoznajete ono što se zbiva oko svih nas u svim aspektima društvenoga funkcioniranja. Mi želimo da digitalna transformacija naših pravosudnih institucija omogući učinkovitije i transparentnije funkcioniranje.
Informatiziramo poslovne procese unutar pravosudnog sustava kako bi građani ostvarivali svoja prava u što kraćem roku.
Zemljišne knjige vode se elektronički kroz zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra, a u tijeku je uspostava digitalne arhive zemljišnih knjiga, koja bi uključila i skenirane ručno vođene zemljišne knjige.
Razvijena je aplikacija One stop shop preko koje je omogućeno javnim bilježnicima, odvjetnicima i sustavu e-Građani izdavanje zemljišno-knjižnih izvadaka sa snagom javne isprave, a omogućeno je i podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu elektroničkim putem.
Početni iskorak prema potpunom elektroničnom spisu uvođenje je e-Komunikacije, sustava za elektroničku komunikaciju sudionika u sudskim postupcima i sudovima. Tako će se ubrzati i rad sudova i osigurati učinkovitija naplata sudskih pristojbi, a svi će biti rasterećeni suvišnih suvišnog administriranja i troškova.
Prvi korak prema potpunoj e-sudnici je pretvaranje govora u tekst, a trenutno se 800 kompleta uređaja s programskom podrškom za pretvaranja govora u tekst isporučuju po pravosudnim tijelima i održavaju edukacije. Cilj nam je automatsko generiranje zapisnika.
Tijekom ove godine proširujemo elektroničku komunikaciju na općinske sudove te ostale sudionike sudskih postupaka - državna odvjetništva, stečajne upravitelje, sudske tumače i vještake – naravno, uz odvjetnike i javne bilježnike.
Usporedno sa zakonskim izmjenama definirat ćemo obvezne sudionike elektroničke komunikacije pred svim sudovima. Sve ovo učinit će hrvatsko pravosuđe bržim, boljim i modernijim. U tome će biti naročito važna suradnja s vama, Hrvatskom odvjetničkom komorom.
Izazovi digitalizacije u pravosuđu
Uz prednosti koje digitalizacija može donijeti učinkovitosti i transparentnosti pravosuđa, četvrta industrijska revolucija sa sobom nosi i nove izazove.
Takvi izazovi ne zaobilaze ni pravosudni sustav i odvjetništvo, a vi ćete o tome raspravljati danas tijekom panela.
Umjetna inteligencija globalno se sve više koristi u pravosudnim sustavima. Njezino korištenje otvara brojna gospodarska, moralna, ali i pravna pitanja. A ujedno, automatizacija poslova ne zahvaća samo manje složene poslove nego i pravnu profesiju.
Zbog toga je ključno pravovremeno reguliranje digitalnih tehnologija, koje u svom središtu moraju zadržati čovjeka i njegova prava.
Odvjetnici su često prvi prepoznavali i prihvaćali novine u poslovanju i u novim tehnologijama.
Danas je takav pristup još potrebniji nego ranije jer jedino otvorenost jamči konkurentnost i razvoj.
U digitalizaciji našeg pravosudnog sustava stoga nam je potrebna uključenost odvjetnika i Hrvatske odvjetničke komore.
I izvan ovog konkretnog pitanja, mi prepoznajemo i cijenimo vašu ulogu u zajedničkim zalaganjima za bolji pravosudni sustav, za kontinuirano sudjelovanje u različitim skupinama koje pripremaju pojedine, a nerijetko i sistemske, zakone u različitim granama.
Zahvaljujem vam na vašem dosadašnjem doprinosu, na vašem svakodnevnom radu na jačanju pravne države i povjerenja u državne institucije te u konačnici zaštiti prava.
Stoga na kraju još jednom svako dobro, budite aktivni, vodite se da nam Hrvatska u pogledu vladavine prava, funkcioniranja pravne države i poštivanja temeljnih prava bude uvijek jaka.
Hvala vam lijepa.“
