Ministar Mirando Mrsić za Jutarnji list: Zakon o radu važan je u kreiranju povoljne poduzetničke klime

Mirando Mrsić na svom panou u uredu na četvrtom katu zgrade Ministarstva rada i mirovinskog sustava u Vukovarskoj ulici markerom je zapisao sve svoje zadatke. Ispred većine kratica koje zapravo predstavljaju zakone kvačice su koje označavaju da je zadatak obavljen. Jedino je Zakon o plaćama državnih i javnih službenika prekrižen. Taj zakon, naime, na kraju će završiti kod ministra uprave Arsena Bauka. No, tu je i još jedna kratica koja nije čekirana. Velikim crvenim slovima na Mrsićevu panou napisano je ZOR. Kvačice nema jer zakon još nije bio donesen u vrijeme kada smo vodili razgovor, u četvrtak poslijepodne. Međutim, i to bi uskoro trebalo biti čekirano jer se u utorak u Saboru glasuje o novom Zakonu o radu...
 
Sabor je ovaj tjedan počeo s drugim čitanjem novog Zakona o radu o kojem se pregovaralo čak godinu i pol. Usvajanje se očekuje u utorak. S tim zakonom nisu zadovoljni ni sindikati niti poslodavci. Jeste li vi zadovoljni?
 
- Ovaj zakon ne tiče se samo radnika i poslodavaca, tiče se onih koji su nezaposleni, osoba koje koriste rodiljna i roditeljska prava, mladih, zaposlenih na određeno vrijeme, ali i svih onih koji su na tržištu rada po bilo kojoj osnovi ugroženi. Zadovoljan sam. Iako nismo uspjeli postići suglasje, činjenica da su obje strane jednako nezadovoljne potvrđuje da je zakon interesno izbalansiran.
 
Koje su bile najveće točke prijepora?
 
- Ciljevi su bili očuvanje radnih mjesta, omogućavanje efikasnijeg restrukturiranja poduzeća, preokretanje negativnih trendova i izlazak radnika iz svijeta nezakonitog rada. To je bio cilj, a ne smanjenje radničkih prava. Otkazne rokove i otpremnine nismo smanjivali. Točke prijepora su bile organizacija radnog vremena, otkazni rokovi i rad preko agencija za privremeno zapošljavanje. U prvoj verziji poslodavci su mogli nejednako rasporediti 56 sati tjedno, dok je sada u konačnoj verziji nejednoliko raspoređeno radno vrijeme sniženo na 50 sati. Povećana je i zaštita agencijskih radnika. U cilju suzbijanja nelegalnog rada uveli smo i mogućnost da radnici koji rade puno radno vrijeme mogu raditi još dodatnih 8 sati kod drugog poslodavca. Kod povezanih poslodavaca omogućili smo da radnici kada nema posla u jednom poduzeću mogu bez administrativnih prepreka raditi u drugom poduzeću istog poslodavca.
 
Zašto ste se odlučili na kraju ublažiti izmjene Zakona o radu i znači li to da ste odustali od nekih reformi, kao što poslodavci kažu? HUP kaže da su ovo kozmetičke promjene i da neće moći lakše otpuštati.
 
- Činjenica jest da Zakon o radu može biti napisan tako da zadovoljava interese samo jedne ili druge strane u radnom odnosu, međutim ako je on zbog toga neprimjenjiv, onda bilo kakva zakonska norma postaje potpuno bespredmetna i nepotrebna. Nama je u interesu imati zakon koji će biti jednostavan u primjeni, prilagođen potrebama radnika i dosadašnjoj praksi te koji će osigurati poslodavcima jednostavnije poslovanje, a radnicima potrebnu sigurnost i zaštitu.
 
Koliko će te izmjene stvarno utjecati na tržište rada? Možete li red da će se zbog toga otvoriti toliko i toliko radnih mjesta?
 
- Investicije su te koje otvaraju nova radna mjesta, a ne Zakon o radu, ali zakon je važan u kreiranju povoljne poduzetničke klime. Uvjeren sam da će novi ZOR s rješenjima kojima omogućavamo jednostavnije restrukturiranje poduzeća, jasnijim procedurama te davanjem naglaska na preventivno djelovanje imati značajan utjecaj na poboljšanje poduzetničke klime.
 
Neke stvari se ipak pomiču s mrtve točke. Manje je nezaposlenih zbog sezone, raste izvoz... No, BDP i dalje pada i sigurno ne možemo reći da smo izašli iz recesije?
 
- To je trend koji vidimo svake godine u vrijeme sezone. Trenutačno je oko 303 tisuće nezaposlenih. Za konačnu ocjenu tog trenda treba pričekati kraj godine. Značajan pad broja nezaposlenih vidjet će se nakon što BDP poraste za više od dva posto, ali i tada će biti potrebno najmanje godinu dana da se taj trend stabilizira.
 
Često znam čuti da ste vi zapravo samo skladištar nezaposlenih koje vam šalje netko drugi. Kada će nam u konačnici biti bolje?
 
- Da, svi neuspjesi ekonomske politike dolaze k meni. Moje ministarstvo ne može stvarati radna mjesta, ali može s ovim Zakonom o radu kreirati mogućnost da se lakše posluje.
 
A što je s preustrojem državne uprave? To je jedna od najvažnijih reformi, a nije ni počela?
 
- Preustroj državne uprave je mantra svih vlasti. Ali kod nas je slučaj da bi svi reformu, ali ne na svojoj koži.
 
Čini mi se da je kod nas tako u svemu?
 
- Da, preočito je da se moramo mijenjati u ponašanju i načinu razmišljanja. Želimo promjene nabolje, ali ne i podnijeti žrtvu. Krenuli smo s reformom sudova, bolnica, pa su se svi digli na noge. Reforma znači odricanja, ali zauzvrat se dobije i nešto novo, a kod nas se prema promjenama i novim stvarima zauzima odbojni stav i ne pruža šansa. Osobno mislim da treba ići u reformu javne uprave. Broj općina i gradova je prevelik. Treba otvoriti i pitanje županija...
 
Pa zašto niste to započeli?
 
- Jer nemamo nacionalni konsenzus. Nitko ne očekuje da se složimo oko interesnih pitanja ljevice i desnice, ali ovo, kao i pitanje zdravstvene reforme, jest nacionalno pitanje funkcioniranja države.
 
Jeste li barem pozvali oporbu za stol da se dogovorite oko tih pitanja?
 
- U ovom trenutku nismo stekli dojam da postoji volja za takvom inicijativom.
 
Osvojite li drugi mandat, hoćete li onda početi s tom reformom?
 
- Smatram da nam je za takav potez potrebna zrelija politička scena, širina razmišljanja i volja za temeljnom obnovom. Ponavljam, promjene predstavljaju rizik, ali i veliku šansu da se oslobodimo prošlosti i krenemo u bolju budućnost.
 
HDZ vas je pretekao. Što mislite da je utjecalo na takav rejting? Jesu li to međusobni sukobi u SDPu, nedostatak reformi?
 
- Sve što se događalo u SDP-u nije pridonijelo rejtingu. S druge strane, pitanje je koliko je sama stranka spremna na reforme. Koliko ja vidim, spremna je. Međutim, ostaje pitanje koliko nas u tome podržavaju građani, a oni nas ne podržavaju jer ne vide bolju perspektivu. Drugo, mislim da se nismo iskazali u općoj komunikaciji prema građanima i to mi je žao, jer znam da možemo bolje.
 
Koliko su afere Lovrić Merzel i Sabo utjecale na pad rejtinga stranke?
 
- Definitivno su utjecale. SDP je imao ugled stranke bez afera. Ovo što se događa je apsolutno naštetilo stranci. Time se izjednačavamo s HDZ-om, što nije dobro.
 
Kako ste vi to doživjeli osobno? Marina Lovrić Merzel vam je i prijateljica. Jeste li razočarani?
 
- Pravosuđe radi svoj posao. Ona će ili uspjeti ili neće u svojoj obrani. Jedno je prijateljstvo i dobri odnosi, a drugo su procesi koji su vezani uz pravosuđe. Treba pričekati da se to završi.
 
Vjerujete li vi u njenu nevinost?
 
- Gledajte, nisam ni tužitelj, ni porota, ni sudac. Vjerujem da će postupak biti brzo proveden, nadam se da će istina isplivati i da će Marina dokazati svoju nevinost.
 
Vi ste u sukobu između Slavka Linića i premijera stali u obranu bivšeg ministra financija. Niste htjeli da ga se isključi iz stranke.
 
- Da, ja sam smatrao da nam ne trebaju dodatni sukobi i da je važno da se stvari raščiste. Odnosi između premijera i bivšeg ministra dugo vremena nisu bili dobri, a to se na kraju riješilo kako se riješilo.
 
Jeste li primijetili ranije da njihov odnos ne štima? Kako je to utjecalo na Vladu?
 
- Na samu Vladu se to nije previše odrazilo, ministar Linić i svi drugi su odgovorno radili svoj posao i dobro smo funkcionirali. Radi se o sukobu između njih dvojice.
 
Je li vam premijer zamjerio što niste stali na njegovu stranu?
 
- To je moj stav i smatrao sam da se taj sukob trebao na drugi način riješiti. Premijer je odlučio drugačije i to je njegova odluka.
 
Nakon toga dogodila se i rekonstrukcija Vlade. I vi ste se spominjali kao potencijalni kandidat za izlazak. Jeste li znali da ćete ostati?
 
- Moj mandat je premijeru uvijek na raspolaganju. Ako on ocijeni da ne možemo surađivati ili ako nije zadovoljan mojim radom, uvijek to može promijeniti.
 
Kakva je inače suradnja između vas i premijera?
 
- O svim potezima koje vučem, premijer je obaviješten. Suradnja je dobra.
 
Postoji li zagrebačko-riječka struja u SDP-u koja je zapravo oporba sadašnjem vodstvu?
 
- U SDP-u je uvijek bilo ljudi koji su mogli slobodno izreći svoje mišljenje. Rijeka i Zagreb oduvijek su bile naše najjače organizacije. Te su organizacije kreirale politiku SDP-a jer su bile najjače. Uvijek ima različitih mišljenja. Ima i podjela. Bilo ih je uvijek i to nije ništa novo. Samo je važno da te podjele ne postanu kontraproduktivne. Posebno sada kada idu predsjednički i parlamentarni izbori. Treba napraviti sve da ta različita mišljenja nađu svoje mjesto i ne dovedu do pasivizacije stranke, a to se može dogoditi.
 
Zagovarate li i vi promjene u načinu vođenja stranke i njenoj većoj demokratičnosti?
 
- Naučio sam dobro slušati i u razgovoru s članovima čujem da je potrebna veća koordinacija između izvršne vlasti i stranke. U tom pogledu neke stvari treba mijenjati.
 
Sto mislite o kandidaturi Zlatka Komadine za predsjednika stranke?
 
- Svatko se ima pravo kandidirati. Međutim, konvencija će biti nakon parlamentarnih izbora i tada će se svi koji žele moći kandidirati.
 
Jeste li onda vi više naklonjeni onoj opciji koja kaže da ne treba rušiti predsjednika već treba odraditi mandat do kraja i onda položiti račune?
 
- Uvijek postoje svakakve opcije i sve ovisi o tome kako će se stvari razvijati dalje. Ako uspijemo pokrenuti gospodarstvo, onda će se i stvari u stranci razvijati lakše. Ako budemo i dalje tonuli, rast će i nezadovoljstvo u stranci i pitanje je kako će se onda to zaustaviti jer se neće moći ignorirati.
 
Vidite li i vi to nezadovoljstvo u SDP-u?
 
- Vidim da smo se našli u negativnoj spirali iz koje se treba iščupati. Stranka očito nije zadovoljna, kao ni građani, i to se vidi i osjeti.
 
U slučaju da ponovno osvojiti izbore, vidite li sebe i dalje kao ministra rada ili biste radije nešto drugo radili?
 
- To ovisi o mandataru i o rezultatu izbora. Vrijeme će pokazati svoje.
 
Jednu od najpopularnijih mjera, stažiranje mladih za 1600 kuna, skoro ste upropastili. Zašto?
 
- Podsjećam samo na to koliko je ta mjera bila napadana na početku. U ovom trenutku je više od 18 tisuća mladih u tom sustavu. Dobra vijest je da smo pronašli i definirali buduće financiranje ove mjere.
 
S jedne strane kupujete službene automobile za 200 milijuna kuna, s druge strane nemate novca za zapošljavanje mladih. Zar te stvari ne ruše rejting?
 
- Jasno da potezi Vlade koji izazivaju šumove u komunikaciji nisu dobri. Davali smo nadu i onda naravno da potpora pada jer ljudi kažu obećali ste, a niste napravili, idemo vidjeti tko to može bolje. Takvo razmišljanje se ne može zamjeriti Ja ih razumijem, ali isto tako vjerujem da će se učinci našeg rada vidjeti iduće godine i - ponavljam krenuli smo iz minusa i dug je put do plusa.
 
Razgovarao: Goran Penić

Vijesti iz medija | Rad i mirovine