Ministrica Mrak-Taritaš: Programom energetske obnove zgrada pokrenut će se investicije od 400 milijuna kuna

Na današnjoj 122. sjednici Vlade Republike Hrvatske raspravljalo se o Prijedlogu zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti. Zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik pojasnio je da se novim Zakonom o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti postavljaju se zakonske osnove za učinkovito rješavanje zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora, izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, izvora bez posjednika te istrošenog nuklearnog goriva. Nadalje, obzirom da Republika Hrvatska nema uređeno pitanje središnjeg skladištenja radioaktivnog otpada, a što predstavlja sigurnosni rizik za zdravlje ljudi i okoliš, ovim normativnim rješenjem predviđeno je preuzimanje obveze uspostave i pogona takvog objekta od strane Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost. Sukladno predloženom Zakonu, ovlasti jedinstvenog regulatornog tijela za radiološku i nuklearnu sigurnost proširuju se na područje uspostave i pogona središnjeg skladištenja radioaktivnog otpada porijeklom s teritorija Republike Hrvatske. Također, osigurava se učinkovita neovisnost regulatornog tijela u svim aspektima njegove nadležnosti. Zamjenik ministra Cesarik kazao je da zakonski prijedlog predviđa i obvezu donošenja strategije kojom će se regulirati postupak i način zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva.

Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o leasingu koji se donosi zbog daljnjeg uređenja poslovanja leasing društava u novim uvjetima članstva Republike Hrvatske Europskoj uniji te zbog unaprjeđenja postojećih rješenja. Zbog „otvaranja granica“ pristupanjem Europskoj uniji, izjednačavaju se pravila poslovanja za leasing društva registrirana u Republici Hrvatskoj i društva registrirana u drugim državama članicama koja potencijalno mogu poslovati na teritoriju Republike Hrvatske, neposredno ili putem podružnice te i domaća i strana društva moraju ishoditi odobrenje za rad od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Ministar financija Slavko Linić izvijestio je da u Hrvatskoj djeluje 25 leasing društava sa vrijednošću imovine od preko 22 milijarde kuna. „Utvrdili smo da za svoje djelovanje leasing društva moraju imati najmanje 1 milijun kuna vlastitog kapitala i da ga ne smiju ni u jednom trenutku umanjivati“, kazao je ministar Linić. Nadalje, Konačnim prijedlogom zakona dodatno su razrađene odredbe Zakona o nadzoru nad leasing društvima (kojeg vrši HANFA) na način da su ujednačena s nadzornim pravilima za druge subjekte financijskog tržišta. Nadzor se dijeli na neposredni i posredni (što do sada nije bio slučaj), a mjere koje HANFA može izreći su šire i obuhvaćaju od izdavanja preporuka i opomena upravi leasing društva do oduzimanja odobrenja za rad za sve aktivnosti ili djelomično. Za leasing društva je važno da je Konačnim prijedlogom zakona proširen predmet njihova poslovanja tako da se omogućava davanje u najam i zakup objekata vraćenih iz leasing posla, a što sukladno važećem Zakonu nije bilo moguće, kao i financiranje ne samo postojećih (kako propisuje važeći Zakon), nego i budućih objekata leasinga - projektno financiranje.

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, ministar uprave Arsen Bauk kazao je da se predmetnim Prijedlogom zakona predlaže usklađivanje Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske sa Direktivom Vijeća 2013/1/EU o utvrđivanju detaljnih aranžmana za ostvarivanje pasivnog biračkog prava na izborima za Europski parlament građana Unije s prebivalištem u državi članici čiji nisu državljani. Prijedlogom zakona također se omogućuje glasovanje slijepih osoba uz pomoć pratitelja ili matrice za samostalno glasovanje čime se omogućuje ostvarivanje prava na samostalno glasovanje i onim slijepim osobama koje nisu pismene, što glasovanje na Braellevom pismu, koje je propisno važećim Zakonom, ne omogućuje. Ministar Bauk pojasnio je da se Prijedlogom zakona ujedno predlaže brisati odredbu članka 46. stavka 2. Zakona, kojom se utvrđuje da glasovanje u sjedištima diplomatsko-konzulamih predstavništava Republike Hrvatske traje dva dana, radi usklađivanja sa odredbom članka 7. Zakona kojom je određeno da se izbori provode u nedjelju, dakle glasovanje je samo jedan dan.

Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog zakona o potvrđivanju Europske konvencije o obavijestima o stranom pravu. Ministar pravosuđa Orsta Miljenić rekao je da se ovim Zakonom potvrđuje Konvencija, kako bi njezine odredbe, u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske, postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Donošenjem ovoga Zakona, te stupanjem Konvencije na snagu za Republiku Hrvatsku, hrvatskim sudovima bit će olakšano pribavljanje obavijesti o stranom pravu i postupku u područjima građanskog i trgovačkog prava u odnosima s državama strankama Konvencije, te davanje obavijesti stranim sudovima o pravu i postupku u područjima građanskog i trgovačkog prava Republike Hrvatske.

Donesena je Uredba o uvjetima za utvrđivanje i gubitak statusa izbjeglice, prognanika, odnosno povratnika. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić pojasnio je da se Uredbom propisuju uvjeti za utvrđivanje i gubitak statusa povratnika i gubitak statusa prognanika i izbjeglice, te sadržaj, opseg i način ostvarivanja prava osoba kojima je utvrđen status prognanika, povratnika i izbjeglica kao i postupak revizije statusa prognanika, povratnika i izbjeglica. Do danas je 973 osoba zadržalo utvrđeni status te ostvaruju određena prava kao što su pravo na novčanu pomoć, organizirani smještaj i pravo na zdravstvenu zaštitu. Potpredsjednik Vlade Ostojić kazao je da od tog broja 297 osoba je u statusu prognanika, 581 osoba je u statusu izbjeglica i 95 osoba je u statusu povratnika. S obzirom da je od posljednje revizije navedenih statusa proteklo 16 godina, neophodno je provesti reviziju statusa svih evidentiranih osoba te ažuriranje baze podataka kojom sada upravlja Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Donesena je i Odluka o vrsti i visini financijske potpore prognanicima i povratnicima. Zakonom o statusu prognanika i izbjeglica propisano je koja prava ostvaruje osoba koja ima utvrđen status prognanika, povratnika i izbjeglica. Temeljem članka 8. stavka 2. Zakona o statusu prognanika i izbjeglica, Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o mjesečnoj financijskoj potpori osobama u statusu prognanika i povratnika. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić pojasnio je da se predloženom odlukom utvrđuje da prognanik ili povratnik koji samostalno organizira domaćinstvo ako ima prihode manje od 500,00 kn mjesečno po članu obitelji odnosno osobi, ostvaruje pravo na mjesečnu financijsku potporu u visini razlike prihoda po članu obitelji, odnosno osobi do iznosa od 500,00 kuna. Nadalje, prognanik ili povratnik koji samostalno organizira domaćinstvo, a čija obitelj nema prihoda, ostvaruje pravo na mjesečnu financijsku potporu u visini od 500,00 kuna po članu obitelji odnosno osobi. Također, prognanik ili povratnik koji je organizirano smješten u objektu organiziranog smještaja, ostvaruje pravo na mjesečnu financijsku potporu u iznosu od 100,00 kuna po osobi, ako obitelj nema prihoda.

Također, donesena je i Uredba o utvrđivanju statusa bivših nositelja stanarskih prava i članova njihovih obitelji, te uvjetima i postupku njihovog stambenog zbrinjavanja. Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić kazao je da se ovom Uredbom utvrđuje da povratnici – bivši nositelji stanarskog prava koji nisu vlasnici kuće ili stana ili ih nisu prodali, darovali ili na bilo koji način otuđili, odnosno nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca nakon 8. listopada 1991. godine, a živjeli su u stanovima u društvenom vlasništvu na području Republike Hrvatske ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje.

Predstavljajući Prijedlog odluke o donošenju Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014. – 2015. godine, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš navela je da su osnovni ciljevi novog Programa ispunjavanje obveza koje su nam propisane Direktivom što znači da se od 1.1.2014. godišnje planira obnoviti 3 posto ukupne površine grijanih ili hlađenih zgrada u vlasništvu odnosno korištenju javne vlasti. Također, u planu je da se da bez dodatnih troškova i sredstava države cjelovito obnove te zgrade i potakne razvoj domaćeg ESCO tržišta. „To konkretno znači da se u sljedeće dvije godine temeljem ovog programa planira obnoviti oko 200 zgrada što je otprilike 420 tisuća m2, kao i pokretanje investicija u iznosu od 400 milijuna kuna“, kazala je ministrica Mrak-Taritaš i zaključila: „Na taj način bi smanjili potrošnju energije u tim zgradama za 150 kWh po m2 godišnje te bi smanjili emisiju CO2 za približno 200.500, 00 tona, a pokrenulo bi se i domaće tržište energetskih usluga.“ Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurat će sredstva za financiranje i sufinanciranje provedbe Programa, u ukupnom iznosu do 165.500.000,00 kuna za razdoblje od 2014. do 2015. godine, od čega za financiranje dijela Programa koji se odnosi na izradu energetskih pregleda, energetskih certifikata i po potrebi projektnih zadataka potrebno osigurati do 5.500.000,00 kuna, a za dio Programa koji se odnosi na provedbu obnove temeljem ugovora o energetskom učinku do 160.000.000,00 kuna.

Donesena je i Odluka o pružanju humanitarne pomoći financijskom podrškom Vladi Hašemitske Kraljevine Jordan. Prva potpredsjednica Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić izvijestila je da se radi o iznosu od 120.000,00 kuna koji bio bi usmjeren za zdravstveno zbrinjavanje sirijskih izbjeglica, u obliku 1.400 cjepiva, u kampu Zaatari, koji je najveći kamp u Jordanu po broju izbjeglica.



Pisane vijesti