Antradienį - mažesnės degalų kainos

Šiandien įvyko Kroatijos Respublikos Vyriausybės telefoninis posėdis, per kurį buvo priimtas Dekretas dėl didžiausių mažmeninių naftos produktų kainų nustatymo, pagal kurį didžiausios mažmeninės kainos apskaičiuojamos pagal bazinę iškastinio kuro kainą per praėjusį 14 dienų laikotarpį, taikant ribotą 0,1545 EUR už litrą dyzelino ir benzino, 0,0781 EUR už litrą mėlynojo dyzelino ir 0,8429 EUR už kilogramą propano-butano mišinio buteliuose arba 0,4116 EUR už kilogramą didelių konteinerių.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelj Tomo Medved naglasio je kako se izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata omogućava da iznos prava bude usklađen s ekonomskim stanjem u Hrvatskoj.

Izmjene zakona kako bi se povećao iznos osobne invalidnine hrvatskih branitelja

Prema važećim zakonskim odredbama, naveo je, osobna invalidnina i druga prava određuju se u postotku od proračunske osnovice, a s obzirom da se iznos proračunske osnovice od 2001. godine nije mijenjao, iznosi prava hrvatskih ratnih vojnih invalida, drugih prava po osnovi oštećenja organizma ili gubitka člana obitelji - isti su 22 godine, dok su iznosi prosječne neto plaća u Republici Hrvatskoj rasli, naveo je.

"Izmjenama zakona predlažemo da se mjesečni iznosi osobne invalidnine, posebnog doplatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog doplatka, naknada za njegovatelja i obiteljske invalidnine, određuju od osnovice koja se određuje odlukom Vlade. Time će se omogućiti da iznos prava iz
Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata budu usklađeni s ekonomskim stanjem u Republici Hrvatskoj", ocijenio je.

Izmjenama i dopunama Zakona predviđene su i izmjene uvjeta za ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje.

Iako je Ministarstvo u proteklim godinama uložio značajne napore u provedi mjera namijenjenih zapošljavanju nezaposleni hrvatskih branitelja i dalje postoje određeni broj hrvatskih branitelja koji se zbog zdravstvenih i drugih razloga nalaze u riziku od siromaštva zbog nemogućnosti samostalnog privređivanja, objasnio je potpredsjednik Vlade.

Izmjenama se zakon usklađuje s odredbama iz Zakona o mirovinskog osiguranja radi mogućnosti duljeg zadržavanja u svijetu rada.

Predlaže se i stvaranje preduvjeta za osnivanje ustanova za trajni smještaj hrvatskih branitelja koji za njim imaju potrebu.

"S obzirom na starenje populacije hrvatskih branitelja, potreba nemoćnih i bolesnih, kao i onih u samačkim kućanstvima, očekuje se kontinuirani porast hrvatskih branitelja kojima će biti potrebna institucionalna pomoć u obliku smještaja trajne naravi. Stoga je u zakonu predviđena pravna osnova za osnivanje navedenih ustanova", objasnio je Medved.

Naglasio je u obrazloženju da ništa od ovih mjera ne bi bilo moguće da u državnom proračunu nisu osigurana sredstva koja su za u ovoj godinu, u odnosu na 2016. godinu, uvećana za čak 30 posto.

"Kontinuitet politike vrednovanja uloge hrvatskih branitelja u našem društvu i brige za hrvatske branitelje vidljiv je još od prvog dana mandata naše Vlade i donošenje jedinstvenog zakona 2017. godine, s ciljem osiguravanja jakog zakonskog uporišta koje je obuhvatilo sve hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata u jedinstveni pravni okvir. Na taj je način postignut veliki napredak u skrbi za braniteljsko-stradalničku populaciju", rekao je.
 
Donesena odluka o proračunskom okviru od 2024. do 2026.
 
Vlada je donijela odluku o proračunskom okviru za razdoblje od 2024. do 2026. godine, koja prema riječima ministra financija Marka Primorca pokazuje trend nastavka vođenja odgovorne fiskalne politike s tendencijom da već u 2024. udio javnog duga u BDP-u bude ispod 60 posto.
 
Prema planu, nastavit će se daljnje smanjenje udjel javnog duga u BDP-u i održavanju proračunskog manjka ispod razine od tri posto BDP-a do kraja 2026. godine, rekao je u uvodu sjednice potpredsjednik vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji je predsjedao današnjom sjednicom.
 
Ustvrdio je kako se nastavlja s politikama socijalne kohezije i jačanja otpornosti na krize, gospodarskim razvojem i ubrzanom dinamikom obnove od potresa.
 
Sredstva su prema njegovim riječima predviđena i za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, ulaganja u prometnu, zdravstvenu i sportsku infrastrukturu i ravnomjerni razvoj Hrvatske.
 
Strateški prioriteti ostaju smanjenje javnog duga i proračunski manjak ispod tri posto 
 
Ministar financija Marko Primorac rekao je da je polazište za izradu odluke  o proračunskom okviru program stabilnosti RH za razdoblje od 2024. do 2026. koji je vlada donijela 27. travnja.
 
U 2024. godini očekuje se realni rast BDP-a od 2,6 posto; 2025. godini 2,5 posto i i 2,2 posto u 2026. godini, podsjetio je Primorac.
 
Strateški prioriteti, kako je rekao, ostaju smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i održavanje proračunskog manjka ispod tri posto BDP-a, unutar granica određenih maastriškim kriterijima.
 
U 2024. godini projicira se udio javnoga duga u BDP-u od 58,9 posto; 2025. godini 57,5 i u 2026. godini 55,6 posto.
 
U 2024 godini projicira se manjak središnje države od 1,8 posto BDP-a, a na razini opće države 1,5 posto BDP-a.
 
Visina rashoda iz izvora financiranja koji utječu na rezultate države za 2024. godini utvrđuje se na 21,9 milijardi eura, 22,7 milijardi u 2025. i 23,2 milijarde eura u 2026. godini.
 
Svi resori s rastom rashoda osim gospodarstva i zdravstva
 
Sva ministarstva imaju rast planiranih rashoda iz limita u 2024. godini u odnosu na 2023., osim resora gospodarstva i zdravstva. To je zato, rekao je Primorac, što se u 2024. očekuje smanjenje inflatornih pritisaka pa time i potreba za mjerama pomoći gospodarstvu, ali bude li trebalo vlada će reagirati, a što se tiče resora zdravstva očekuje se rast gospodarske aktivnosti i veća zaposlenosti, a time i rast prihoda od doprinosa čime se smanjuje teret za proračun.
 
Ukupni rashodi iz limita u 2024. godini u odnosu na 2023., rastu za 1,2 milijarde eura.
 
Najznačajnija povećanja odnose se prije svega na mirovine i mirovinska primanja gdje je ukupno izdavanje planirano u visini 7,7 milijardi eura, nastavak sanacije šteta od potresa sa 745 milijuna eura, prava iz sustava socijalne skrbi 638,2 milijuna eura te modernizaciju željeznica i poticanje željezničkog putničkog prijevoza gdje je ukupno planirano 254,8 milijuna eura.
 
Prioritet je, kako je rekao, nastavak obnove od potresa, gdje u okvirima rashoda iz limita u 2024. godini planirano 745,4 milijuna eura.  
 
Fokus će biti i na građanima, prije svega kod  mirovina i socijalnih rashoda, a najveći iznos planiranih rashoda iz limita u toj kategoriji odnosi se na mirovine - 7,7 milijardi eura i za prava iz socijalne skrbi - 638 ,2 milijuna eura, od toga  za primjenu prava iz Zakona o osobnoj asistenciji 132,9 milijuna eura, rekao je Primorac.
 
Za sigurnost i obranu planira se 2,2 milijarde eura i to za obranu 1,1 milijardu eura, 903 milijuna za unutarnje poslove, za hrvatske branitelje 159 milijuna eura i vatrogastvo 53,3 milijuna eura.
 
Moćna i moderna Hrvatska vojska važna je za izgradnju zajedničkih sposobnosti NATO-a
 
Ministar obrane Mario Banožić izrazio je zadovoljstvo odlukom Vlade da se i u idućim godinama nastavi s povećanjem proračuna Ministarstva obrane, naglasivši da je ulaganje u Hrvatsku vojsku izravan ulog u budućnost, stabilnost i prosperitet Hrvatske.
 
Odlukom o proračunskom okviru za razdoblje 2024. – 2026. godina i MORH-u su dodijeljeni limiti u iznosu od 1.096.963.865 eura za iduću godinu, 1.114.963.865 eura za 2025. godinu te 1.116.963.865 eura za 2026. godinu.
 
Odnosno, prijedlog za iduću godinu veći je za 62,5 milijuna eura u odnosu na financijski plan za ovu godinu čime se, naglašavaju iz MORH-a u priopćenju, nastavlja trend rasta proračunskih izdvajanja za potrebe obrane.
 
"Trend rasta proračunskih izdvajanja za potrebe obrane započet je 2017. godine čime je osigurano daljnje opremanje i modernizacija Oružanih snaga, ali i poboljšanje materijalnih prava i uvjeta života i rada pripadnika HV-a što ćemo nastaviti činiti i u nadolazećem razdoblju“, istaknuo je tim povodom ministar.
 
Moćna i moderna Hrvatska vojska važna je i za izgradnju zajedničkih sposobnosti NATO-a te angažiranju u pružanju pomoći civilnim institucijama, dodao je.
 
"Nalazimo se u vremenu u kojemu moramo promptno djelovati i biti svjesni kako je zadovoljan vojnik ono što čini razliku između dobre i najbolje vojske. Vlada itekako zna kako davanja za Hrvatsku vojsku predstavljaju izravno ulaganje u budućnost i stabilnost, u prosperitet Republike Hrvatske“, zaključio je.
 
Za razvojnu politiku iznosi planiranih rashoda odnose se na demografski razvoj i to 431,6 milijuna eura te za regionalni i lokalni razvoj 580,3 milijuna.
 
Ukupan pad udjela javnog duga u BDP-ju od 2017. do 2026. 20 postotnih bodova
 
Primorac je rekao da je vlada odgovornom fiskalnom politikom omogućila isplatu pomoći građanima i gospodarstvu za vrijeme kriza s COVID-om i inflacijom, ali istovremeno i smanjila razinu javnog duga i održala proračunski manjak na zadovoljavajući razinama.
 
Podsjetio je da je razina javnog duga smanjena sa 78,4 posto u 2021. na 68,4 posto u 2022. godini.
 
"Ova odluka pokazuje trend nastavka vođenja odgovorne fiskalne politike s tendencijom da već u 2024. udio javnog fuga u BDP-u bude ispod 60 posto što znači da će se u razdoblju od 2017. do 2026. javni dug smanjiti za više od 20 postotnih bodova", rekao je Primorac.
 
Uskoro i osiguranje automatiziranih vozila

U saborsku proceduru upućen je i prijedlog izmjena zakona o obveznim osiguranjima u prometu koji se uz ostalo odnosi na osiguranje automatiziranih vozila, a i produljila je i Uredbu o posebnoj naknadi za okoliš zbog nestavljanja biogoriva na tržište, što će još neko vrijeme utjecati na niže cijene goriva.

Prijedlogom izmjena zakona o obveznim osiguranjima u prometu uz ostalo se regulira osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe automatiziranih vozila, vodeći računa o njihovim specifičnostima pogotovo radi li se o vozilu bez upravljača koje koristi hardver i softver za kontinuiranu potpunu dinamičku kontrolu, rekao je ministar financija Marko Primorac.

Nadalje, predlaže se da tijelo nadležno za registraciju smije izdati potvrdu o registraciji operatoru sustava bespilotnog zrakoplova tek nakon što operator predoči dokaz da je sklopio ugovor o obveznom osiguranju u prometu.

Vlada je ukinula dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida u istražnom prostoru ugljikovodika DI-14.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da je Ina obavila istražne radove na tom istražnom prostoru, no i da oni nisu ukazali da je to područje pogodno za daljnje istražne aktivnosti. Ina stoga nije iskazala interes za ulazak u drugu fazu istražnog razdoblja, pa je podnijela zahtjev za napuštanjem cijelog istražnog područja.

Ina je krajem ožujka 2020. godine potpisala ugovor o istraživanju i podjeli proizvodnje na kopnu za istražno područje DI-14, a potpisan je na razdoblje od tri godine, uz mogućnost produženja za dodatne dvije godine.

Agencija za ugljikovodike početkom veljače 2019. godine raspisala natječaj za istraživanje i  eksploataciju ugljikovodika na Dinaridima, koji se odnosio na četiri istražna prostora. Taj je natječaj završen 10. rujna 2019. godine i na njega je stigla samo jedna ponuda, i to ponuda Ine za samo jedan istražni prostor - DI-14, koji obuhvaća područje gotovo cijele Ličko-senjske te dijelove Zadarske i Karlovačke županije koji se naslanjaju na Liku.

Što se tiče izmjene Uredbe o posebnoj naknadi za okoliš zbog nestavljanja biogoriva na tržište i zbog nesmanjivanja emisije stakleničkih plinova, Filipović je istaknuo da cijena biogoriva utječe i na povećanje odobrene premije energetskim subjektima, a time i same cijene goriva te se tako predlaže produljenje plaćanja umanjene naknade za nestavljanje biogoriva na tržište.

Hrvatski građani će tako, istaknuo je, i dalje imali cijene naftnih derivata koje su među najjeftinijima u Europi.

Vlada je izmijenila i uredbu o visini trošarine na energente i električnu energiju.

Ministar financija Primorac rekao je da se, s obzirom da i dalje postoje okolnosti koje utječu na povećanje cijena energenata, snižavaju visine trošarina za najprodavanije energente, a to su bezolovni motorni benzin, dizelsko gorivo i loživo ulje, za razdoblje od 4. do 17. srpnja i to za 56,31 euro na tisuću litara benzina, 23,13 eura za tisuću litara dizela i 35,14 eura na tisuću litara loživoga ulja. 

Razdoblje se, kako je rekao, utvrđuje na dva tjedna, kako bi bilo u skladu s uredbom o najvišoj maloprodajnoj cijeni naftnih derivata, što će vladi omogućiti veću fleksibilnost u donošenju odluka.



Pisane vijesti