Στην Αλεξάνδρεια: Η Μεσόγειος δεν είναι η θάλασσα που μας χωρίζει, αλλά η κοινή κληρονομιά που μας ενώνει.

Η Μεσόγειος είναι κάτι περισσότερο από γεωγραφία, είναι μια ταυτότητα που αντανακλάται στις γλώσσες, τις κουζίνες, τις κοινές αξίες της φιλοξενίας, της ανθεκτικότητας και των πολιτιστικών ανταλλαγών, δήλωσε ο Πρωθυπουργός Πλένκοβιτς στην ομιλία του στη Βιβλιοθήκη της Αλεξάνδρειας. Αν και μιλάμε διαφορετικές γλώσσες, συνδεόμαστε με μια κοινή ιστορία, πολιτισμό και πνεύμα. Αντιμετωπίζουμε μεγάλες προκλήσεις που απαιτούν κοινή απάντηση. Η κλιματική αλλαγή απειλεί τις ακτές μας, η μετανάστευση δοκιμάζει την αλληλεγγύη μας, η παγκόσμια αβεβαιότητα απαιτεί ενότητα. Για να αντιμετωπίσουμε αυτές τις προκλήσεις, πρέπει να επενδύσουμε στην εκπαίδευση, την έρευνα, τη βιώσιμη ανάπτυξη και ισχυρότερους δεσμούς μεταξύ των λαών. Η Μεσόγειος δεν πρέπει μόνο να γίνει μάρτυρας της ιστορίας, αλλά πρέπει να διαμορφώσει ενεργά το μέλλον, δήλωσε ο Πρωθυπουργός Πλένκοβιτς.

Na današnji dan pozivaju se države svijeta kako bi uz pomoć UN-a i ostalih relevantnih organizacija pomogle u uspostavi i razvoju nacionalnih sustava protuminskog djelovanja u zemljama u kojima mine i eksplozivni ostaci rata još uvijek prijete zdravlju i ugrožavaju sigurnost života građana te usporavaju društveni i gospodarski razvoj.

Međunarodnom kampanjom želi se ne samo ukazati na opasnost od mina već i potaknuti na solidarnost i pomoć osobama stradalima od mina i njihovim obiteljima te na važnost rješavanja ovog problema.

Republika Hrvatska se, na žalost, još uvijek nosi s problemom minske opasnosti kao izravnom posljedicom Domovinskog rata. Trenutno, minski sumnjiv prostor (MSP) u našoj zemlji iznosi 446,5 četvornih kilometara na području 9 županija i 63 gradova i općina, gdje se prema raspoloživim minskim zapisnicima nalazi oko 43 tisuća mina te ostalih neeksplodiranih ubojnih sredstava. Cjelokupan minski sumnjiv prostor obilježen je s više od 14 tisuća znakova upozorenja na minsku opasnost.

Središnje obilježavanje održano je danas u Glini, gradu u Sisačko – moslavačkoj županiji, područjima koja su još uvijek suočena s problemom mina i eksplozivnih ostataka rata, što predstavlja veliku opasnost za pojedinca i za cijele zajednice, a o čemu dovoljno govori podatak kako je na području Gline još uvijek 7 km² minski sumnjivog područja (MSP), a na području cijele Županije 77 km² MSP-a.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju održana je i tiskovna konferencija kojoj su prisustvovali gradonačelnik Gline Stjepan Kostanjević, župan Sisačko – moslavačke županije Ivo Žinić, Hrvoje Debač, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Ureda za razminiranje Vlade Republike Hrvatske, Ante Brkljačić, v. d. ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje, Marko Rašić, načelnik PU Sisačko-moslavačke te brigadni general Zdravko Jakop, državni tajnik u Ministarstvu obrane, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

„Vlada Republike Hrvatske odlučna je u namjeri da naša domovina bude što prije bez mina i k tom cilju usmjereni su svi napori nadležnih institucija. Na tom putu, vodit ćemo se sljedećim postavkama – osigurat ćemo uvjete za naše pirotehničare, kojima dugujemo veliku zahvalnost za posao koji obavljaju, da se razminiranje obavlja kvalitetno i sigurno, a hrvatskim građanima omogućit ćemo da bez straha koriste sve površine u našoj lijepoj domovini“, istaknuo je u svojem obraćanju brigadni general  Zdravko Jakop.

Obilježavanje se odvilo kroz niz aktivnosti - izložbu minsko eksplozivnih sredstava i karata minski sumnjivih područja, prikaza rada i razgovora s pirotehničarima te prezentaciju djelovanja ostalih dionika sustava protuminskog djelovanja. Tom prigodom svoj rad su prezentirali Hrvatski Crveni križ, Zaklada „Hrvatska bez mina“ i Udruga „Hrvatska pomaže“, a predstavljena je i knjiga „Crveni fićo“, ratnog izvjestitelja Žarka Plevnika, čiji je prihod od prodaje namijenjen razminiranju Hrvatske. Program je završen revijalnom utakmicom sjedeće odbojke u organizaciji Invalidskog odbojkaškog kluba „Zagreb“ u kojoj su sudjelovali i uzvanici na obilježavanju.
 

Pisane vijesti