Obraćanje predsjednika Vlade Oreškovića zastupnicima Hrvatskoga sabora

Slika /Vijesti/Vijesti fotografije/lipanj/16 lipnja/DSC_6395.jpg

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Tihomir Orešković danas se obratio zastupnicima Hrvatskoga sabora koji su odlučivali o  pitanju povjerenja predsjedniku Vlade. To je pitanje danas bilo na dnevnome redu na zahtjev 42 saborska zastupnika.

Predsjednik Vlade Orešković, zahvalivši svima koji su mu prije nekoliko mjeseci ukazali povjerenje, izrazio je žaljenje zbog toga što se umjesto o pozitivnim rezultatima rada Vlade, pokrenutim reformama i gospodarskome rastu prema svim raspoloživim indikatorima, danas raspravlja o njegovu opozivu. Zbog težine optužbi na njegov račun, smatrao je svojom obavezom očitovati se o njima kao o lažnima i neosnovanima.

„Nikada u povijesti hrvatske demokracije nije se dogodilo da vladajuća većina ili njezin dio pokrene opoziv predsjednika Vlade kojeg su sami izabrali, a pogotovo ne s ovakvim teškim optužbama,“ kazao je predsjednik Vlade Orešković i dodao: „želim da Vam svima bude jasno, pravi razlog za moj opoziv nije ništa od onoga što je navedeno u prijedlogu. Optužba da želim uvesti "kancelarsku diktaturu" je toliko apsurdna da na nju neću trošiti riječi. Odlučno odbacujem tezu da sam zloupotrijebio i politizirao naše službe. Problem je u tome što nisam podlegao pritisku da na čelno mjesto SOA-e postavim one koji po mojoj ocjeni nisu ispunjavali osnovne uvjete za taj posao.“

Premijer je kazao da je odluku o imenovanju gospodina Markića donio zajedno s predsjednicom Republike. „Ta odluka utemeljena je na Ustavu i donesena je u najboljem interesu Republike Hrvatske. Dosadašnji rad gospodina Markića pokazuje da nisam pogriješio. Svi moji kontakti s našim sigurnosnim službama bili su u okviru mojih zakonskih i ustavnih ovlasti. I to je sve što o tome mogu reći. Zbog navedenog, postao sam prepreka.“

Premijer je naveo da nije tajna da se njegovi stavovi oko INA-e, LNG-a i energetskog sektora bitno razlikuju od stavova nekih članova vlade i da ih je on čvrsto branio. „Duboko sam svjestan važnosti koju INA i energetski sektor imaju za našu ekonomiju i  borio sam se da zaštitimo naše vitalne nacionalne interese“, naglasio je.

„Što se tiče navoda da sam traženjem ostavke mojih potpredsjednika izgubio povjerenje onih koji su me izabrali, želim Vam reći da sam to učinio jer je neizvjesnost, koja je proizlazila zbog mogućeg sukoba interesa g. Karamarka, postala prevelik teret za ovu Vladu. Sad znamo da je i povjerenstvo na kraju utvrdilo da je bio u sukobu interesa. Cijelo vrijeme apeliram na osobnu odgovornost pojedinaca kao temeljno načelo. Kad je riječ o odsutnosti volje za suradnju s predstavnicima političkih snaga koje su mi dale povjerenje, potpuno odbacujem te navode. Vrlo sam aktivno pokušavao komunicirati s gosp. Karamarkom. Nažalost, zadnja dva mjeseca on je moje pozive za razgovor potpuno ignorirao. Nije pokazivao nikakav interes za gospodarske teme i reforme.“

Premijer je dodao da je potpuna laž da nije vodio računa o krajevima iz kojih iseljavaju mladi. „Podsjećam vas da je  moj prvi službeni posjet unutar Hrvatske bio upravo posjet Slavoniji. Susreo sam se s poljoprivrednicima i poduzetnicima da čujem iz prve ruke s kakvim se teškoćama svakodnevno bore.“

Navevši potpisane  ugovore za istraživanje nafte i plina u vrijednosti pola milijarde kuna, aktiviranje suspendiranih EU fondova za poljoprivredu u vrijednosti 160 milijuna eura te nekoliko manjih investicija za mala i srednja poduzeća, premijer je kazao da mu je posebno neshvatljiva teza da se nije bavio gospodarstvom i financijskim pitanjima. „Podsjećam vas da sam se i prije službenog preuzimanja ovog časnog položaja sastao u Kitzbühelu sa stotinjak investitora koji drže veliki dio našeg javnog duga. Sami su mi rekli da je to bilo prvi puta da su mogli razgovarati osobno s hrvatskim premijerom. Od samog početka mi je u središtu pažnje financijska stabilnost zemlje. Od prvog dana sve do danas mi je u fokusu gospodarski rast – 2,7 posto, smanjenje deficita ispod 3 posto, poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje, kvalitetan proračun, aktiviranje državne imovine prodajom našim mirovinskim fondovima. Za cilj ove Vlade uzeo sam slamanje tog duga ove godine i preokretanje trendova. U vrlo kratkom roku donijeli smo kvalitetan proračun koji jamči zaustavljanje rasta javnog duga. Krenuli smo s reformama a već su glavni ekonomski indikatori vrlo pozitivni. Prognoze za rast BDP-a su sve bolje, deficit pada ispod 3 posto, zaposlenost raste, kao i plaće.“

Premijer je potom podsjetio da je Vlada predstavila Nacionalni program reformi s više od 60 mjera za pokretanje Hrvatske koji je Europska komisija ocijenila ambicioznim. Istodobno je Vlada, nastavio je Orešković, pokrenula velike investicije poput željezničke pruge Dugo Selo-Križevci vrijedne 200 milijuna eura, projekte za male i srednje poduzetnike u vrijednosti od 500 milijuna eura, Luke Gruž u iznosu od 90 milijuna eura, potpora za istraživanje i razvoj od 100 milijuna eura, te istaknuo da smo pred otvaranjem natječaja za Pelješki most vrijednog 450 milijuna eura.  Kad je riječ o investitorima, premijer se osobno sastao s vodećim ljudima  IBM-a, kanadskog Vermilion Energy, indijskog ACG - Lukaps u vezi s novim pogonom u Varaždinu,  otvorio novi Plivin pogon u Savskom Marofu, a na svakom je putovanju izvan Hrvatske, primjerice u Parizu i Münchenu, pronašao vrijeme za razgovore s više od dvadeset potencijalnih stranih investitora.

„Veliki napor sam uložio da se stvori pozitivna investicijska klima u Hrvatskoj, što i sami investitori potvrđuju, prepoznavši da govorim njihovim jezikom. Nakon 10 godina priče o projektu LNG terminala ova vlada je u 3 mjeseca definirala okvir za plutajući LNG terminal“ podsjetio je, Orešković te naglasio da će ovaj model biti brže realiziran što znači nova radna mjesta i diverzifikaciju izvora energije.  Taj strateški projekt stavit će Hrvatsku na energetsku mapu Europe, a ima i veliki gospodarski i geopolitički značaj za Europsku uniju,“ kazao je.
„Ovo su samo neki primjeri što smo konkretno radili. Na kraju, kako objasniti da mi je pored ovakvih optužbi ponuđeno da budem potpredsjednik vlade za investicije i financije?“, naglasio je predsjednik Vlade obrazlažući neutemeljenost svih razloga navedenih u zahtjevu za njegov opoziv.

„Postavlja se pitanje koji je pravi razlog za rušenje vlade? Pravi razlog je taj što sam, zbog zaštite nacionalnih interesa, počeo raditi na rješenju spora INA-MOL, kroz nastavak arbitraže i za početak novih pregovora, što nekima nije odgovaralo. Ostat će zabilježeno da je ova vlada – ako vi tako odlučite - pala radi osobnih interesa pojedinaca. Pokušao sam to spriječiti i to je moja jedina krivnja.“ rekao je premijer, pozvavši zastupnike da potvrde političku stabilnost Hrvatske ne dopuštajući rušenje Vlade.

„Rušenjem ove Vlade nestaje zadnja prilika da ove godine poduzmemo odlučne mjere da Hrvatsku usmjerimo do cilja, a to je izlazak iz gospodarske krize. Svoju sam dužnost predsjednika Vlade obavljao časno i u najboljem interesu Republike Hrvatske. Ponosan na sve što sam učinio kao predsjednik Vlade. Za sve propuste prihvaćam svoju odgovornost. Mogu mirno reći da sam dao sve od sebe“, završio je predsjednik Vlade zahvalivši na suradnji svim članovima Vlade i izrazivši nadu da će Hrvatska pronaći svoj pravi put i ostvariti svoj potencijal.

„To zaslužuju, prije svega, oni koji su dali svoje živote i zdravlje za Hrvatsku! Visoka je cijena plaćena za našu slobodu i ne smijemo to nikad zaboraviti. Neka dragi Bog čuva Hrvatsku!  Hvala!“ zaključio je svoje obraćanje zastupnicima predsjednik Vlade Tihomir Orešković.
 
Napomena: Većinom glasova zastupnika predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Tihomiru Oreškoviću nije iskazano povjerenje. Dodatne informacije možete pregledati ovdje.
 


Pisane vijesti