Obuljen Koržinek: U Hrvatskoj oko 13 posto zgrada unutar kulturno povijesnih cjelina

U Hrvatskoj je oko 13 posto zgrada unutar kulturno povijesnih cjelina, a najveći broj postupaka se odnosi na ishođenje dokumentacije za obnovu ili rekonstrukciju zgrada unutar kulturno povijesnih cjelina, rekla je u Saboru ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Saborski zastupnici raspravljali su o konačnom prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Odgovarajući na pitanje koliki je postotak zgrada koji su u našoj zemlji zaštićena kulturna dobra, ministrica Obuljen Koržinek navela je kako se oko 13 posto zgrada nalazi unutar kulturno povijesnih cjelina. "Najveći broj postupaka se odnosi na ishođenje dokumentacije, bilo za obnovu ili rekonstrukciju zgrada unutar kulturno povijesnih cjelina", dodala je.

Najveći broj žalbi, rekla je, dolazio je na postupanja konzervatora vezano uz takve zgrade.

Novi sustav donošenja i usvajanje konzervatorskih podloga

Navela je i da će novom metodologijom biti jasne i javno dostupne sve ključne informacije o tome što se u okviru pojedinog područja zajedničkih obilježja, unutar pojedine zaštićene cjeline, može ili smatra prihvatljivim zahvatom.

Ministrica kulture i medija istaknula je da se najveća reforma u zakonu odnosi na novi sustav donošenja i usvajanje konzervatorskih podloga te na rasterećenje nepotrebnih procedura i postupaka. Bolje će se upravljati prihvatljivim promjenama u kulturno povijesnim cjelinama, skratit će se postupci, a kompletan postupak bit će puno transparentniji, dodala je.

Vezano uz upravljanje kulturnim dobrima i kulturno povijesnim cjelinama zakon vrlo precizno uređuje obveze lokalne samouprave, posebno se uređuje zaštita kulturnih dobara u izvanrednim okolnostima (potresi, poplave, požari i sl).

Obuljen Koržinek rekla je da se, uz ostalo, uvodi novi institut financiranja arheoloških istraživanja u slučajevima kada je investitor fizička osoba koja gradi građevinu za vlastite potrebe ili za javnu namjenu.

Također, vrlo se detaljno propisuju sve procedure koje se odnose na pitanja izdavanja posebnih uvjeta, potvrde glavnog projekta, odobrenje za zahvate na kulturnom dobru i drugo.

Pojasnila je i da se institut urbanističko-arhitektonskih natječaja uređuje zakonima o prostornom planiranju, istaknuvši da se kontinuirano provode mnogi javni arhitektonski kao i arhitektonsko-urbanistički natječaji u kojima sudjeluju i konzervatori.

Izvor: Hina/Vlada
 

Pisane vijesti