Pad Berlinskog zida stvorio je uvjete za europsko jedinstvo

"Danas obilježavamo 30. godišnjicu pada Berlinskog zida, simbola sloma komunizma, čime je okončana podjela Europe, zacrtan put ujedinjenja Njemačke te dan novi zamah europskom projektu, koji je osigurao pomirenje i prosperitet europskih naroda", napisao je Plenković na svom Twitter profilu.

Hrvatska je kao članica EU-a "danas dio ujedinjene i demokratske Europe, sazdane na zaštiti ljudskih prava, odbacivanju svakog oblika netolerancije, ekstremizma i diskriminacije te jasnoj osudi totalitarnih režima 20. stoljeća - nacizma, fašizma i komunizma", dodao je. 

Premijer se na taj povijesni događaj osvrnuo i u Varaždinu, gdje je sudjelovao na Savjetu Vlade za Hrvate izvan RH. 

„Označio je ne samo važan korak za ujedinjenje Njemačke, nego objektivno i za ujedinjenje Europe. Ivan Pavao II. je godinu dana prije toga u Europskom parlamentu držao, po meni, najreferentniji govor kada je kazao da Europa mora dati i drugom plućnom krilu da diše i na taj način je predvidio tektonske promjene koje su u konačnici, možemo biti sretni, omogućile i raspad bivše SFRJ i stvaranje Hrvatske kao slobodne, demokratske i međunarodno priznate države“, rekao je predsjednik Vlade.

Grlić Radman: Pad Berlinskog zida pokrenuo je demokratizaciju Europe

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, koji u Berlinu sudjeluje u proslavama obilježavanja 30. godišnjice pada Berlinskog zida, rekao je kako je taj događaj pokrenuo demokratske procese u istočnom dijelu Europe koji su doveli i do toga da Hrvatska danas predsjeda Europskom unijom. 

"Rušenje Berlinskog zida, završetak hladnog rata, raspad bipolarnog sustava bili su sve fantastični događaji nakon kojih smo se svi našli u jednom svijetu radosti i veselja jer je svaka država počela graditi demokratski standard života svojih građana, socijalni mir i stabilnost", kazao je Grlić Radman, dodavši da je Europska unija je puna izazova.

„Možda i sva ta očekivanja nisu išla u smjeru u kojem smo mi to očekivali, ali eto tko bi rekao nakon pada Berlinskog zida da će Hrvatska postati samostalna i da će jednog dana predsjedati Europskom unijom“, ustvrdio je ministar.

Naglasio je kako će Hrvatska i dalje svojim iskustvima pomagati susjedima na putu ka Europskoj uniji.

Istodobno se osvrnuo i na nedavnu izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je ustvrdio kako je Bosna i Hercegovina "tempirana bomba na granici s Hrvatskom".

„To je jedna jaka izjava, ali sigurno je da je Bosna i Hercegovina jedan kompleksitet i da nakon što je zaustavljen rat temeljem Daytonskog sporazuma, kojim su priznati jednakopravnost, ravnopravnost i suverenost triju naroda zapravo nije dogodilo puno u tom političkom napretku. Dapače, i na štetu hrvatskog naroda koji sada nema svog predstavnika“, kazao je Grlić Radman.

Ministar je rekao da ne vjeruje da predsjednik Macron ne bi htio da se pronađe rješenje za probleme u Bosni i Hercegovini, dodavši kako BiH zaslužuje EU perspektivu, ali i veću pozornost međunarodne zajednice. 

Osvrnuo se i na izjavu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da se Jugoslavija nalazila s druge strane željezne zavjese, istaknuvši kako je bila u pravu i da je to bila metafora, referirajući se na Winstona Churchilla. 

„To ne treba gledati crno-bijelo. Imali ste NATO i Varšavski pakt. Hrvatska nije bila u Varšavskom paktu, ali to nema veze - bivša država bila je nedemokratska, komunistička i nije bila garant ravnopravnosti svih naroda. Vladao je jedan narod koji je imao majorizaciju u svim važnijim stupovima funkcioniranja te države", prema tome, predsjednica je bila u pravu“, zaključio je ministar Grlić Radman.

Grlić Radman je tijekom poslijepodneva gost na prijemu kojeg organizira njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, a navečer će sudjelovati i na središnjoj svečanosti proslave 30. godišnjice pada Berlinskog zida na Brandenburškim vratima gdje će govoriti i predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier.

Izvor: Hina/Vlada