I Kroatia, 11 nylig smittet med coronavirus, er det ikke noe nytt fokus eller panikk

"Vlada nikome ne brani, ne utječe ili nalaže da prikuplja potpise, u to ne bih ulazio. Ali, ono što želim naglasiti jest da neće svi raditi do 67. godine. Postoji institut dugotrajnog osiguranika i oni koji ulaze mladi na tržište rada nakon 41 godine mogu u mirovinu. Danas je takvih sve više zbog nedostatka radne snage. Oni će moći u mirovinu sa 60 godina, a oni koji studiraju će moći u prosjeku sa 65", napomenuo je.

 

 

"Samo 20 posto hrvatskih umirovljenika ima 40 godina radnog staža, a prosjek je 30,2 mjeseca, dok je u Europi prosjek 35 i u Njemačkoj 37 godina. Ono što vidimo je da oni koji su bili duže na tržištu rada imaju prosječnu mirovinu od 4.500 kuna. Prema tome, išli smo prema cilju da ljudi ostaju dulje na tržištu rada i da čim skupe 41 godinu mogu u mirovinu", poručio je ministar.

 

 

Komentirao je novinarsku konstataciju da su sve Vlade imale propuste kad se radi o radničkim pravima, a da sindikati rade dobar posao za sve kojima idu u prilog: 

 

"Svakako, idemo prema tome da se može povećati plaća i više od 800 kuna u prosjeku, koliko se povećala. Minimalna se plaća povećala na 3000 kuna i nikad nisam rekao da je to dovoljno za normalan život, već da time osiguravamo dostojanstveniji život. Prošle Vlade su povećavale plaće za 11 kuna", podsjetio je ministar, navodeći da će se minimalna plaća možda dizati nakon analize na kraju godine.

 

"Sve agencije za kreditni rejting, kao i Europska komisija, govore da je ovo dobra reforma. I ekonomski analitičari kažu da će, ako referendum prođe, rezultat biti smanjenje mirovina ili zaduživanje. Izračunali smo koliko to košta, to je 45 milijardi kuna do 2040., što će imati za efekt pet do sedam posto manje mirovine ili kredit i zaduživanje građana", zaključio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.