Hırvat Gaziler Bakanı'nın Slobodna Dalmacija İçin Röportajı

  • Slika /Vijesti/2020/05 svibanj/25 svibnja/Pelješki most_4.jpg
Slika /Vijesti/2020/05 svibanj/25 svibnja/Pelješki most_4.jpg

Fırtınanın yaklaşan yıldönümü, Hırvat Silahlı Kuvvetleri emekli Tuğgenerali Tom Medved ile bir röportaj için öngörülebilir bir fırsat olacaktır. Ancak Hırvat Savunucularının Hakları Hakkında Kanun, yıllarca, hepsini kapsayacak tek bir yasa arayan gazi nüfusunun belirli bölümlerinin statüsü ve hakları hakkında açık sorular sunması gereken Hırvat Savunucularının Hakları Kanunu da var.

Na Pelješkom mostu je počelo postavljanje rasponske konstrukcije. Na samom gradilištu je oko 600 radnika te još 200-ak na pristupnim cestama. Sve za sad ide prema planu. Iz HC-a poručuju kako su spremni na sve scenarije. Ako do 31. srpnja 2021. ceste ne budu gotove, most će se svejedno spojiti s kopnom. 
 
Predsjednik Vlade Plenković je popodne obišao radove na Pelješkom mostu i ocijenio da bi se planirani rok za dovršenje Pelješkog mosta zbog koronavirusa mogao produljiti za dva do tri mjeseca.
 
"Rok je bio 31. srpnja 2021., no zbog koronavirusa i nemogućnosti naših stručnjaka da odu u Kinu i vide kako se proizvode pojedini segmenti i elementi mosta, moglo bi doći za oko dva do tri mjeseca produljenja toga roka", rekao je Plenković prilikom obilaska gradilišta.
 
Dodao je kako su predstavnici CRBC-a, kineske kompanije za izgradnju cesta i mostova, spremni uložiti dodatne napore, a i na političkoj se razini može tražiti da se stvari ubrzaju.
 
Kazao je kako dio pristupnih cesta koji je dobio Strabag ide dobro i u rokovima, a dio koji je dobio grčki Avax nešto kasni s početkom, ali bi kroz idućih mjesec dana i tu trebalo sve biti u funkciji.
 
''Naša vlada je dobila sredstva Europske unije, osigurala je da se taj most financira, uklonili smo sve moguće zapreke i dileme i na taj način ostvarujemo strateški infrastrukturni projekt kada je riječ o cestovnoj povezanosti'', naveo je premijer.
 
Naglasio je kako je Pelješki most, projekt vrijedan 520 milijuna eura, jedna od najvažnijih i strateški najbitnijih infrastrukturnih investicija koja u mandatu ove Vlade poprima svoje obrise, a cilj je da  se u cijelosti završi.
 
"To je projekt koji će jednom zauvijek riješiti pitanje teritorijalne povezanosti Hrvatske, za sve nas, osobito za kolege i prijatelje iz Dubrovačko-neretvanske županije on znači ravnopravan status te županije u čitavom sustavu i teritorijalnom ustrojstvu Republike Hrvatske", rekao je premijer Plenković.
 
Građani vide tko stoji iza kojih postignuća i vrijednosti
 
Komentirajući izbore i kampanju koji su pred nama, premijer Plenković je rekao kako je siguran da građani vide tko stoji iza kojih postignuća i vrijednosti i tko može u ovako velikim izazovima pred kojima se Hrvatska danas nalazi biti najbolje rješenje.
 
"Pokazali smo kako održati javno-zdravstveni sustav, kako zaštititi zdravlje građana, kako stati iza sugrađana koji rade u privatnom sektoru i iza hrvatskog gospodarstva, uz, na žalost, određeni broj gubitaka ljudskih života. Kad sve skupa gledamo mislim da smo s našom međunarodnom reputacijom, osobito financijskom, uspjeli smo iznaći način da zaokružimo financiranje u ovako zahtjevnim okolnostima i da nakon izbora, nakon obnovljenog povjerenja, idemo u brz ekonomski oporavak Hrvatske", istaknuo je.
 
"Tu bitnu razliku u odnosu na druge, svatko tko prati zbivanja jako dobro vidi, ključno je da se vidi tko može brzo vratiti Hrvatsku na staze na kojima smo bili prije dva i pol mjeseca", rekao je premijer.
 
Upitan za komentar izjave zagrebačkog gradonačelnika da Vlada ne pomaže dovoljno Zagrebu, Plenković je kao jedan od primjera naveo da Ministarstvo prometa i Vlada u cijelosti financiraju Zagrebački rotor, a što se tiče potresa, na njegovu su se inicijativu našla rješenja i premostili problemi koji  su postojali, stavili su zakon u javnu raspravu i donijeli rebalans, gdje je 141 milijun kuna za posljedice potresa.
 
Premijer Plenković je podsjetio i da Ministarstvo graditeljstva ide s natječajem za rješavanje intervencijskih zahvata, istodobno se dovršava zahtjev za Europski fond solidarnosti, a traju i pregovori sa Svjetskom bankom i ide se na zajam od 200 milijuna dolara, od čega 120 milijuna za obnavljanje bolnica, a oko 50 milijuna za škole.
 
Izvor: Hina / Vlada


Pisane vijesti