Pila naopako kršitelja Ustava neće proći, pravosuđe radi neovisno svoj posao

Slika /Vijesti/2024/Svibanj/27 svibnja/A. Plenkovic_izjava_11.jpeg

''Otklonili smo još jednom tezu da je inflacija pojela rast plaća jer to jednostavno ne stoji. Rast plaća je u naših osam bio godina puno viši od inflacije, tako da je realan rast plaća čak 37,5 posto", poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković u obraćanju medijima po završetku sjednice Predsjedništva HDZ-a.

Nakon održane sjednice Predsjedništva HDZ-a predsjednik Vlade obratio se medijima kako bi izvijestio o temama o kojima je bilo riječi, a to su prije svega bili nadolazeći europski izbori i gospodarske teme te se osvrnuo na aktualnosti.

Rast plaća i mirovina

Govoreći o gospodarskim temama, premijer je kazao da se razgovaralo o brojnim ohrabrujućim gospodarskim podacima. Prosječna plaća u Hrvatskoj narasla je s veljače na ožujak za 78 eura i sada iznosi 1326 eura, što predstavlja ukupan rast prosječne plaće u apsolutnom iznosu od 577 eura od početka prvoga do kraja drugoga mandata HDZ-ove Vlade, što je rast od 77 posto. Medijalna je plaća porasla za 61 posto, dok je minimalna plaća porasla za 103 posto, a mirovine su rasle za više od 60 posto. 

''Otklonili smo još jednom tezu da je inflacija pojela rast plaća jer to jednostavno ne stoji. Rast plaća je u naših osam bio godina puno viši od inflacije, tako da realan rast plaća iznosi čak 37,5 posto", poručio je Plenković.

Rekordan broj zaposlenih

Drugi podatak je onaj o broju osiguranika - Hrvatska danas ima milijun i 720 tisuća osiguranika, odnosno zaposlenih osoba. Tako veliki broj zaposlenih Hrvatska nije imala nikada, a istodobno je svega 89 tisuća nezaposlenih.

''Takva situacija dovodi nas u mogućnost usporedbe onoga što je bilo kad smo krenuli i onoga što je danas - 2016. godine ukupan broj osiguranika bio je milijun i 440 tisuća. Današnji broj osiguranika viši je za 280 tisuća ljudi'', istaknuo je.

Također, dodao je, broj nezaposlenih 2016. godine iznosio je 285 tisuća, dok ih je danas samo 89 tisuća.

Hrvatska druga u EU po projiciranom rastu

Takva dobra situacija je dodatno zaokružena, smatra premijer, projekcijama Europske komisije koja je Hrvatskoj u svojim revidiranim proljetnim prognozama projicirala rast u ovoj godini od 3,3 posto i samo Malta u cijeloj EU ima veći projicirani rast od hrvatskog.

Usporedbe radi, projicirani rast prosjeka 27 članica Europske unije iznosi jedan posto, a prosjek za europodručje iznosi 0,8 posto, što znači da Hrvatska kao članica europodručja ima četiri puta viši projicirani rast.

''S ovakvom dinamikom gospodarskog rasta - zahvaljujući ulaganjima, zaposlenosti, ogromnim investicijama, prihodima od turizma koji će uslijediti, osobnoj potrošnji, praktički punoj zaposlenosti - za četiri godine ostvarit ćemo ambiciju i doći na prosjek razvijenosti unutar Europske unije između 80 i 82 posto. Danas smo na 76 posto, a kad smo krenuli 2016. bili smo na 62 posto'', kazao je.

Više je nego jasan smjer da će Hrvatska sve brže loviti korak sa zemljama srednje i istočne Europe koje su u EU ušle 10 godina ranije.

Hrvati poklanjanju povjerenje državnim vrijednosnicama

Osvrnuo se potom i na današnje pokretanje novog izdanja trezorskih zapisa, koje za cilj ima prikupljanje 900 milijuna eura. Prema prvim podacima danas je uplaćeno već 70 milijuna eura trezorskih zapisa, a nešto više od četiri tisuće ljudi ponovno je poklonilo povjerenje vrijednosnicama hrvatske države.

''Ljudi vjeruju ekonomskom smjeru i politici koju vodimo pa svoju štednju iz banaka prebacuju u trezorske zapise'', rekao je Plenković. 

O Milanoviću: Pila naopako kršitelja Ustava proći neće

Kratko je komentirao i stupanje Ivana Turudića na dužnost glavnog državnog odvjetnika. "Očekujemo da tu dužnost obavlja profesionalno i u skladu sa zakonom", poručio je.

Na upit novinara odgovorio je na priopćenje predsjednika Zorana Milanovića koji je komentirao stupanje Ivana Turudića na dužnost kao 'ulazak u mračno razdoblje hrvatskog pravosuđa'.

"Teško poraženi kršitelj Ustava nastavlja sa svojim pritiskom na pravosudne institucije, ovaj put na DORH. Osoba koja je, dok je bila predsjednik Vlade, za razliku od mene, koji sam tu puno dulje, dobivala na uvid neka operativna izvješća obavještajaca SOA-e. Ja to nisam nikad vidio. Izgleda da je ona teza o tome da mu je nekadašnji šef SOA-e služio kao neki poseban informator o tome što SOA radi, istinita, a to nije normalno, niti je zakonito. Očito je, i sam je govorio, da je znao što policija poduzima u određenim postupcima, a ni to ne smije znati. Što znači da je imao svoju šapu na policiji. Očito smo došli u situaciju da sad radi pritisak na DORH jer se želi prisjetiti kako je bilo u njegovo vrijeme kada je on kontrolirao glavnog državnog odvjetnika", rekao je Plenković i dodao kako je ovakva vrsta pritiska osobe koja obnaša dužnost predsjednika Republike skandalozna.

Smatra da se cijela ta politička akcija Milanovića može shvatiti kao pritisak i kao preventivni signal DORH-u da se drži nekakvih okvira i da ne ide predaleko.

''Njemu je očito stalo da na čelo DORH-a ne dođe netko na koga nema nikakav utjecaj. Ovo je jedna klasična pila naopako osobe koja je za vrijeme svog mandata, dok je bio predsjednik vlade, izvan svih okvira kontrolirala policiju, DORH i sigurnosno-obavještajne agencije. Pila naopako kršitelja Ustava neće proći, a i narod je već to rekao'', kazao je Plenković.

Pisane vijesti