Plenković: Popolna prenova traja dlje, vendar bodo koristi takega pristopa številne skozi desetletja.

Predsednik vlade Andrej Plenković se je danes udeležil otvoritvene slovesnosti popolnoma prenovljene stavbe Pravne fakultete Univerze v Zagrebu. Dekanu, profesorjem in študentom Pravne fakultete se je zahvalil za potrpežljivost in dejal, da so se dobro prilagodili razmeram razseljenega dela. Vsem je čestital in poudaril, da je bila po včerajšnjem obisku prenovljene zdravstvene in kulturne infrastrukture v vrednosti 110 milijonov evrov, današnjem odprtju prenovljene stavbe Pravne fakultete na Trgu Republike Hrvaške, na predvečer pete obletnice potresa v Zagrebu, zaključena prenova v vrednosti 118 milijonov evrov.

Govoreći općenito o procesu obnove nakon potresa u Zagrebu i na Banovini, premijer je  podsjetio da je Vlada na raspolaganju imala dvije opcije.
 
Naime, instrument Europske unije koji joj je bio na raspolaganju, a to je Fond solidarnosti, u načelu je zamišljen je tako da nakon katastrofe pomogne za prvu ruku, kazao je premijer, da se malo počisti, infrastruktura dovede u red i stvari dovedu u prijašnje stanje.
 
Međutim, tadašnja politička odluka Vlade bila je drugi put, pojasniti Europskoj komisiji da vraćanje u prijašnje stanje nije opcija, jer bi eventualni novi potresi ponovno rezultirali ponovnim velikim štetama ili čak i rušenjem zgrada.
 
Odabir Vlade da ide u konstrukcijsku obnovu sa suvremenim protupotresnim standardima nužno je značio dulji period obnove, jer je javnost očekivala da će se ogromne štete koje je nanio razoran potres u kratkom vremenu riješiti, što je bilo i nerealno i nemoguće.
 
Podsjetio je na svoje riječi iz 2020. da 10 sekundi potresa znači 10 godina obnove, što će tako otprilike i biti.
 
Za obnovu Zagreba potrošeno više od 2 milijarde, a za obnovu Banovine 1,5 milijardi eura
 
Naglasio je da je Vlada u potpunosti prilagodila našim posebnim potrebama Instrument Iduće generacije tj. Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji je u načelu zamišljen kao potpora državama za ekonomski oporavak nakon najveće pandemije u zadnjih 100 godina.
 
Od tih 10,5 milijardi eura koji su iz tog Instrumenta na raspolaganju Hrvatskoj, za obnovu od potresa, zgradarstvo i energetsku učinkovitost izdvojena je petina, odnosno dvije milijarde eura, jer nam je trebao dodatni novac, uz sredstva iz Fonda solidarnosti, za obnovu Zagreba i Banovine.
 
Kad se ta sredstva zbroje, tu su tri milijarde eura, kazao je premijer i dodao da je do danas na obnovu Zagreba potrošeno više od dvije milijarde eura, a na obnovu Banovine milijardu i 500 milijuna eura.
 
Daljnja ulaganja, kazao je, dok se proces obnove ne završi pretežno će biti financirana sredstvima iz državnog proračuna i nekim drugim međunarodnim financijskim izvorima.
 
Rezultat će biti potpuno nove zgrade, kao dakle potpuno renovirana zdravstvena i obrazovna infrastruktura glavnoga grada.
 
Vladin pristup bio je ne samo svrhovito potrošiti novac za obnovu Zagreba i Banovine, nego da zgrade kad se obnove budu funkcionalne, čvrste, korisne i lijepe za sve one koji će u njima boraviti i raditi.
 
Zato je taj napor trajao malo duže, međutim koristi takvog pristupa bit će višestruke kroz desetljeća, poručio je premijer Plenković.
 
Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.

Pisane vijesti