Plenkovic und Metsola zur Stärkung der europäischen Wirtschaft und Wettbewerbsfähigkeit, zu Investitionen in die Verteidigung und zur Unterstützung der Ukraine

  • Slika /Vijesti/2025/Ozujak/28_ozujka/Z63_6612.jpg
Slika /Vijesti/2025/Ozujak/28_ozujka/Z63_6612.jpg

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas predsjednicu Europskog parlamenta Robertu Metsolu, koja boravi u posjetu Hrvatskoj. Razgovarali su o aktualnim temama u Europskom parlamentu, ali i širim europskim pitanjima, s posebnim naglaskom na obranu, jačanje gospodarstva i konkurentnosti te o strukturi i prioritetima novog proračuna EU.

Osvrnuli su se i na jučerašnji sastanak u Parizu o miru i sigurnosti u Ukrajini, izvijestio je u izjavi za medije premijer Plenković.
 
U tom kontekstu, naglasio je, važan segment je i daljnji razvoj europske obrane i obrambenih sposobnosti država članica, posebno naslanjajući se na Bijelu knjigu koju je Europska komisija objavila uoči zadnjeg sastanka Europskog vijeća.
 
Bilo je riječi i o pripremama za novi Višegodišnji financijski okvir te o strukturi novog europskog proračuna te njegovim prioritetima.
 
Pritom je za Hrvatsku, naglasio je, itekako važna kohezijska i poljoprivredna politika, ali jednako tako i jačanje sposobnosti u sprječavanju nezakonitih migracija, kao i ulaganje u obranu.
 
Podsjetio je da je Hrvatska već prešla zavjet NATO-a od dva posto BDP-a ulaganja u obranu, a od toga čak 30 posto odlazi na modernizaciju vojske.
 
Raspravili su i o situaciju u hrvatskom susjedstvu, osobito u Bosni i Hercegovini, a premijer je poručio kako se od tih zemalja očekuje da ispunjavaju kriterije i budu privrženi europskim vrijednostima, a Hrvatska im je spremna pomoći svojim iskustvima.
 
Metsola: Hrvatska nepokolebljiva posvećenost Europi je inspiracija za zajedničko djelovanje u budućnosti
 
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola istaknula je da u Hrvatskoj vidi nepokolebljivu posvećenost Europi.
 
Toga ćemo trebati više u budućnosti, dodala je, jer svijet neće čekati - ili ćemo iskoračiti prema naprijed zajedno ili svi zajedno riskiramo zaostajanje.
 
Što se tiče povećanih vanjskih prijetnji, kazala je, treba nam snažna Europa i zato trebamo preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost.
 
S obzirom na svoju povijest, naglasila je, Hrvatska itekako razumije vrijednost mira, stabilnosti i odgovornosti potrebne da se te vrijednosti očuvaju.
 
Stoga se treba osigurati da Ukrajina ima potporu koju treba, jer to ostaje najbolje ulaganje u europsku sigurnost, dodala je.   
 
Što se tiče idućeg europskog proračuna, predsjednica Europskog parlamenta smatra da sredstva moraju pratiti strateške ciljeve. Trebamo se, dodala je, fokusirati na prioritete koji su zaista važni građanima.
 
Hrvatska  priča, priča je o uspjehu europske integracije, od priključivanja Europskoj uniji do ulaska u euro i Schengen, poručila je. Pokazala je kako članstvo u Europskoj uniji može donijeti stabilnost i prosperitet građanima, dodala je posebno istaknuvši hrvatski kontinuirani gospodarski rast.
 
Samo otporno gospodarstvo može jamčiti Europu koja stoji iza svojih građana i vrijednosti na globalnoj sceni, što znači da Europa mora biti jednostavnija, fokusiranija i kompetitivnija.
 
U tom je kontekstu istaknula povezivanje u energetici kako bi se snizili troškovi za gospodarstvo i za građane, posebno pozdravivši hrvatske napore da postane ključno regionalno energetsko čvorište.
 
Nadalje, potrebno je integrirati financijska tržišta i raditi na trgovinskim dogovorima te pojednostavniti procese.
 
Na tome ćemo raditi u mjesecima i godinama koje dolaze, i ne sumnjam da u tome možemo računati na odlučnost Hrvatske i nepokolebljivu posvećenost svim tim ciljevima Europske unije, poručila je.
 
Hrvatska u procesu većeg izdvajanja za obranu
 
Upitan na koji način će Hrvatska doprinijeti zajedničkoj obrambenoj politici, premijer Plenković je potvrdio da je Hrvatska u procesu većeg izdvajanja za obranu i hrvatsku vojsku.
 
Podsjetio je da je obrambeni proračun, prije skoro devet godina, kada je postao predsjednik Vlade, bio oko 540 milijuna eura. "Naš je plan do 2027. da taj broj bude pet puta veći", istaknuo je Plenković.
 
Naglasio je da su ciljevi ulaganja u obranu vraćanje digniteta hrvatskom vojniku, povećanje njegovih materijalnih prava, ali i strateška odluka o prelasku s istočne, stare tehnologije na zapadnu tehnologiju, u smislu vojne opreme, uzevši za primjer zamjenu MIG-ova Rafaleima, od kojih je ostao još samo jedan, koji treba doći tijekom travnja. Istaknuo je kako to daje sasvim novu dimenziju snazi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
 
Kad je riječ o kopnenoj vojsci, kazao je da će M-84 polako biti zamijenjeni s Leopardima, najboljim njemačkim tenkovima, riješeni su i Bradleyji koji se servisiraju i moderniziraju u Đuri Đakoviću, a Hrvatska je u procesu nabavljanja raketnih sustava HIMARS, haubica Ceasar te bespilotnih letjelica Bayraktar. Najavio je i investicije u modernizaciju Hrvatske ratne mornarice.
 
Želimo imati snažnu hrvatsku vojsku i jačati obrambene sposobnosti
 
"Želimo imati snažnu hrvatsku vojsku u promijenjenim strateškim okolnostima", rekao je Plenković, naglasivši da je jačanje naših obrambenih sposobnosti važno za Hrvatsku, ali i sigurnost europskog kontinenta.
 
Kazao je i kako su velike odluke koje je Vlada donijela proteklih dana i odluke koje će se donositi na razini Europske unije o povećanju izdvajanja za obranu odluke bez presedana za Europsku uniju.
 
"Hrvatska će nastaviti putem kojim sada idemo, da sve što ulažemo jača stratešku autonomiju na razini Europe, ali nam daje sasvim nove sposobnosti koje su interoperabilne s našim saveznicima u NATO-u i partnerima u Europskoj uniji", poručio je Plenković.
 
Pozdravljamo odluku o odgodi američkih sankcija NIS-u

Predsjednik Vlade je upitan i odgodi američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije na još 30 dana.

Podsjetio je da više od 90 posto sirove nafte što se doprema u Srbiju dolazi putem Janafa, naglasivši ponovno da Hrvatska neće biti ta koja će onemogućiti Srbiju da ima naftu koja će doći do rafinerije u Pančevu i koja se tamo onda prerađuje za njihove potrebe.

Rekao je da je Vlada, u suradnji s Janafom, radila prema američkim partnerima da se donese ovakva odluka.

"Smatramo da je dobra. Ona u biti produljuje rok Srbiji da nađe rješenje kada je riječ o strukturi vlasništva NIS-a. Ako oni nađu rješenje, onda te sankcije više nisu relevantne. Nadamo se da će oni to vrijeme mudro iskoristiti ", zaključio je Plenković. 



Pisane vijesti