O primeiro-ministro visitou a clínica «Dr. Fran Mihaljević», recebeu valioso aparelho de deteção de coronavírus

O primeiro-ministro Andrej Plenković visitou hoje o Departamento de Doenças Infecciosas «Dr. Fran Mihaljević» em Zagreb. Após a reunião com os representantes do Conselho de Administração liderado pelo diretor da clínica Prof. Dr. Alemka Markotić, visitou o Laboratório Central de Diagnóstico da Clínica.

U izjavi za medije nakon sastanka premijer Plenković kazao je da je riječ o širem formatu sastanka zemalja koje već tri godine snažno podupiru Ukrajinu, prije svega politički, diplomatski, ekonomski, financijski, humanitarno i vojno.
 
Stoga je i Hrvatska pozvana na sastanak, dodao je, kao jedna od zemalja koja je imala, a osobito hrvatska Vlada, konzistentnu politiku potpore Ukrajini kao žrtvi ruske agresije.
 
Današnje teme odnosile su se na mirovni proces, a predsjednik Zelenski ih je izvijestio o dosadašnjim razgovorima Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država.
 
Zelenski je, dodao je premijer, izrazio želju da se postigne, prije svega, primirje i da ono bude funkcionalno te da omogući prestanak ruskih napada na infrastrukturu, a osobito energetsku infrastrukturu Ukrajine.
 
Za Hrvatsku je izrazito važno da bude za stolom kad se odlučuje o pitanjima vezanima za našu sigurnost i gospodarsku stabilnost
 
"Danas je ovdje bilo jako puno zemalja koje žele nastaviti pomagati Ukrajini, kao što će to činiti i Hrvatska, bez da imaju ambiciju slati svoju vojsku na ukrajinski teritorij, što sam i ja jasno kazao", istaknuo je predsjednik Vlade.
 
Poručio je da će Vlada nastaviti sa snažnom potporom Ukrajini, podsjetivši na dosadašnjih 12 paketa vojne pomoći, jer samo snažna Ukrajina i politički i vojno može biti ravnopravan sudionik pregovora koji slijede.
 
"Ova rasprava danas u Parizu bila je i rasprava o sigurnosnoj arhitekturi Europe, a za Hrvatsku je, kao mladu državu, izrazito važno da bude za stolom tamo gdje se odlučuje o pitanjima koja su vezana i za našu slobodu, našu sigurnost, gospodarsku i društvenu stabilnost", naglasio je.
 
U tom je kontekstu podsjetio da je Vlada na svojoj sjednici jučer donijela 8. paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu, što je također jedna od posljedica ruske agresije na Ukrajinu. Stoga se nitko ne može praviti da se taj širi proces relativno daleko od naših granica ne reflektira i na našu sigurnost i na našu gospodarsku i socijalnu situaciju.
 
"Mi ćemo se stoga zalagati za poštovanje međunarodnog prava, u pogledu ostvarivanja trajnog i stabilnoga mira", poručio je naglasivši kako su svi za mir, o čemu vlada konsenzus.
 
Međutim, Hrvatska sigurno neće priznati nelegalnu okupaciju i aneksiju ukrajinskih teritorija od strane Rusije i uključivanje tih ukrajinskih regija u ustavnopravni poredak Rusije.
 
Hrvatska će i u budućnosti voditi računa da participira u svim međunarodnim inicijativama koje su važne za mir kako bi iskoristila i svoje iskustvo, a prije svega iz mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
 
Današnji sastanak ovog karaktera održan je u najširem formatu u protekla dva mjeseca i nastavit će se i na najvišoj političkoj razini i na diplomatskoj razini.
 
Daleko od odluka o slanju eventualnih mirovnih snaga u Ukrajinu  
 
Upitan o sastavu eventualnih snaga koje bi se u budućnosti rasporedile u Ukrajini, premijer Plenković kazao je kako je još jako daleko od tih odluka pa se danas o tome nije raspravljalo.
 
Danas su bili vrlo načelni široki politički razgovori. O tome će biti vrijeme za razgovor kad se steknu uvjeti, a danas ti uvjeti još nisu tu, ustvrdio je premijer Plenković.
 
Pojasnio je da je ključni preduvjet bilo kakve participacije bilo koje zemlje na teritoriju Ukrajine u osiguravanju mira prije svega postizanje primirja i mirovnog plana.
 
Postoji nekoliko scenarija, dodao je, a jedan od scenarija koji bi bio prihvatljiv i za Ukrajinu i za Rusiju je da se eventualno pod okriljem i međunarodno pravnim temeljem Ujedinjenih naroda dopusti dolazak neke UN-ove misije u kojoj bi izgledno bili vojnici koji ne dolaze ni iz zemalja članica NATO-a ni članica Europske unije.
 
Ono o čemu se razgovara, osobito među onim zemljama koje su i na taj način spremne sudjelovati da se osigurava mir, je da to bude prije svega snažna ukrajinska vojska i sudjelovanje onih zemalja koji imaju kapacitete i političku volju da idu u Ukrajinu i budu svojevrsno jamstvo i odvraćajući element za daljnju rusku agresiju na Ukrajinu, uz želju svih da u pozadini stoji i podrška SAD-a.
 
Rusija želi iskoristiti pregovore za rehabilitaciju međunarodnog položaja, a Trump želi ostvariti brzi mir
 
Temeljni cilj Rusije u ovom kontekstu, pojasnio je premijer, bilo je prvo unijeti podjele u NATO-u, zatim unijeti nejedinstvo unutar Europske unije. Treće je iskoristiti pregovore o miru za reetabliranje svog dijaloga sa Sjedinjenim Američkim Državama te preko tog dijaloga u potpunosti rehabilitirati svoj međunarodni položaj.
 
U ovom joj je trenutku važnije iskoristiti taj proces da bi se vratila na međunarodnu scenu, nego što je zanimaju nijanse i detalji o primirju ili mirovnom sporazumu.
 
Upitan o američkoj poziciji, premijer je kazao kako predsjednik Trump sebe vidi kao predsjednika mirotvorca i smatra da se Putin odlučio za dvije agresije na Ukrajinu tijekom administracija demokratskih predsjednika, Obame i Bidena.
 
Trump, dodao je, smatra da su oni bili slabiji američki predsjednici u čije vrijeme se Putin to usudio napraviti.
 
Kada je Trump bio predsjednik u prvom mandatu, Putin nije odlučio uzeti niti milimetar ukrajinskog teritorija.
 
Sada kad se vratio, Trump se stavlja u poziciju predsjednika mirotvorca, koristi svoju političku težinu predsjednika najmoćnije države svijeta i želi ostvariti brzi mir.  Hoće li taj mir biti pravedan ili nepravedan, ovakav ili onakav, to je za njega manje bitno, kazao je premijer Plenković.
 
Trumpova politička agenda je postići mir na Bliskom istoku i mir u Ukrajini, dodao je, i posvetiti se drugim globalnim temama jer je svakoj američkoj administraciji najvažnija tema odnos s Kinom.
 
Vlada vodi ispravnu politiku prema Ukrajini, voljeli bismo da nam se u njoj priključi i predsjednik pa i oporba
 
Upitan o tome je li se trebao prije ovog sastanka konzultirati s predsjednikom Republike, premijer Plenković kazao je da je ono što ovdje govorio govori cijelo vrijeme, a nikakve obaveze u smislu slanja vojnika u Ukrajinu nisu preuzete.
 
Sve ove teme, dodao je, zavrjeđuju ozbiljan razgovor pa i argumentaciju, ali jednako tako, istaknuo je, ni predsjednik Republike nije se konzultirao s Vladom, primjerice, oko izjava koje je dao u Crnoj Gori.
 
"Mi jesmo za razgovor o ovim temama, međutim za ozbiljan razgovor", poručio je naglasivši da Vlada vodi vanjsku politiku prema Ustavu.
 
Naravno da se prema članku u Ustavu postoje teme o kojima se treba prethodno usuglašavati o vanjskoj politici, međutim ovo su teme gdje imaju divergentne stavove od početka.
 
Predsjednika Milanovića, dodao je, nije čuo da je i jedan put snažno osudio rusku agresiju, da je iskazao razumijevanje i podršku žrtvi, niti je posjetio Ukrajinu niti, primjerice, ukrajinske ranjenike koje Hrvatska prima redovito na liječenje u svojim bolnicama.
 
Primjerice, dodao je, predsjednik Hrvatskog sabora otputovat će u Ukrajinu i sudjelovati na summitu u Buči, a u tom je kontekstu dodao da je Hrvatska u posljednje tri godine bila domaćin čak triju velikih međunarodnih konferencija - Krimske platforme, prve međunarodne konferencije o razminiranju Ukrajine te sastanak Ukrajine i zemalja jugoistočne Europe u Dubrovniku na kojem je sudjelovao i predsjednik Zelenski.
 
"Hrvatska Vlada vodi konzistentnu i principijelnu politiku utemeljenu na međunarodnom pravu, na našim iskustvima i na pomoći žrtvi i to ćemo činiti i dalje. Voljeli bismo da nam se u toj, po našem dubokom uvjerenju, potpuno ispravnoj politici priključi predsjednik, pa i oporba", poručio je podsjetivši da oni do sada nisu bili spremni podržati ni vrlo simboličnu participaciju Hrvatske u misiji vojne pomoći Europske unije, ni u NATO-ovoj logističkoj potpori.
 
Nitko nikada nije predložio slanje hrvatskih vojnika u Ukrajinu, to su bile laži i dezinformacije
 
Ti divergentni stavovi, smatra premijer, zahtijevaju puno tumačenja i hrvatskoj javnosti koja je živjela u zabludi u predizbornoj kampanji zbog lažne teze da se predsjednik Milanović protivi slanju hrvatskih vojnika u Ukrajinu jer to nitko nikada nije ni predložio.
 
Te zablude, laži i dezinformacije, upozorio je, u našem eteru plivaju tako da ih ne razobličavaju niti mediji, niti komentatori niti politički odgovorni ljudi u Hrvatskoj, nego sve ostaje na tome da se netko svađa.
 
"Ovo nije tema svađanja, ovo je tema ozbiljnog pozicioniranja Hrvatske, kao zemlje koja je i članica Europske unije i članica NATO-a", poručio je podsjetivši da su sve političke garniture u Hrvatskoj od 1990. željele i jedno i drugo članstvo pa se tako trebamo i ponašati.
 
To ne znači, ustvrdio je referirajući se na banalne teze dijela potpuno neinformiranih oporbenih čelnika, da se pritom nekoga sluša.
 
"Nema tu direktive ni iz NATO-a ni iz Europske unije. Ima naša vlastita politička prosudba o vanjskopolitičkim i nacionalnim interesima Hrvatske koje čvrsto štitimo", poručio je premijer Plenković naglasivši kako sve što smo ostvarili u posljednje vrijeme i ekonomski i financijski i socijalno i razvojno i projektno ostvarujemo lakše jer smo dio tih dviju organizacija.
 
Radimo za dobrobit hrvatskog čovjeka, hrvatskog gospodarstva i hrvatske države
 
Sve bi to bilo teže, ustvrdio je, da nismo ovako osnaženi tim članstvima i zato je važno povezivati i vanjskopolitički kontekst i s 8. paketom mjera Vlade od 300 milijuna eura, da bi pomogla onima koji je najpotrebnije u krizama koje sada već traju pet godina, od pandemije do ruske agresije na Ukrajinu.
 
"Radimo to za dobrobit hrvatskog čovjeka, hrvatskog gospodarstva i hrvatske države", poručio je.
 
Uostalom, dodao je, jačanje Hrvatske vojske u zadnjih devet godina dogodilo se u mandatima njegove Vlade.
 
"Naša je politika cjelovita, konzistentna, principijelna, temeljena na našem iskustvu i pomaže žrtvi, a to je u ovom slučaju Ukrajina, i drži se međunarodnog prava", zaključio je.

Pisane vijesti