Plenković: Od početka prvog do kraja drugog mandate naše Vlade prosječna plaća narasla za 577 eura i iznosi 1.326 eura

Osvrnuvši se na početku današnje sjednice Vlade na aktualne gospodarske pokazatelje, premijer Plenković naveo je da je prosječna plaća u Hrvatskoj u ožujka iznosila 1.326 eura, što je povećanje od čak 78 eura u odnosu na veljaču. "To znači da je od početka naše prve do kraja naše druge vlade prosječna plaća u apsolutnom iznosu narasla za 577 eura, sa 749 na 1.326", naglasio je i dodao da su unatoč inflaciji prosječne plaće u tom periodu realno porasle za 37,5 posto. Naveo je i rekordan broj zaposlenih, njih milijun i 710 tisuća, te najmanji broj nezaposlenih ikada, ispod 90 tisuća. Najavio je i novo izdanje trezorskih zapisa u iznosu od 900 milijuna eura.

Otvarajući današnju, 2. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
 
Govoreći o dobrim gospodarskim podacima, izdvojio je podatke Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj plaći za ožujak.
 
Podsjetivši da je prosječna plaća u veljači iznosila 1.248 eura, naveo je da je ona u ožujku porasla za čak 78 eura te sada iznosi 1.326 eura.
 
"To znači da je od početka naše prve do kraja naše druge vlade prosječna plaća u apsolutnom iznosu narasla za 577 eura, sa 749 na 1.326", naglasio je premijer Plenković.
 
Naveo je da je medijalna plaća u ožujku iznosila 1.086 eura, što je rast od 4 posto u odnosu na prethodni mjesec.
 
S obzirom na te podatke, naglasio je premijer, jasno je da nisu točne spekulacije u javnosti o tome da je inflacija "pojela" rast plaća.
 
"Sasvim je jasno, kada se vidi rast plaća u naša dva mandata, da su one rasle višestruko brže od cijena", istaknuo je i dodao da su unatoč inflaciji, koja je bila prisutna osobito zadnjih godina uzrokovana vanjskim krizama, prosječne plaće realno porasle za 37,5 posto.
 
Rast plaća zbog reforme sustava poreza na dohodak i ukidanja prireza
 
Kao pretpostavke tog povećanja naveo je brojna porezna rasterećenja, osobito ovo zadnje reformom sustava poreza na dohodak i ukidanjem prireza.
 
Naime, mnogi od čelnika lokalne samouprave, vodeći se načelom lokalne fiskalne autonomije, preuzeli su odgovornost i smanjili porez na rad, temeljem okvira kojeg je Vlada predložila, a Sabor usvojio, podsjetio je premijer Plenković.
 
One lokalne razine koje su ostavile maksimalan iznos poreza na dohodak sada imaju višak likvidnosti i prihoda, dodao je.
 
Sve procjene Ministarstva financija o tome da će rast prihoda lokalnih jedinica od poreza na dohodak biti između 25 i 35 posto su se pokazale točnima, dodao je.
 
"Zato je ova naša reforma imala i glavu i rep i smisao, i nije bila nikakva perfidna ideja zločestoga HDZ-a da uzme novce nekoj od lokalnih sredina gdje je oporba na vlasti, nego je bila objektivna analiza da smo došli u poziciju s prihodima da možemo smanjiti porezno opterećenje na rad", poručio je premijer.
 
Pozvao je sve lokalne čelnike da krajem godine, kada dođe trenutak da ponovno razmatraju snižavanje stope poreza na dohodak, to i učine.
 
Rast plaća zbog reforme plaća u državnoj i javnim službama vrijedne milijardu i 600 milijuna eura
 
Drugi element koji je utjecao na rast plaća je novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama te dvjema pripadajućim uredbama.
 
"Riječ je o povijesnom rastu plaća za 245 tisuća ljudi", naglasio je i naveo da je u odnosu na ožujak 2023. u ožujku 2024. prosječan rast plaća u tim službama bio oko 32 posto.
 
Ukupna težina te reforme, dodao je, bila je milijardu i 600 milijuna eura i omogućila je zaposlenicima da budu adekvatnije valorizirani za svoj rad.
 
I mjere koje je Vlada poduzimala u krizama, za očuvanje radnih mjesta i nizom paketa pomoći građanima i gospodarstvu te subvencioniranjem cijena energenata, također su dale svoj doprinos, kao i velika ulaganja iz nacionalnih sredstava i europskih fondova.
 
Danas je broj osiguranika u Hrvatskoj narastao na milijun i 710 tisuća, a po prvi puta smo došli na ispod 90 tisuća nezaposlenih, što je najmanji broj nezaposlenih i najveći broj zaposlenih ikada.
 
Višestruko veći rast hrvatskog BDP-a u odnosu na prosjek EU-a i eurozone
 
Uz sve ovo, dodao je, Europska komisija revidirala je procjene rasta hrvatskog BDP-a u 2024. godini povisivši ih na 3,3 posto, što je drugi najviši rast unutar EU-a, nakon Malte.
 
Pritom se očekuje da će prosječan rast na razini svih članica EU-a biti 1 posto,  a na razini eurozone 0,8 posto, ilustrirao je premijer vrijednost predviđenog hrvatskog rasta koji je višestruko veći od prosjeka Europske unije i eurozone.
 
Takav će rast, kazao je premijer, Hrvatsku dovesti u poziciju da vrlo brzo stigne do velikog političkog cilja iz Programa Vlade, a to je da prosjek razvijenosti Hrvatske, koji je sad na 76 posto, do kraja mandata bude na razini između 80 i 82 posto.
 
Kada se to postigne, dodao je, doći će i do jenjavanja trenda unutarnjih migracija, odnosno smanjenje odlazaka iz Hrvatske u zemlje EU-a.
 
"To je ono što je naš temeljni zadatak kao nove Vlade, da radimo upravo na ovim najbitnijim temama, a to su gospodarstvo, veći standard naših građana, manji porezi i kvalitetniji prihodi", kazao je predsjednik Vlade.
 
Novo izdanje trezorskih zapisa ukupnog iznosa 900 milijuna eura
 
U tom je kontekstu najavio da će danas nakon sjednice Vlade ministar financija Marko Primorac predstaviti novo izdanje trezorskih zapisa.
 
Ciljani iznos tog izdanja jest ukupno 900 milijuna eura, a bit će podijeljen u dva izdanja. Jedan tromjesečni od 250 milijuna eura te jedan jednogodišnji u okviru kojeg se očekuje prikupljanje oko 650 milijuna eura.
 
Prinosi na te trezorske zapise bit će 3,75 posto odnosno 3,65 posto, a to znači da su kamate koje država nudi građanima znatno povoljnije i više nego uvjeti koje imaju u komercijalnim bankama.
 
"Ponovno očekujemo povjerenje naših sugrađana i institucionalnih investitora u državne financije, u gospodarski rast od 3,3 posto, nikad veću zaposlenost, nikad manji nezaposlenost te stabilan i snažan međunarodni ekonomski, financijski i politički položaj zemlje", poručio je.
 
Podsjetio je da je do sada oko 120 tisuća građana sudjelovalo u prvom izdanju narodnih obveznica i izdanjima trezorskih zapisa.
 
Napomenuo je da je do sada država za prethodna izdanja, što građanima, što institucionalnim investitorima, isplatila oko 120 milijuna eura kamata.
 
Obnova nakon potresa
 
Osvrnuo se i na proces obnove nakon potresa, podsjetivši da je prije nekoliko dana sa suradnicima obišao nekoliko gradilišta u Zagrebu.
 
Kao jedan od primjera, naveo je višestambenu zgradu u Đorđićevoj ulici u Zagrebu od 25 stanova, u kojoj je investicija države, uz participaciju od 20 posto od Grada Zagreba, po stanu 80 tisuća eura.
 
Obišli su i nekoliko zamjenskih kuća u Markuševcu i Čučerju te crkvu Pohoda Blažene Djevice Marije, kao jedan u nizu sakralnih objekata koji se obnavljaju u postpotresnoj obnovi.
 
Sve zamjenske kuće na području grada Zagreba, kazao je premijer, dovršit će se do kraja 2025. godine.
 
Obilazak hrvatske granične policije
 
Jučer je premijer Plenković sa suradnicima obišao graničnu policiju na području Policijske uprave Karlovačke, u Cetingradu.
 
Radi se o nadzoru oko 300 do 350 kilometara granice s BiH, odnosno o području na kojem organizirane skupine krijumčara najčešće nastoje u Hrvatsku protuzakonito prevesti ilegalne migrante.
 
Podsjetivši da je na čuvanju granice stalno angažirano oko 6.500 policajaca, uz potporu oko 1.500 pripadnika specijalne i interventne policije, istaknuo je goleme investicije u njihovu tehničku opremljenost.
 
Ti policajci, dodao je, čuvaju granicu Hrvatske, vanjsku granicu Europske unije i granicu Schengena.
 
Od ostalih aktivnosti naveo je sudjelovanje na obilježavanju 31. obljetnice Ličko-senjske županije, a prilikom boravka u Gospiću obišao je i STEM centar koji je tamo krenuo s radom.
 
Hrvatska je podržala Rezoluciju UN-a o proglašenju 11. srpnja Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici  
 
Osvrnuo se i na Rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda kojom se 11. srpanj proglašava Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici.
 
"Hrvatska je podržala ovu Rezoluciju i osuđujemo svako poricanje genocida, kao i one radnje koje veličaju osuđene ratne zločince ili zločine protiv čovječnosti, uključujući i sve one koji su bili odgovorni za Srebrenicu", poručio je premijer Plenković.
 
Uoči današnje sjednice Vlade, premijer se susreo s ministrom zdravstva i socijalne skrbi Sjedinjenih Američkih Država Xavierom Becerrom.
 
Nakon sjednice Vlade, najavio je, susrest će se na tradicionalnom ručku s veleposlanicima država članica Europske unije.
 
Na kraju je svim maturantima zaželio veselu i pristojnu norijadu.



Pisane vijesti