Plenković: Ogromni strateški iskoraci za Hrvatsku napravljeni su uz mnogo truda i rada, a ne slučajno i sami od sebe

Sudjelujući na konferenciji Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo", premijer Andrej Plenković rekao je da je inflacija u Hrvatskoj niža nego u zemljama izvan eurozone, ali i da su dio nje generirali i domaći akteri, istaknuvši kako krajem 2023. krizu više ne možemo pripisivati samo ratu u Ukrajini. Dodao je da je subvencioniranje energenata tijekom proteklih kriza bilo nužno kako bi se spasila radna mjesta te kako ne bi bila ugrožena egzistencija građana. Kazao je da će gospodarski rast ove godine biti između 2,6 i 3 posto. "Svi revidiraju procjene rasta na više. Vlada je prošlu jesen procijenila rast od 0,7 posto. Već smo ga mi sami dva puta revidirali i revidirat ćemo ga ponovno za koji tjedan", rekao je i dodao da su Vladine projekcije rasta za 2024. i 2025. godinu između 2,5 i tri posto. 
 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravio je danas u posjetu Koprivničko-križevačkoj županiji, prilikom kojeg se sastao sa županom Koprivničko-križevačke županije Darkom Korenom i gradonačelnikom Grada Koprivnice Mišelom Jakšićem.
 
Posjetio je i tvrtku Podravka i sastao se s članovima Uprave, a sudjelovao je i na konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo – Izazovna vremena i ženska snaga".
 
Konferencija Večernjeg lista posvećena je efektima aktualne ekonomske, fiskalne i monetarne politike na ukupne gospodarske tokove, a fokus ove godine je na ženskom vodstvu u izazovnim vremenima.
 
U razgovoru sa zamjenikom glavnog urednika Večernjeg lista Mislavom Šimatovićem, premijer Plenković osvrnuo se na niz aktualnih političkih i ekonomskih tema.
 
Prvo je govorio o zajedničkoj reakciji Europske unije na tri velike recentne krize – Covid krizu, migracijsku krizu i krizu uzrokovanu ruskom agresijom na Ukrajinu.
 
Tri faze europskog odgovora na Covid krizu
 
Što se tiče Covid krize, odgovor na nju premijer Plenković podijelio je u tri faze. U prvoj fazi, kazao je, sve su se zemlje bavile sobom na nacionalnoj razini.
 
U toj je fazi, podsjetio je, u direktnom razgovoru s kineskim premijerom osigurao isporuku zaštitne opreme, koju tada u Europi praktički nije bilo moguće nabaviti s obzirom da su sve države gledale sebe.
 
Druga faza bio je munjevit odgovor znanstvene zajednice na pravodobno i jako brzo otkriće, a kasnije i proizvodnju cjepiva.
 
Treća faza bio je velik, sveobuhvatan i snažan ekonomski i financijski odgovor Europske unije, odnosno dogovor o Instrumentu EU iduće generacije, u srpnju 2020., kojeg je ocijenio sjajnim.
 
Podsjetio je da je Hrvatskoj, u okviru tog instrumenta, na raspolaganju čak 10 milijardi eura, uz 15 milijardi eura iz redovitog Višegodišnjeg financijskog okvira.
 
Ta su sredstva, između ostalog, naglasio je premijer Plenković omogućila Hrvatskoj da krene s brzim gospodarskim oporavkom već u 2021. godini s rastom od 13 posto, te nastavi s rastom većim od 6 posto u 2022., a omogućila su i sjajan investicijski ciklus kad je riječ o javnim sredstvima.
 
Proces revizije europskog proračuna
 
Upitan o stopi inflacije u Hrvatskoj, premijer je ustvrdio da je Hrvatska zemlja s puno manjom stopom inflacije od zemalja srednje i istočne Europe koje nisu u europodručju te da je dio te inflacije generiran od strane naših aktera.
 
"Ne možemo više na kraju 2023. godine reći da je generirana isključivo posljedicama ruske agresije na Ukrajinu", naglasio je.
 
Zbog ruske agresije na Ukrajinu, dodao je premijer, i njenih posljedica na europsku ekonomiju, Europska unija sada ulazi u proces revizije Višegodišnjeg financijskog okvira s tri temeljna problema.
 
Prvi je kako financijski i dalje pomagati Ukrajini, kojoj je dosad s razine Europske unije dano preko 80 milijardi eura pomoći.
 
Drugi veliki izazov su nezakonite migracije, a treći problem su teške financijske posljedice velikih elementarnih nepogoda i klimatskih promjena.
 
U kontekstu korištenja sredstava nakon velikih elementarnih ili prirodnih katastrofa, premijer je naveo da je Vlada samo kroz europska sredstva osigurala 2,5 milijarde eura za obnovu nakon potresa.
 
Za Hrvatsku je važno da se ne mijenjaju iznosi u omotnici za regionalni razvoj

Upitan što će se promijeniti revizijom proračuna Europske unije, premijer je podsjetio da se prije tri godine EU dijelila na dvije skupine država – takozvane škrtice i takozvani prijatelji kohezije, u koje spada Hrvatska.

Proračun EU u 80-postotnom iznosu puni 10 najbogatijih država, pojasnio je, a ostalih 17 koriste sredstva iz zajedničke blagajne i love ritam razvoja.

"Upravo na inzistiranje "škrtaca" tada nije bila predviđena revizija višegodišnjeg financijskog okvira nego se sada radi pregled. Nitko tada kad smo 2020. radili sedmogodišnji plan nije računao da ćemo imati Putinovu agresiju na Ukrajinu, nije računao na ovako velike klimatske promjene s ovako velikim elementarnim nepogodama i financijskim posljedicama i nitko nije računao da će se reaktivirati migrantske rute koje izazivaju lom na temelju načela solidarnosti", rekao je premijer Plenković.

Pojasnio je kako će revizija trajati iduća dva-tri mjeseca u kojima se treba pronaći kompromis o realokaciji dijela sredstava.

S hrvatskog aspekta važno je ne utjecati na iznose koje imamo u omotnici kada je riječ o regionalnom razvoju, ali treba inteligentno tražiti više sredstava za migrantsku krizu, iskazati solidarnost s Ukrajinom i voditi računa o našim iskustvima u borbi s velikim elementarnim nepogodama, dodao je.

Što se tiče sredstava za čuvanje granice, u kontekstu migrantske krize, premijer je kazao kako će Hrvatska sigurno tražiti više sredstava, ustvrdivši kako je ključno ojačati kontrolu na granici između Grčke i Turske, između Bugarske i Turske i staviti snažan pritisak na Srbiju i Bosnu i Hercegovinu da u potpunosti usklade svoju viznu politiku s politikom Europske unije.

Upozorio je kako danas nezakonitih migranata dolazi na aerodrome u Beograd i Sarajevo kao turisti bez ikakvog problema, što je nešto što je politički nedopustivo.

Gospodarski rast ove godine između 2,6 i 3 posto

Analitičari upozoravaju na pad izvora i industrijske proizvodnje, može li to u nekom narednom vremenu utjecati na to da doživimo neke negativne stope u gospodarskom rastu? 
 
"Mislim da ne, gospodarski rast će ove godine biti između 2,6 i 3 posto", kazao je premijer i dodao kako svi revidiraju procjene rasta Hrvatske na više.  
 
Vlada je prošlu jesen, podsjetio je, procijenila rast od 0,7 posto. Već ga je sama dva puta revidirala i revidirat će ga ponovno za koji tjedan.
 
Premijer očekuje da će manje-više doći do konvergencije tih procjena i da će primijećen pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, na razini godine biti unutar -1 posto, što je refleksija onoga što se zbiva u velikim zemljama EU, primjerice u Njemačkoj, Italiji i Austriji.
 
Podaci u turizmu govore da je sezona puno bolja nego prošle godine, čak i 2019., a po prihodima i još bolja.  

Naše projekcije rasta za 2024., 2025. su između 2,5 i 3 posto, dodao je.

Članstvom u OECD-u kao država zaokružujemo sve ono što možemo

Upitan je i o članstvu Hrvatske u OECD-u. 

Ustvrdio je kako je prvi ekonomski pregled OECD-a za Hrvatsku jako dobar orijentir kako bi se vidjelo gdje trenutno stoji Hrvatska u kontekstu OECD-a.

Ako nastavimo ovom dinamikom, dodao je, Hrvatska je danas najpripremljenija od svih zemalja koje čekaju na članstvo u toj organizaciji za konačnu političku odluku, koja se očekuje 2026. ili najkasnije 2027. 

"Time mi kao država zaokružujemo sve ono što možemo učiniti, što je ogroman iskorak i u potpunosti je u skladu sa zadnjom procjenom MMF-a gdje je Hrvatska među 38. naprednih ekonomija svijeta", naglasio je premijer Plenković.

Do tog strateškog pomaka, istaknuo je, došlo je uz puno truda i rada, nije se dogodio slučajno i niti bi ga možda netko drugi odabrao učiniti za Hrvatsku u ovom razdoblju.
 
"To naglašavam jer sad ćemo u izbornoj kampanji doživjeti tezu da se sve što se dogodilo, dogodilo se samo od sebe, a sve što je krivo, kriva je Vlada. To nećemo dopustiti ni teoretski u ovoj kampanji. Te je odluke mogao donijeti netko drugi, pa nije", poručio je premijer Plenković ocijenivši pomalo grotesknim neke objave u medijsko-komentatorskom prostoru.

U ovom desetljeću ispunit ćemo sve ciljeve iz Nacionalne razvojne strategije

Vlada je, naglasio je, zadužena za makro okvir u gospodarstvu, a to znači stabilnost, bolje poslovno ozračje, porezno rasterećenje i sigurnost koju pruža ulazak u europodručje i Europski stabilizacijski mehanizam.

"Ovo je desetljeće perfektuiranja hrvatskih institucija, hrvatske demokracije i hrvatskog gospodarstva i ulaganja", poručio je predsjednik Vlade istaknuvši da će se do 2030. ispuniti svi ciljevi iz Nacionalne razvojne strategije te infrastrukturno riješiti sve ono što je bitno za zemlju ove veličine i ovog broja stanovnika, osim željeznice, za čiju će potpunu modernizaciju trebati malo više vremena.

Je li hrvatski nacionalni interes proširenje Europske unije i što Hrvatska može napraviti s partnerima da se ubrza taj proces? Može li se reformirati Europa bez da se mijenja temeljni ugovor?

"Najveći akcelerator proširenja je Putin. Da nema agresije, Ukrajina danas ne bi bila zemlja sa statusom kandidata", kazao je premijer Plenković.

Hrvatska podržava proširenje EU, ali realno je da će taj proces trajati dosta godina

Istaknuvši da je Hrvatska jedna od zemalja koja podržava proširenje Europske unije, kazao je kako treba biti realan u smislu institucionalnog funkcioniranja Unije u odnosu na političku ambiciju zemalja koje joj žele pristupiti.

"Nije nebitno kako Unija institucionalno funkcionira. Onih 10 koji plaćaju više nego ostali, jako paze kako izgledaju europske institucije, koliki je broj povjerenika, zastupnika i tko odlučuje o smjeru u kojem će ići Unija", pojasnio je premijer Plenković.

Danas, istaknuo je, kada je Europska unije suočena s velikim krizama, nema snage, političke volje, a ni vremena za pregovore o izmjenama temeljnih ugovora. Do troga može doći, dodao je, tek kada se ove krize ostave iza sebe.

"Pitanje proširenja s našeg aspekta će uvijek biti na dnevnom redu i želimo da ide brže, ali svjesni smo realnosti i znamo da će to trajati dosta godina, a to znaju i svi ostali", rekao je premijer Plenković.
 
Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović te ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.




Pisane vijesti