Plenković: Rast BDP-a u 2023. od 2,8 posto pet puta je viši od prosjeka Europske unije i europodručja

"Rast BDP-a u 2023. godini je 2,8 posto i to je već dvanaesti kvartal zaredom da BDP raste. Pune tri godine bilježe se pozitivna kretanja rasta BDP-a", naglasio je danas premijer Plenković i dodao kako je to potvrda ispravne ekonomske i fiskalne politike Vlade. Dodao je da se radi o drugoj najvećoj stopi rasta u cijeloj Europskoj uniji te da je on pet puta viši od prosjeka Europske unije i europodručja.
 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na 6. koordinacijskom odboru ministara Hrvatska-Italija, a prethodno se sastao s potpredsjednikom Vijeća ministara i ministra vanjskih poslova i međunarodne suradnje Italije Antoniom Tajanijem, s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima, sigurnosnim pitanjima, osobito u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, a i obojica su se založila za donošenje pozitivne odluke u pogledu otvaranja pristupnih pregovora s BiH na Europskom vijeću u ožujku.
 
Uoči koordinacijskog odbora ministara, premijer Plenković u izjavi za medije osvrnuo se na podatke Državnog zavoda za statistiku vezane uz rast BDP-a u Hrvatskoj.
 
"Rast BDP-a u 2023.  godini je 2,8 posto i to je već dvanaesti kvartal zaredom da BDP raste. Pune tri godine bilježe se pozitivna kretanja rasta BDP-a", naglasio je.
 
Istaknuo je da je rast BDP-a u 2022. od 6,3 posto te realna stopa rasta u 2023. od 2,8 posto u potpunosti identičan Vladinim prognozama.
 
Na rast BDP-a, uz trud i rad gospodarstvenika i radnika, utjecali i Vladini paketi pomoći vrijedni 7,2 milijarde eura
 
"Riječ je o drugoj najvećoj stopi rasta u 2023. u cijeloj Europskoj uniji, nakon Malte", dodao je istaknuvši da je on pet puta viši od prosjeka Europske unije i europodručja.
 
Europska komisija, naime, očekuje rast u prosjeku Europske unije i europodručja od 0,5 posto. Uz to, čak će 11 država Unije zabilježiti negativan rast, odnosno gospodarski pad.
 
Na hrvatski rezultat, osim predanosti hrvatskih gospodarstvenika i truda i rada hrvatskih radnika, istaknuo je, itekako su utjecale i Vladine mjere za ublažavanje inflatornih pritisaka ukupno vrijedne 7,2 milijarde eura, što je djelovalo na zadržavanje kupovne moći i rast osobne potrošnje.
 
Uz to, naglasio je, hrvatska je dodatno zaštićena i članstvom u europodručju, Schengenskom prostoru i Europskom stabilizacijskom mehanizmu. 
 
"To znači da smo dobro planirali vlastite ekonomske  politike", poručio je.
 
Od 62 posto prosjeka razvijenosti EU-a u 2016., dosegli smo više od 75 posto u 2023.
 
Premijer je istaknuo kako je hrvatski BDP od 2016. do 2022. sa 62 post o prosjeka Europske unije došao na 73 posto.
 
S ovakvim rastom u 2023., dodao je, Hrvatska će dosegnuti više od 75 posto prosjeka razvijenosti, čim se ostvaruju i ciljevi iz Nacionalne razvojne strategije.
 
Dodao je da je apsolutni BDP, koji je 2016. bio 47 milijardi eura, sada 75 milijardi eura, dok je BDP per capita, koji je 2016. bio 11.500 eura, sada 20.000 eura.
 
U tom je kontekstu dodao da je Hrvatska ukupno 14 milijardi eura u plusu, u smislu europskih sredstava koje povlači u odnosu na ono što u europski proračun uplaćuje.
 
Uz to, naglasio je i smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u.
 
Kontinuirani rast BDP-a i smanjene stope inflacije potvrda je ispravne ekonomske politike Vlade
 
Kada je riječ o rastu BDP-a u četvrtom kvartalu 2023. u odnosu na isti kvartal 2022. koji je 4,3 posto, naglasio je da je to zasada najveći rast u Europskoj uniji, dok čak 8 država ima negativni rast.
 
Vlada očekuje nastavak rasta na razini od 2,8 posto i u 2024. godini, najavio je, što je značajno više od predviđenoga rasta na razini Europske unije, koji Europska komisija predviđa na 0,9 posto.
 
"U svakom slučaju, dobra vijest, potvrda ispravne ekonomske politike, kontinuiranog rasta nakon pandemije Covida 19, smjera pouzdanosti ekonomske i fiskalne politike, što potvrđuje i veliki odaziv na trezorske zapise", zaključio je premijer naglasivši da se kontinuirano smanjuje i stopa inflacije.
 
Na sastanku u Parizu nismo nudili opciju da hrvatsku vojnici idu u Ukrajinu
 
Odgovarajući na pitanja novinara o drugim aktualnim temama, premijer Plenković osvrnuo se i na temu nastavka pomoći Ukrajini, u kontekstu jučerašnjeg sastanka na vrhu kojem je u Parizu domaćin bio francuski predsjednik Macron.
 
Istaknuvši da se radilo prije svega o sastanku informativno-konzultacijskog karaktera, kazao je kako su svi sudionici sastanka izrazili spremnost daljnje pomoći Ukrajini.
 
Podsjetio je da su nedostajala četiri glasa u Hrvatskom saboru da se odobri sudjelovanje Hrvatske u misiji obučavanja ukrajinskih vojnika koja je bila benignog karaktera.
 
"Budući da nismo uspjeli ni tu simboliku, nismo niti nudili opciju da hrvatski vojnici idu u Ukrajinu", kazao je i dodao kako to ne znači da Hrvatska ne nastavlja i vojno podržavati Ukrajinu u njenom nastojanju da se obrani od ruske agresije.
 
To radi hrvatska Vlada svo ovo vrijeme, dodao je.
 
Klasičan medijsko-politički udar u predizborno vrijeme na Vladu koja je osigurala ogromna sredstva za povijesnu obnovu Zagreba i Banovine
 
Što se tiče novih medijskih informacija da su europski tužitelji u kontaktu s bivšim suradnikom ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, premijer je poručio kako se radi o klasičnom medijsko-političkom udaru u predizborno vrijeme.

"To je klasični medijsko-politički udar koji dolazi u predizborno vrijeme, sad je došla Nina na tapetu, ne vidim tu ništa posebno novoga. Uvijek isti izvori, uvijek iste špekulacije, uvijek sve anonimno, uvijek isti ljudi koji to objavljuju, tako da za mene ništa posebno novoga", istaknuo je.

Pri tome je izrazio ponos time što je Vlada osigurala sredstva za obnovu Zagreba i banovine iz Europskog fonda solidarnosti i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

"Ta sredstva je osigurala Vlada HDZ-a i naše parlamentarne većine, a nitko od ovih koji sada traže detalje, misleći da se tad radilo u laboratorijskim uvjetima, tome nije pridonio ništa", rekao je premijer Plenković.

Baš zato što je Vlada osigurala ta sredstva, naglasio je, ne želi dopustiti da bilo tko na nezakonit način troši novce iz nacionalnih ili europskih izvora.

"Jednako sam protiv toga da se bilo tko okoristi onim za što se netko drugi trudio i što, nažalost, nakon potresa moramo izgraditi toliko velik broj zgrada i objekata", dodao je.

Ministrica kulture i medija, naglasio je, odradila je sjajan posao i u resoru i u vezi obnove.

Povijesno najveće povećanje plaća u državnoj i javnim službama

Osvrnuo se i na veliku reformu plaća za 245 tisuća zaposlenika u državnoj i javnoj službi, koja je zaokružena prošli tjedan donošenjem odgovarajućih uredbi.

Naglasio je da se radi po povijesno najvećem povećanju ikada, a uz to su ujednačena radna mjesta te je ispunjeno načelo približno iste plaće za približno isti rad.

Povrh toga, dodao je, radi se i o nikada većem povećanju plaća u policiji, vojsci i sigurnosno-obavještajnom sustavu te velikom povećanju plaća sudaca i državnih odvjetnika.

Radi se i o reformi koju se nikada nitko prije nije usudio učiniti i koja nije došla preko noći, nego uz puno truda i rada, te da su u najvećoj mjeri svi njome zadovoljni.

Uz to, Hrvatska bilježi najveći broj zaposlenih i najmanji broj nezaposlenih ikada.

Uredba se može mijenjati

Upitan o nezadovoljstvu Uredbom o koeficijentima jednog sindikata zaposlenih u sanitetu, zdravstvu i socijali, premijer je kazao kako za to prvi put čuje, da se uredba donijela, ali da se može i mijenjati.

Pri tome je podsjetio i kako uredba nije nešto što je predmet kolektivnog pregovaranja, već je jednostrani akt Vlade, ali je Vlada unatoč tome obavljala ekstenzivne konzultacije sa sindikatima uvažavajući socijalno partnerstvo, povjerenje i međusobno poštovanje i želju da se unaprijedi materijalni status zaposlenika u državnim i javnim službama.

"Je li ovaj konkretni sindikat bio uključen ili ne, provjerit ću s ministrom Berošem, ali moj je dojam da su svi oni koji su predstavljali različite segmente u službama itekako bili zadovoljni s onim što je bio konačni rezultat", rekao je, ustvrdivši kako ponekad ima nekoga tko je manje zadovoljan.

U slučaju 3 D snimanja nakon potresa radilo se o nacionalnim sredstvima i jasno je da nikakav financijski interes EU-a nije oštećen

Što se tiče rada Ureda javnog tužitelja u Hrvatskoj, premijer je kazao kako je mišljenje Vlade da je temeljni cilj rada toga Ureda štititi financijske interese Europske unije, što znači paziti da netko nezakonito ne troši sredstva iz bilo kojeg izvora Europske unije.

Nakon što je Vlada provjerila s Ministarstvom financija, Ministarstvom kulture, Ministarstvom graditeljstva i SAFU-om,  dodao je, jasno je da se u slučaju projekta 3D snimanja radilo o nacionalnim sredstvima.

"Ovdje nikakav financijski interes Europske unije nije oštećen i to je sasvim jasno, nemam više što tu dodati. Da li oni sebi žele po načelu povezanosti, nekakvog konteksta, protegnuti nadležnost, pretpostavljam da žele. Mene više zanima zašto", rekao je premijer.

Naveo je kako bi logično bilo, ako su uočili nešto što je možda nezakonito, ali nema financijskih interesa EU-a, da su to sami vratili Uskoku i DORH-u.

Na komentar kako EPPO kaže da nisu nadležni samo za financijske interese EU-a, nego i moguće štete, premijer je ocijenio kako ćemo po toj logici doći do toga da su nadležni za sve jer smo svi građani Europske unije i svi koristimo euro kao valutu.

"Promislite malo", poručio je predsjednik Vlade.
 

Pisane vijesti