Ponovno smo visoko na dnevni red EU-a stavili pitanje proširenja i potpore susjednim državama na europskom putu

 
U izjavi novinarima prije sastanka, predsjednik Vlade Plenković izrazio je zadovoljstvo što je večeras u Bruxellesu te zahvalnost Charlesu Michelu na organizaciji  neformalne večere na kojoj će biti predstavnici država jugoistočne Europe, predsjednik Europskoga vijeća, predsjednica Europske komisije, Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku te on sam kao predstavnik Hrvatske, zemlje koja predsjedava Vijećem Europske unije prvih šest mjeseci 2020. godine.
 
"Cilj ovog sastanka je zajednička priprema za zagrebački sastanak na vrhu koji će se održati 6. i 7. svibnja. Izrazito sam zadovoljan da smo s našom inicijativom da se ovaj sastanak održi, i to dvadeset godina nakon prvog zagrebačkog sastanka na vrhu 2000. godine, ponovno snažno stavili na dnevni red najviših institucija Europske unije pitanje jugoistoka Europe, pitanje proširenja i pitanje potpore Hrvatskoj susjednih država na njihovom putu prema Europskoj uniji", kazao je Plenković.
 
Približavamo se pozitivnim odlukama za Sjevernu Makedoniju i Albaniju
 
Naglasio je da je danas sasvim očito pozitivnije ozračje u odnosu na ono koje je vladalo u listopadu, u kojem će se od Europske komisije i prije zagrebačkog sastanka na vrhu dobiti paket o jačanju investicija, boljem povezivanju i svemu onom što treba pridonijeti gospodarskom rastu susjednih zemalja RH.
 
Istaknuo je da se približavamo i pozitivnim odlukama za Sjevernu Makedoniju i Albaniju.
 
"Isto tako želimo da se u Zagrebu postigne načelan dogovor da se ovakvi sastanci održavaju barem svake dvije godine. Smatramo da bi to bilo dobro i potrebno jer je takav institucionalizirani dijalog po meni  jamstvo stalnog predanog angažmana svih šefova država i Vlada Europske unije prema zemljama jugoistoka Europe i prema njihovom europskom putu", istaknuo je Plenković, dodajući da je u tom pogledu ova vanjskopolitička inicijativa Hrvatske, naišla na odobravanje i potporu svih institucija.
 
Predsjednik Vlade uvjeren je da će istog mišljenja biti i njegovi kolege u Europskom vijeću.
 
"Ovo je jedna prijateljska večera, kako smo Charles Michel i ja dogovarali prošlog vikenda. Najvažnije je da se dogovorimo kako riješiti ove dvije zemlje koje trebaju odluke o početku pregovora, kako pripremiti jedan dobar i pozitivan paket za zagrebački sastanak, a sve druge teme, ukoliko budu otvorene, dobrodošle su”.
 
Upitan o susretu s članom predsjedništva BiH Željkom Komšićem, predsjednik Vlade je kazao da je ovo prvi susret s njim otkako je izabran u listopadu 2018.
 
"On je rotirajući u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, bit će ovdje pa ćemo razgovarati", odgovorio je Plenković.
 
Sastanak je bio pravovremen, osjetio se novi entuzijazam

U izjavi nakon neformalnog sastanka, predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da je sastanak bio jako dobar, pravovremen te da se na njemu osjetio jedan novi entuzijazam koji trenutno gaji i novi predsjednik Europskoga vijeća i nova predsjednica Europske komisije, kao i novi Visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku, a naravno i Hrvatska koja je ovih šest mjeseci na čelu Vijeća da se pozicionira tema jugoistoka Europe visoko na dnevni red institucija Europske unije.

Otkrio je da uz današnji sastanak, kao pripremu za zagrebački sastanak na vrhu, postoji inicijativa da se jedan sastanak održi u Grčkoj, potom jedan u Austriji te u Italiji, i to u veljači, ožujku i travnju, što  znači da su članice Unije mobilizirane za ovu temu do razine koja do danas nije postojala.
Ponovio je da je najvažnije da se prije sastanka u Zagrebu riješi otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, te će Hrvatska nastojati da se odluka o tome donese u ožujku na Europskom vijeću.

Velika politička ostavština hrvatskog predsjedanja za šest susjednih zemalja

"Mislim da Komisija ide u jako dobrom smjeru i s novom metodologijom pregovora, ali i s izvješćem koje će uslijediti o konkretnim elementima napretka ove dvije zemlje. Povrh toga, želimo da Komisija iziđe sa snažnim ekonomskim  investicijskim paketom za zemlje jugoistoka Europe koji bi također bio prezentiran u Zagrebu", naglasio je predsjednik Vlade, dodavši da želi i jačanje teme povezivosti, da se razgovara i o perspektivi političke dinamike u desetljeću koje je pred nama te da sastanci budu redoviti, barem svake dvije godine i da Berlinski proces koji je lansirala kancelarka Merkel bude komplementaran s ovim što se radi na razini institucija.

Poručio je kako je ključno da sve ove države postupno ispunjavaju kriterije, dižu standard života svojih sugrađana i da na taj način polako idu prema članstvu u Europskoj uniji.
,,Mislim da će to biti jedna velika pozitivna politička ostavština hrvatskoga predsjedanja za nama šest susjednih zemalja'', kazao je.

Bez promjene metodologije ne bi bilo ni promjene stava Francuske

Na pitanje o stavu Sjeverne Makedonije i Albanije prema novoj metodologiji, predsjednik Vlade je odgovorio da mu se čini da su one zadovoljne.
"Vodite računa, da nema promjene metodologije, pozicija Francuske se ne bi promijenila. Puno je važnije da je Francuska promijenila poziciju i da je predsjednik Macron dao jasne signale jučer u Münchenu, a sada još trebamo finim vezom riješiti ove druge dvije zemlje koje su imale određene rezerve u listopadu", napomenuo je.

Upitan o mogućoj viznoj liberalizaciji za Kosovo, Plenković je rekao da je o tome razgovarao i sa predsjednikom Thacijem, kao i sa bivšim premijerom Haradinajem  te  jučer s novim premijerom Kurtijem.
Najavio je da će Hrvatska nastojati da se i to riješi jer smatra da je Kosovo ispunilo kriterije za viznu liberalizaciju, ali i dodao da postoji nekoliko zemalja koje ne dijele to mišljenje.

Plenković vjeruje da bi se, kroz intenzivan rad i konzultacije u okviru Vijeća, ali i u općoj atmosferi koja se mijenja nabolje, moglo pronaći rješenje i toga važnog pitanja za Kosovo.

Adekvatna sredstva u idućem financijskom okviru za kohezijsku, ali i demografsku politiku

Na pitanje je li upoznat s prijedlogom Charlesa Michela o Višegodišnjem financijskom okviru, Plenković je kazao da  je Michel pokušao naći kompromis, ali da će biti još puno teških i zahtjevnih pregovora ovoga tjedna.

"Za Hrvatsku je važno da unatoč tome što se smanjuje broj članica, što odlazi jedna od deset  najvećih zemalja kontributora, Ujedinjena Kraljevina, a s obzirom na činjenicu da smo jedina zemlja koja je koristila samo jedan sedmogodišnji proračun, u idućem proračunskom okviru budu adekvatna sredstva za kohezijsku politiku koja su pokretač javnih investicija, ravnomjernog regionalnog razvoja", poručio je.

"Na tome ćemo inzistirati, mislim da je već ovaj jezik novog prijedloga, puno bolji", ocijenio je Plenković.
Naveo je da postoji jedan paragraf koji se ne može odnositi  ni na koga drugoga nego na Hrvatsku -paragraf za zemlju koja je koristila samo jedan višegodišnji financijski okvir, a isto tako je uvrštena tema demografije.

"Charles Michel je, kao što je prepoznala Ursula von der Leyen, kao što smo to stavili u strateški program EU-a, identificirao da postoje zemlje koje imaju problem s odlaskom dijela svojih sugrađana u razvijenije zemlje-članice Unije i da tu također treba pronaći odgovarajuća sredstva za ovu politiku", ocijenio je Plenković.

"Prema tome, idemo u dobrom smjeru, ali pregovarat ćemo još. Hrvatska i hrvatski građani zaslužuju adekvatna europska sredstva u idućih sedam godina, jer to je bio i smisao našega članstva u Europskoj uniji" zaključio je Plenković.