Potkraj ožujka prijave za energetsku obnovu zgrada

Potkraj ožujka krenut će prijave za energetsku obnovu višestambenih zgrada, kazao je potpredsjednik Vlade, ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar, gostujući u HRT-ovoj emisiji "Dobro jutro, Hrvatska".

Pojasnio je da se tu ne prijavljuju građani, već upravitelji zgrada. Stanari se prethodno o tome dogovore, a upravitelj zgrade je taj koji projekte priprema, radi certifikate, prijavljuje se na natječaj, dobiva ugovor, dobiva financijska sredstva u iznosu od 60% i odradi sav posao, kazao je ministar.

Dodao je da 40% financijskih sredstava plaćaju stanari.

"Upravitelj to tako organizira da stanari dignu kredit i nakon nekoliko godina to vrate", kazao je.

Upitan hoće li stanari to plaćati kroz pričuvu, ministar odgovara da će to oni "platiti smanjenjem režija, jer se one smanjuju".

Što se tiče obiteljskih kuća, Štromar je kazao kako očekuje da će natječaj biti potkraj proljeća.

Istaknuo je da su građani jako zainteresirani za energetsku obnovu svojih objekata i da je dnevno bar 10-15 upita kada će krenuti taj projekt.

"Prijave će biti - "najbrži prst". Sustav smo pojednostavili i nije kompliciran. Za mjesec ili mjesec i pol bit će precizirano sve što trebaju imati. Birokracija će biti minimalna", kazao je.

Istaknuo je da još nijedna država nije uključila europska sredstva za energetsku obnovu kuća, već samo za višestambene objekte i javne zgrade. Dodao je da se s energetskom obnovom kuća krenulo 2014., 2015. godine, a da je dosad obnovljeno više od 1400 zgrada. Govoreći o tome kako su pojedina područja u Hrvatskoj angažirana u energetskoj obnovi zgrada kazao je da Varaždinska županija u zadnje 2,5 g ima potpisanih ugovora u vrijednosti 500 mil. kuna. "Na zadnjem natječaju za javne zgrade rekorder je Osječko-baranjska županija, a Bjelovarsko-bilogorska obnavlja 20-ak škola", rekao je.

Pojašnjavajući zašto je energetska obnova bitna Štromar je kazao da ona ima jako puno pozitivnih efekata. Njen prvenstveni cilj, a za što i EU daje određena financijska sredstva, je upravo smanjenje ispuštanja CO2. Osim toga, Štromar navodi da je bitno i smanjenje potrošnje energenata, smanjenje cijene režija.

"U tim je objektima ugodnije i toplije. Na kraju krajeva pokrećemo i građevinsku industriju", zaključio je Štromar.

Izvor: HRT / Vlada

Pisane vijesti | Predrag Štromar