Predsjednik Vlade s potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju

  • Slika /Vijesti/2018/06 lipanj/8 lipnja/1.jpg

Kroz ukupno 3 milijarde eura zajmova od 1993. godine do danas, Svjetska banka aktivno pridonosi ciljevima Hrvatske: rastu zapošljavanja i gospodarstva, te je spremna još aktivnije i sadržajnije uključiti se u razvoj Hrvatske.

Predsjednik Vlade Plenković sastao se danas s potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju Cyrilom Mullerom. Uz predsjednika Vlade bio je ministar financija Zdravko Marić, a uz potpredsjednika Svjetske banke regionalni direktor Svjetske banke za zemlje Europske unije Arup Banerji, direktorica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Elisabetta Capannelli te glavni ekonomist za Hrvatsku Josip Funda.
 
Predsjednik Vlade je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom sa Svjetskom bankom te zahvalio na kontinuiranoj i svestranoj potpori ekonomsko-socijalnog razvitka Hrvatske i daljnjeg razvoja tržišne ekonomije. Svjetska banka aktivno pridonosi ciljevima Hrvatske kao što su rast zapošljavanja te jačanje rasta ukupnog gospodarstva kroz podršku provedbe ključnih reformi prije svega u sustavu znanosti i obrazovanja, pravosuđa, zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi, vodnog sektora te sektora prometa. Upravo su u sektoru prometa, kroz refinanciranje zaduženja, ostvarene značajne uštede za proračun, što je pridonijelo i izlasku iz procedure prekomjernog deficita, kao i na ostvareni suficit proračuna. 
 
Izvor financiranja i katalizator reformi
 
Predsjednik Vlade je također naglasio da postoji velik potencijal za još bolju suradnju, pogotovo u povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, olakšanju uvjeta poslovanja te stimuliranju gospodarskog rasta.
 
Potpredsjednik Muller je istaknuo da je Svjetska banka spremna još aktivnije i sadržajnije uključiti se u razvoj Hrvatske te i na taj način zadržati poziciju jedne od najznačajnijih međunarodnih razvojnih institucija koje djeluju u Hrvatskoj i koja je, od početka 1990-ih, kada su Hrvatskoj drugi izvori financiranja bili zatvoreni, pa do danas, značajan izvor financiranja i katalizator reformskih prilagodbi.
 
Dosadašnja suradnja između Svjetske banke i Hrvatske je na visokoj razini što je i potvrđeno ukupnim iznosom odobrenih zajmova oko 3 milijarde eura. Od 1993. godine do danas Hrvatska je sa Svjetskom bankom potpisala 61 zajam (od čega 41 izravnih i 20 zajmova uz državno jamstvo) za financiranje projekata u sektoru zdravstva, pravosuđa, znanosti i obrazovanja, željezničkog i cestovnog prometa, socijalne zaštite te vodnom sektoru.
 
Tijekom svog posjeta Hrvatskoj, potpredsjednik Muller sudjelovat će također na godišnjem sastanku 15 zemalja (Armenija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Gruzija, Hrvatska, Izrael, Luksemburg, Makedonija, Moldavija, Nizozemska, Rumunjska i Ukrajina) Svjetskog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke koji se od 8. do 10. lipnja održava u Splitu.

Pisane vijesti | Andrej Plenković