Vöxtur lífeyris og fjöldi launþega hægði á verðbólgu í febrúar

Slika /Vijesti/2025/Ozujak/7_ozujka/Z63_8121.JPG

Opnun fundur ríkisstjórnarinnar í dag, forsætisráðherra Andrej Plenković endurspeglast á núverandi efni og fjölmargir starfsemi í síðustu viku. Hann vottar enn og aftur djúpa samúð sína til fjölskyldna fórnarlamba þessa hörmulega elds nálægt Čakovec, þar sem þrjú börn létu lífið. "Við vorum öll hissa á þessum hræðilegu fréttum og við erum innilega miður að þetta gerðist," sagði hann. Hann greindi einnig frá sérstökum fundi leiðtogaráðsins í Brussel og vísaði til fjölgunar lífeyris og fjölda starfsmanna og minnkun verðbólgu, auk mikilvægra heilbrigðisumbóta, þ.e. aukningar á langtíma veikindabótum um 76 %. Hann tilkynnti einnig nýja útgáfu T-bills, þar sem bent er á að borgarar hafi sýnt traust á ríkisfjármálum með því að fjárfesta 7,5 milljarða evra í ríkisverðbréfum hingað til. Frá því sem fram kom á fundi ríkisstjórnarinnar greindi hann frá breytingum á lögum um tækifæri og starfsemi í framhaldi af ákvörðun Króatíu.

Jutros je u Vladi održan sastanak s predstavnicima romske nacionalne manjine, na čelu sa zastupnikom u Hrvatskom saboru Veljkom Kajtazijem, a razgovarali su o suradnji i brojnim operativnim programima za poboljšanje položaja romske manjine u svim mogućim aspektima.
 
Premijer je kazao kako su napravljeni brojni iskoraci u mandatima ove Vlade pa je, dodao je, time ova tragedija još teža.
 
Od ostalih tema, izdvojio je izvanredni sastanak Europskog vijeća održan jučer u Bruxellesu, na temu jačanja europske obrane i situacije u Ukrajini.
 
Ogromna ulaganja u europske obrambene sposobnosti
 
Pozdravio je dogovor čelnika o dodatnim ulaganjima u obrambene sposobnosti te o osnivanju posebnog fonda koji bi raspolagao s oko 150 milijardi eura zajedničkih sredstava, što onda podrazumijeva i zajedničke nabave pa time i povoljnije načine nabavljanja vojne opreme.
 
Dogovorila i klauzula za one zemlje koje to žele da mogu zatražiti da se izdvajanja za obranu ne bi računala u proračunski deficit.
 
Tu su, dodao je, i napori da se Europska investicijska banka otvori, u smislu kriterija za financiranje projekata, i onim projektima koji su vezani uz obranu.
 
Uz to, tu je i mogućnost mobilizacije privatnog kapitala te realokacija iz redovitih sredstava kroz višegodišnji proračun.
 
Razgovaralo se i o daljnjim naporima za ostvarenje mira u Ukrajini, a u zaključcima su podcrtane teze iza kojih stoji velika većina članica, odnosno njih 26, a jedna se protivila. Ti zaključci imaju za cilj ostvarenje pravednog mira i pružanje daljnje potpore Ukrajini.
 
Na sastanku je bio i predsjednik Ukrajine Zelenski, dodao je premijer.
 
Rast mirovina i broja zaposlenih, smanjene inflacije
 
Osvrnuo se i na podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Na kraju veljače u Hrvatskoj je bilo milijun i 709 tisuća osiguranika, što je 3,3 posto više nego na kraju veljače prošle godine, a 6,15 posto više nego na kraju veljače 2023.
 
To znači da svake godine imamo otprilike 50 tisuća osiguranika više, istaknuo je premijer Plenković. 
 
Dobri su podaci i o usporavanju godišnje stope inflacije, kazao je, i to s 4 na 3,6 posto, iz siječnja na veljaču.
 
Projekcije Vlade za stopu inflacije za ovu godinu su 2,7 posto, dodao je.
 
Pozdravio je i podatke o novom rastu mirovina, odnosno usklađivanju od 3,03 posto, a mirovine povećane prema novoj aktualnoj vrijednosti isplatit će se u travnju, zajedno s razlikom za siječanj i veljaču.
 
Do kraja mandata prosječna mirovina 800 eura
 
Podsjetio je na predstojeće izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim će se dalje unaprjeđivati položaj umirovljenika, s ciljem da do kraja mandata ukupna prosječna mirovina dođe do 800 eura.
 
Redefinirat će se formula za usklađivanje mirovina sa 70:30 na 85:15. Uvest će se i trajni godišnji dodatak, ukida se penalizacija za prijevremeni odlazak u mirovinu nakon što umirovljenik navrši 70 godina, a povećava se mirovina i kroz bonifikacije za umirovljenike. Omogućit će se i nove pogodnosti za umirovljenike koji rade u mirovini, a majkama će se povećati staž sa 6 na 12 mjeseci za svako dijete.
 
U cilju skrbi za građane starije dobi, dodao je premijer, nastavlja se rad na izgradnji 18 centara za starije osobe diljem Hrvatske.
 
Povećanje naknada za bolovanje za 76 posto
 
Jutros je ministrica Hrstić predstavila važnu reformu i novost za građane. Naime, naknade Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za dugotrajna bolovanja kroničnih bolesnika i za bolovanje radi njege djeteta od lipnja se povećavaju za 76 posto.
 
Do sada su bile 565 eura, a bit će 995 eura mjesečno. To će biti regulirano Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji od danas ide u javno savjetovanje.
 
U Splitu je nedavno otvore Regionalni centar kompetentnosti Turističko-ugostiteljske škole. Riječ je o projektu vrijednom 24 milijuna, s najsuvremenijom opremom.
 
Premijer je u tom kontekstu istaknuo da 70 posto hrvatskih srednjoškolaca polazi strukovne škole.  
 
Izdvojio je i forum koji je bio posvećen geotermalnoj energiji, gdje Hrvatska ima veliki potencijal.
 
Osvrnuo se i na Međunarodni dan civilne zaštite istaknuvši da je ona posebno važna u sustavu Domovinske sigurnosti.
 
Ministrica Vučković sudjelovala je na svečanom otvorenju vrtića na hrvatskom jeziku u Tavankutu kod Subotice. Vlada je poduprla izgradnju tog vrtića kao dio politike zaštite prava i unaprjeđenja položaja Hrvata kao manjina u susjednim zemljama.
 
Ministar Grlić Radman bio je u Betlehemu gdje je završena izgradnja Kapele hrvatskih svetaca i blaženika, koju je Vlada također snažno poduprla.
 
Stabilna i funkcionalna BiH
 
Premijer Plenković osvrnuo se i na svoj sastanak sa supredsjedateljem Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Draganom Čovićem. Razgovarali su o aktualnim zbivanjima u Bosni i Hercegovini.
 
Ponovio je vrlo jasnu poziciju Hrvatske - želimo stabilnu, funkcionalnu Bosni i Hercegovinu na koncepciji jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
 
"Posebno se zalažemo za smanjivanje tenzija koje su nastale proteklih dana i, naravno, za punu ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda", poručio je.
 
Proces razminiranja Hrvatske privodi se kraju nakon tri desetljeća
 
Od točaka sa sjednice Vlade izdvojio je Izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja, podsjetivši da je plan da se intenzivno nastavljaju aktivnosti koje bi trebale osigurati da se dogodine završi proces razminiranja, koji je trajao tri desetljeća.
 
Govoreći o Nacrtu konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću premijer je kazao da se izmjenama šalju političku poruku o tome kakvo društvo želimo istaknuvši propisivanje dodatnih mehanizama koji bi trebali spriječiti razvoj ovisnosti o igrama na sreću te zaštitu javno zdravstvenih interesa.
 
Problem, osobito među mladima, ovisnosti o igrama na sreću je jedno od gorućih pitanja današnjeg vremena, a kockanje i klađenje prerastaju u ozbiljan društveni problem koji nerijetko dovodi u zahtjevan položaj, ne samo pojedince, nego i cijele obitelji, naglasio je premijer Plenković.
 
Do sada građani u državne vrijednosnice uložili 7,5 milijardi eura
 
Na kraju se osvrnuo i na novu emisiju državnih obveznica. Kazao je da su građani sudjelovali sa oko 600 milijuna eura, a ostala sredstva su od institucionalnih ulagača. Najavio je da je u pripremi i nova ponuda trezorskih zapisa, koja će također uključiti građane.
 
Na ovaj smo način intenzivirali tržište kapitala i dinamizirali aktivnosti, kazao je.
 
Do sada su tri obveznice i, s ovim novim najavljenim, osam trezorskih zapisa bili otvoreni za građane, dodao je.
 
Građani su ukupno uložili oko 7,5 milijardi eura svoje štednje u državne vrijednosnice i time poslali poruku povjerenja, poručio je premijer Plenković.
 
Novi Končarevi tramvaji za Zagreb i Osijek
 
Lijep dan za Osijek, kazao je premijer na kraju, misleći na novi Končarev niskopodni tramvaj, koji je stigao u taj grad nakon više od 40 godina.
 
Aktivnostima Vlade i kvalitetnim usmjeravanjem sredstava za koja smo se izborili na europskoj razini, osigurali smo Zagrebu 20+20 dodatnih tramvaja, vrijednih 90 milijuna eura, a Osijeku 10+10, vrijednih 45 milijuna eura, proizvedenih u Končaru, hrvatskoj kompaniji, zaključio je svoje uvodno obraćanje predsjednik Vlade.



Pisane vijesti