I cambiamenti nelle soluzioni legali hanno permesso alla città di Spalato di gestire le cantine di Diocleziano

Bolje i sustavnije reguliranje pravnog okvira za strane radnike u Hrvatskoj cilj je konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o strancima koje je Vlada uputila u Hrvatski sabor. Zakonom će se urediti status i zaštita stranih radnika, kao i nadzor agencija koje su posrednici i dovode ih u Hrvatsku, naglasio je premijer Andrej Plenković. Izmjenama se implementira EU direktiva o tzv. plavoj karti čija je svrha privlačenje visokokvalificirane radne snage, a izmjene se odnose na produženje važenja plave karte s 24 na 48 mjeseci.

Vlada je s današnje 64. sjednice Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o logopedskoj djelatnosti, kojim se uređuje ta djelatnost, odnosno moći će je obavljati magistar logopedije koji ima odobrenje za samostalni rad i upisan je u Registar magistara logopedije pri Hrvatskoj komori logopeda.

Stoga je zakonom regulirano i osnivanje i organizacija rada Hrvatske komore logopeda, koju zajedno osnivaju Ministarstvo zdravstva i Hrvatsko logopedsko društvo, a regulirano je i vođenje Registra.

Logopedska djelatnost unaprjeđuje kvalitetu života 

Logopedska djelatnost je zdravstvena djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku čija je svrha unaprjeđenje kvalitete života, verbalne i neverbalne komunikacije te procesa gutanja i hranjenja.

Prema Prijedlogu zakona, stručni nadzor nad radom magistara logopedije obavljat će Komora, upravni nadzor nad zakonitošću rada Komore provodit će Ministarstvo zdravstva, a inspekcijski nadzor nad provođenjem logopedske djelatnosti provodit će zdravstvena inspekcija.

Logopedska djelatnost moći će se obavljati u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu za obavljanje zdravstvene djelatnosti, privatnoj logopedskoj praksi i u sustavu socijalne skrbi te odgoja i obrazovanja.

U drugo čitanje Saboru upućene izmjene Zakona o strancima

Bolje i sustavnije reguliranje pravnog okvira za strane radnike u Hrvatskoj cilj je konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o strancima koje je Vlada uputila u Hrvatski sabor.

Izmjenama se zakon usklađuje s europskim zakonodavstvom, a premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice istaknuo je da se želi i bolje i sustavnije regulirati pravni okvir kako bi se na pravi način reagiralo na fenomen većeg broja stranih radnika koji dolaze u Hrvatsku.

Zakonom će se urediti status i zaštita stranih radnika, kao i nadzor agencija koje su posrednici i dovode ih u Hrvatsku, rekao je premijer.

Tijekom prošle godine podneseno je 286 tisuća zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, 22 posto više nego u 2023., a izdano je 206.529 dozvola što je 210 posto više nego 2020. godine kada ih je izdano 66.655. Najviše ih je izdano u djelatnostima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa i veza te trgovine.

Od ukupnog broja izdanih dozvola, naveo je premijer, za novo zapošljavanje je izdano 132 tisuće, a za produljenje gotovo 57 tisuća te 17,5 tisuća dozvola za sezonske radnike, najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva.

Najveći broj dozvola za boravak je u 2024. godini izdan državljanima BiH (38.100) i Nepala (35.635), a slijede iz Srbije (gotovo 28 tisuća), te Indije (20.000), Filipina (14.600), Sjeverne Makedonije (nešto manje od 14.000, Bangladeša (13.600), Kosova (8000), Uzbekistana (7000) i Egipta (nešto manje od 7 tisuća).

Implementira se EU direktiva o plavoj karti

Izmjenama se implementira EU direktiva o tzv. plavoj karti čija je svrha privlačenje visokokvalificirane radne snage, a izmjene se odnose na produženje važenja plave karte s 24 na 48 mjeseci.

Plavu kartu moći će dobiti i osobe koje nemaju obrazovnu kvalifikaciju, a vještine, i to isključivo u IT sektoru, dokazuju radnim iskustvom, što će procjenjivati Povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za rad. Nositelj plave karte morat će imati mjesečno 1,5 prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj.

Izmjenama zakona, među inim, regulira se i da se dozvole za boravak i rad izdaju do 3 godine (sada se izdaju do jedne godine), dozvole za boravak i rad za sezonski rad izdavat će se do devet mjeseci (sada se izdaju na šest mjeseci), a propisuju se i pravila za smještaj stranih radnika.

Poslodavcima se uvodi obveza davanja novčanog jamstva Republike Hrvatske u za slučaj da odustanu od radnika za kojeg su ishodovali radnu dozvolu.

U odnosu na prvo čitanje izmjenama zakona omogućava se produljenje privremenog boravka u druge svrhe osobama koje se nalaze na liječenju u Hrvatskoj uz mišljenje ministarstva nadležnog za zdravstvo, naveo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Također, za jednostavna (pomoćna) deficitarna zanimanja neće biti potrebno dokazivati radno iskustvo niti kvalifikaciju (pomoćni kuhar, pomoćni konobar, sobarica...), a plaća stranih radnika neće smjeti biti manja od plaće koju primaju hrvatski radnici u tom određenom zanimanju.

Radi prilagodbe poslodavca propisan je i odgodni učinak prekršajno-pravnih sankcija kao zapreke za izdavanje dozvole do 1. siječnja 2026. godine, a propisana je i zabrana obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi (Bolt, Wolt i sl.) ako je taj poslodavac nezakonito zapošljavao strane radnike.

Govoreći o izmjenama zakona u okviru Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, ministar Marin Piletić među inim je istaknuo da do sada nije bio reguliran promet kod poslodavaca koji uvoze stranu radni snaga, a sada je stavljena odredba da u posljednjih šest mjeseci kod pravnih osoba minimalni mjesečni promet mora biti 10 tisuća eura, a za fizičku osobu odnosno obrtnika 15 tisuća eura u šest mjeseci.

Ministar Ivan Šipić istaknuo je novine u okviru nadležnosti Ministarstva demografije i useljeništva te rekao da se uvodi nova, posebna kategorija privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka iseljeništva za hrvatske iseljenike i njihove potomke iz trećih zemalja te se oni više neće tretirati kao stranci.

Iseljenici će tako, odmah nakon odobrenja boravka moći podnijeti zahtjev za primitak u državljanstvo, a imat će pravo na zapošljavanje i samozapošljavanje bez dozvole za boravak i rad, na programe obrazovanja, strukovne izobrazbe te obrazovanje i studiranje.

Nastavit će se potraga za nestalima na lokaciji "Petrovačka dola"

Vlada je zadužila Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da na drugo odlagalište otpada realizira izmještanje otpada koji se do sada prikupljao na vukovarskom odlagalištu "Petrovačka dola", kako bi se na toj lokaciji mogla nastaviti potraga za nestalima u Domovinskom ratu.

Na lokaciji "Petrovačka dola" sustavna terenska istraživanja radi pronalaska posmrtnih ostataka nestalih hrvatskih branitelja i civila iz Domovinskog rata provode se od travnja 2022. godine, a u svibnju i lipnju prošle godine pronađena je masovna grobnica s posmrtnim ostacima najmanje 10 žrtava.

Postoji mogućnost da se još posmrtnih ostataka nalazi ispod kazete u kojoj je odložen građevinski otpad koji sadrži azbest, a koju je potrebno ukloniti odnosno izmjestiti na novu plohu unutar odlagališta te je stoga Vlada donijela Odluku o aktivnostima vezanima uz to odlagalište.

Procjena je da će za odvoz i dio troškova odlaganja otpada na novu lokaciju biti potrebno osigurati 290.000 eura (bez PDV-a), a Fond će trebati osigurati, procjena je, 167.500 eura (s PDV-om), za troškove izmještanja građevinskog otpada koji sadrži azbest, koji je odložen u kazeti na odlagalištu otpada "Petrovačka dola" u novu kazetu koja se nalazi na tom odlagalištu.

Rok za provedbu radova je dva mjeseca od dana sklapanja ugovora o nabavi radova. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Državni inspektorat pratit će provedbu svih aktivnosti, a Ministarstvo hrvatskih branitelja osigurat će koordinaciju svih potrebnih aktivnosti unutar odlagališta.

Hrvatska traga za  još 1782 nestale i smrtno stradale osobe za koje nije poznato mjesto ukopa, od kojih 489 osoba nestalih na području Vukovarsko-srijemske županije, odnosno 365 u gradu Vukovaru.

Prihvaćen ugovor o upravljanju željezničkom infrastrukturom do kraja 2032. 

Donesena je i Odluka o prihvaćanju ugovora o upravljanju željezničkom infrastrukturom do 31. prosinca 2032. između Republike Hrvatske, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i upravitelja infrastrukture, društva HŽ Infrastruktura, a za njegovu provedbu predviđeno je ove godine u državnom proračunu 394,2 milijuna eura, u 2026. iznos od 413,9 milijuna eura, a godinu iza 428,4 milijuna eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da višegodišnji ugovor za upravljanje željezničkom infrastrukturom pruža stabilnost i predvidljivost u planiranju i upravljanju infrastrukturnim projektima te omogućuje bolje planiranje financijskih resursa, dugoročne strategije održavanja i modernizacije te olakšava investicije u infrastrukturu.

Naveo je da je željeznička infrastruktura javno dobro u općoj uporabi, u vlasništvu Republike Hrvatske, kojom upravlja upravitelj infrastrukture HŽ Infrastruktura. "Održavanje, modernizacija i izgradnja željezničke infrastrukture ključni je uvjet za konkurentno tržište željezničkih usluga", naveo je Butković.

Taj će pristup, dodao je, stvorit uvjete za postizanje financijske stabilnosti upravitelja željezničke infrastrukture uz istovremenu transparentnost financijskih transakcija od države prema upravitelju željezničke infrastrukture u Republike Hrvatske, veću troškovnu učinkovitost i veću odgovornost uprave upravitelja željezničke infrastrukture u Hrvatskoj u izvršenju zadataka.

Sredstva za provedbu višegodišnjeg ugovora osigurana su u državnom proračunu za 2025. godinu i projekcijama za 2026. i 2027. godinu na razdjelu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Tako je za ovu godinu za tu namjenu planiran iznos od  394,2 milijuna eura,  u 2026. projekcija je u iznosu od 413,9 milijuna eura, a u 2027. projekcija iznosi  428,4 milijuna eura.

Sklapanje višegodišnjeg ugovora o upravljanju željezničkom infrastrukturom, predstavlja jedan od preduvjeta za ispunjenje ciljeva definiranih u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, a koji se odnose na reformu željezničkog sektora, odnosno na reorganizaciju upravljanja željezničkim društvima i njihovim poslovanjem.

Prihvaćena i nagodba između Republike Hrvatske i HŽPP-a

Ministar Butković predstavio je i Odluku o prihvaćanju nagodbe između Republike Hrvatske i društva HŽ Putnički prijevoz (HŽPP) o uređenju imovinsko-pravnih pitanja preostalih nakon podjele HŽ-Hrvatske željeznice, naglasivši da je nakon razdvajanja tog društva na četiri nova društva, imovina izuzeta iz bilance društva ali da nije, prilikom te statusne promjene, prenesena u imovinu četiri novoosnovana društva.

"Cilj nagodbe je da se društvu HŽPP namiri potraživanje za manje preneseni temeljni kapital na ime ulaganja u javno dobro i to kao naknada uloženih vlastitih sredstava iz temeljnog kapitala", naglasio je Butković. 

Razmjena iskustva između hrvatskih i međunarodnih stručnjaka o potresnom inženjerstvu 

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad Trećom hrvatskom konferencijom o potresnom inženjerstvu, koja će se održati u Splitu od 19. do 22. ožujka 2025. 

Ministar Bačić je podsjetio da su nakon zagrebačkog potresa održane dvije konferencije o potresnom inženjerstvu i to upravo u Zagrebu, na kojima su razmijenjena iskustva između hrvatskih i međunarodnih inženjera u cilju podizanja kvalitete znanja u obnovi nakon potresa. 

Istaknuo je da Treća hrvatska konferencija o potresnom inženjerstvu proširuje kontinuiranu razmjenu znanja i ponovno okuplja stručnjake, a jedan od glavnih ciljeva je promicanje suvremenih istraživanja te implementacija znanja i iskustva u minimiziranju posljedica potresa na ljudske živote i imovinu. 

Neprocjenjiva uloga Hrvatskog narodnog kazališta u kulturnom životu naše zemlje

Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 130 godina od otvaranja zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. 

Ova obljetnica obilježit će se nizom programa koji će prikazati bogatu povijest Kazališta i njegovu neprocjenjivu ulogu u kulturnom životu naše zemlje. 

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je da će središnji dio obilježavanja biti izdanje velike monografije, koja će okupiti niz uglednih autora, profesora, akademika i kulturnih djelatnika, koji će dati osvrt na povijesni, kulturni i društveni značaj Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. 

Izrazila je zadovoljstvo da se ova obljetnica događa u godini kada je otvorena obnovljena kuća dramske umjetnice Mile Dimitrijević u Mesićevoj ulici, a u studenom će se otvoriti i druga scena Hrvatskog narodnog kazališta, koju je Vlada u cijelosti financirala.   

Izvor: Hina/Vlada

Pisane vijesti