Sjednica Vlade: Hrvatska upućuje žurnu pomoć Ukrajini

Vlada je na sjednici donijela Odluku o upućivanju žurne pomoći Ukrajini, ukupne procijenjene vrijednosti od 9,1 milijun kuna, temeljem iskazanih potreba koje je Ukrajina uputila Hrvatskoj nakon što ju je jutros napala Rusija. Pomoć u robi i opremi bit će upućena iz raspoloživih zaliha i sredstava MUP-a, MORH-a, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva zdravstva, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Hrvatske vatrogasne zajednice. Pomoć Ukrajini upućuje se kao izraz solidarnosti, rekao je Davor Božinović.

Premijer Andrej Plenković u uvodnom govoru osudio je rusku agresiju na Ukrajinu, a potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved  izvijestio je da su sve sastavnice sustava domovinske sigurnosti spremne za izvršenje zadaća u okviru svojih nadležnosti.

Potpredsjednik Vlade Medved govorio je i o aktivnostima koje se provode u procesu obnove Banovine.

Intenziviramo dinamiku obnove

"Intenziviramo dinamiku sveobuhvatne obnove što uključuje nekonstrukciju i konstrukcijsku obnovu te izgradnju obiteljskih kuća i višestambenih objekata", rekao je Medved.

Naglasio je da se ulažu dodatni napori kako bi se svi stradalnici na potresu pogođenom području mogli vratiti u svoje domove.

Kad je riječ o izgradnji zamjenskih obiteljskih kuća, Medved je izvijestio da su dosad potpisani ugovori s izvođačima radova za izgradnju ukupno njih 90.

U procesu nekonstrukcijske obnove oštećenih obiteljskih kuća obnovljeno je njih 1596, a na 865 obiteljskih kuća radovi su u tijeku.

Medved je kazao i da se intenzivno provode nužne radnje za pokretanje izgradnje 20 višestambenih zgrada na potresom pogođenom području, dodavši da će izvođači za prvih 10 višestambenih zgrada biti odabrani 9. ožujka.

"Ovo su pokazatelji o naporima koje provodimo u procesu obnove nakon potresa", zaključio je.  

Beroš: Pad broja novih slučajeva koronavirusa za 39 posto

Ministar zdravstva Vili Beroš podsjetio je kako se sutra navršavaju dvije godine od prvog slučaja koronavirusa u Hrvatskoj.

Danas je zabilježeno 2559 pozitivnih slučajeva potvrđenih PCR-om i 1348 pozitivnih na brzim antigenskim testovima, u odnosu na tjedan prije bilježimo pad broja novih slučajeva za 39 posto.

U pet valova epidemije zabilježili smo 1.210.243 pozitivnih osoba, 4,695.103 testiranih, 74.136 pacijenata je bilo na liječenju u bolnicama, a 14.964 osobe su umrle. Utrošeno je 5.189.032 doza cjepiva, a cijepljeno je 2.305.857 građana.

Daleko je teže iskazati dane, tjedne i mjesece rada zdravstvenog osoblja koje je neprekidno pružalo svu potrebnu pomoć covid i necovid bolesnicima. Potvrdili smo fleksibilnost i iznimnu otpornost sustava koji ni u jednom trenutku nije pokleknuo, ustvrdio je Beroš.

Do kraja tjedna očekuje se dolazak 69.000 od ukupno 198.000 naručenih doza proteinskog cjepiva, koje je indicirano za primjenu kod starijih od 18 godina koji nisu dosad cijepljeni zbog postojećih kontraindikacija.

Božinović: Treba se ponašati odgovorno, a s ukidanjem mjera moramo biti oprezni i odmjereni

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da se zbog pada broja novozaraženih covidom-19 razmatra ukidanje ili ublažavanje pojedinih mjera, a ostane li situacija povoljna prvo će se ublažiti mjere koje se odnose na ograničavanje okupljanja.

"Ako se ovakav razvoj epidemiološke situacije nastavi do kraja tjedna, realno je da se u određenoj mjeri ublaže uvedene mjere, prije svega one koje se odnose na ograničavanje okupljanja", najavio je Božinović.

Budući da je za većinu epidemioloških mjera koje su na snazi određeno trajanje do kraja mjeseca, a s obzirom na trenutačnu epidemiološku situaciju gdje se zadnjih nekoliko tjedana kontinuirano smanjuje dnevni broj novozaraženih, od početka tjedna se razmatraju mogućnosti za ukidanje pojedinih ili ublažavanje nekih uvedenih nužnih mjera, rekao je Božinović.

Napomenuo je pritom kako se i dalje treba ponašati odgovorno, a s ukidanjem, odnosno ublažavanjem mjera moramo biti oprezni i odmjereni.

Stožer razmatra i kakav bi utjecaj na rad i funkcioniranje državnih i javnih službi imalo ukidanje sigurnosne mjere obveznog testiranja na covid-19, a posebno povjerenstvo Ministarstva znanosti i obrazovanja odlučit će o relaksaciji mjere nošenja maski u školskom sustavu.

"Stožer odluke planira donijeti do kraja tjedna i objaviti ih u ponedjeljak, 28. veljače, dok bi se primjena nekih mjera u ublaženom obliku produžila do kraja ožujka, s mogućnošću i ranijih promjena ako to epidemiološka situacija dopusti", kaže Božinović.

Zajam u iznosu od 25 milijuna eura za održivo, pravedno i učinkovito obrazovanje

Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona kojim se potvrđuje Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt "Hrvatska: Ususret održivom, pravednom i učinkovitom obrazovanju".

Zajam iznosi 25 milijuna eura i najveći dio utrošit će se na prilagodbu infrastrukture 50-tak škola i provedbu standardiziranih ispita, rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, a namijenjen je za izradu modela cjelodnevne nastave temeljenog na najboljim europskim praksama, njegovoj eksperimentalnoj izvedbi u školama.

Hrvatska upućuje žurnu pomoć Ukrajini

Upućivanje žurne pomoći Ukrajini, ukupne procijenjene vrijednosti od 9,1 milijun kuna, odobrila je Vlada temeljem iskazanih potreba koje je Ukrajina uputila Hrvatskoj nakon što ju je jutros napala Rusija.

Pomoć u robi i opremi bit će upućena iz raspoloživih zaliha i sredstava MUP-a, MORH-a, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva zdravstva, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Hrvatske vatrogasne zajednice.

Pomoć Ukrajini upućuje se kao izraz solidarnosti, rekao je potpredsjednik Vlade Davor Božinović te dodao da je Hrvatska spremna pomoći Ukrajini i u poslovima razminiranja, kroz strojeve i savjetodavno.

Osnovica za izračun ZMN povećana s 800 na 1000 kuna

Vlada je donijela odluke o osnovicama za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade, drugih naknada u sustavu socijalne skrbi te naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine.

Osnovica za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade (ZMN) povećava se s 800 na tisuću kuna, a za ostale naknade u sustavu socijalne skrbi te naknade za rad udomitelja i iznos opskrbnine zadržala osnovicu za njihov izračun na 500 kuna.

Pravo na ZMN priznaje se samcu ili kućanstvu koje nema dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, u postotku od osnovice za njezin izračun, a ovo je povećanje od 200 kuna u odnosu na sadašnji iznos za koji je odluka donesena 2014. godine, rekao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.

Za druge naknade u sustavu socijalne skrbi (naknada za troškove stanovanja, naknada za osobne potrebe, jednokratna naknada, naknada za redovito studiranje, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja) osnovica za izračun i dalje ostaje 500 kuna.

Zadržan je i dosadašnji iznos osnovice od 500 kuna za izračun naknade za rad udomitelja koja se priznaje udomitelju za pruženu skrb i uloženi trud u zbrinjavanju korisnika, kao i opskrbnine koja se priznaje za podmirivanje troškova života korisnika.

Hrvatska prepoznala važnost aktivnog sudjelovanja u Združenim snagama visoke spremnosti

Na sjednici je usvojen i Prijedlog odluke o deklariranju Oružanih snaga Republike Hrvatske u okviru Združenih snaga visoke spremnosti iz sastava snaga za brzi odgovor NATO-a.

Ministar obrane Mario Banožić podsjetio je kako je Odluka o uspostavi snaga za "Brzi odgovor" NATO-a usvojena još 2002. godine na summitu u Pragu, a na summitu NATO-a u Walesu 2014. godine usvojena je odluka o uspostavi Združenih snaga visoke spremnosti NATO-a.

Kazao je da je Republika Hrvatska radi doprinosa euroatlantskoj sigurnosti prepoznala važnost aktivnog sudjelovanja u Združenim snagama visoke spremnosti te u skladu s mogućnostima deklarira snage za njihov sastav. "Stoga je na prijedlog Vlade Republike Hrvatske 2015. godine Hrvatski sabor donio odluku o mogućnosti angažiranja snaga u okviru Združenih snaga visoke spremnosti iz sastava snaga za brzi odgovor NATO-a", dodao je ministar.

Banožić je rekao da je u Ministarstvu obrane koje uključuje i Glavni stožer Oružanih snaga, provedena raščlamba mogućnosti deklariranja snaga. U skladu s time, dodao je, ovom Odlukom predlaže se deklariranje do deset pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske za angažiranje u okviru Združenih snaga visoke spremnosti iz sastava snaga za brzi odgovor NATO-a u 2022. i 2023. godini.

"Navedeno deklariranje u skladu je s nacionalnim interesima Republike Hrvatske, kao odgovorne članice NATO-a koja nastavlja graditi međunarodnu vjerodostojnost te aktivno pridonosi kolektivnoj obrani Saveza i sigurnosti euroatlantskog područja", istaknuo je Banožić.

Financijska sredstva za provedbu ove Odluke osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu Ministarstva obrane.

Odluke o deklariranju snaga donosi Predsjednik Republike Hrvatske na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

Izvor: Hina/Vlada

Pisane vijesti