Sjednica Vlade: Reforma upravljanja kulturnom baštinom

Vlada je Saboru uputila Prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (EU) kojim se reformira način upravljanja kulturnom baštinom. Izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnim djelatnostima predlaže se povećanje sredstva za razvoj i proizvodnju hrvatskih audiovizualnih djela što će doprinijeti kvaliteti i stvoriti povoljne uvjete razvoja i konkurentnosti hrvatskog kulturnog proizvoda na tržištu.

Danas je održana 2. sjednica Vlade Republike Hrvatske u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, s koje su u saborsku proceduru upućena dva zakona iz sektora kulture - Prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (EU), kojim se reformira način upravljanja kulturnom baštinom, te izmjene i dopune Zakona o audiovizualnim djelatnostima.

Prvim se zakonom precizno definiraju sve procedure, postupci i uvjeti za sjecanje statusa kulturnog dobra, a najvažnija reforma odnosi se na obvezu izrade konzervatorskih podloga za sve kulturno-povijesne cjeline koje će postati javno dostupne putem Geoportala kulturnih dobara.

Rasterećenje građana i gospodarstva nepotrebnih procedura

Time će za sve zaštićene kulturno povijesne cjeline biti javno dostupni, kao e-usluge, svi podaci potrebni građanima za ishođenje svih dozvola, istaknula je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Ključni segment predloženog zakona odnosi se na bolje uređenje sustava zaštite, kao i rasterećenje građana i gospodarstva nepotrebnih procedura i postupaka, dodala je.

Istaknula je i uređenje planova upravljanja cjelinama i pojedinačnim spomenicima, posebno arheoloških lokaliteta, kao i veliki iskorak prema građanima jer, kako je navela, kad se gradi na arheološkom lokalitetu i kada je obveznik arheološkog istraživanja građanin koji gradi kuću za sebe, onda će taj trošak preuzimati država putem ministarstva.

"Dakle, jako ćemo rasteretiti građane, posebno u nekim sredinama koje su bogate kulturnom baštinom", dodala je.

Veća sredstva za razvoj i proizvodnju hrvatskih audiovizualnih djela

Izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnim djelatnostima predlaže se povećanje sredstava za razvoj i proizvodnju hrvatskih audiovizualnih djela, što će doprinijeti kvaliteti i stvoriti povoljne uvjete razvoja i konkurentnosti hrvatskog kulturnog proizvoda na tržištu.

Izmjenama se, naime, uređuje pravo na financijske poticaje, razvoj proizvodnje audiovizualnih djela za neovisne proizvođače, čime ćemo, rekla je ministrica, stvoriti jedan potencijal unutar kulturnog i kreativnog sektora da ulažu u nastavak proizvodnje, osigurati stabilnost takvih tvrtki, a radi se uglavnom o malim poduzećima.

Izmjene i dopune Zakona o sestrinstvu

Vlada je Saboru uputila i izmjene i dopune Zakona o sestrinstvu (EU) kojima se uređuje način stjecanja više razine obrazovanja medicinskih sestara, te se u zakon uvrštavaju do sad izostavljeni stručni diplomski studiji.

Definiraju se i kompetencije prvostupnika sestrinstva sa završenom specijalizacijom iz djelatnosti hitne medicine, te im se omogućuje primjena znanja i vještina, kao i samostalna primjena lijekova utvrđenih Pravilnikom o životno ugrožavajućim stanjima bolesnika bez prisustva liječnika.

Upućivanje većeg broja stručnjaka u civilne misije, te unapređivanje njihova osposobljavanja

Usvojen je i Nacionalni plan Republike Hrvatske za provedbu Pakta o civilnoj Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP).

Pakt o civilnom ZSOP-u, koji su države članice Vijeća EU usvojili krajem svibnja prošle godine, određuje razvoj i jačanje civilnih sposobnosti i civilnih misija kako bi mogle brzo i učinkovito odgovoriti na postojeće i nove prijetnje i izazove, te ostvariti bolju suradnju s partnerima, a države članice dužne su izraditi Nacionalne planove za provedbu Pakta.

Nacionalni plan sadrži pregled i analizu trenutačnog stanja u odnosu na relevantne obveze, te navodi daljnje aktivnosti, a ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je da su to, između ostaloga, upućivanje većeg broja stručnjaka u civilne misije, unapređivanje osposobljavanja civilnih stručnjaka i potpora partnerima u suzbijanju hibridnih i kibernetičkih prijetnji.

Plan će ujedno poslužiti za razmjenu primjera najbolje prakse s ostalim državama članica Unije, dodao je. "Iz Hrvatske je trenutno sekundirano pet stručnjaka u civilne misije EU, te se nadamo da će se taj broj bitno povećati", zaključio je Grlić Radman.

Sudjelovanje Hrvatske na Međunarodnoj konferenciji rada

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić izvijestio je o pripremama Republike Hrvatske za sudjelovanje na 112. zasjedanju Međunarodne konferencije rada, kazavši kako će resorno ministarstvo donijeti odluku o imenovanju izaslanstva Republike Hrvatske, koje se sastoji od predstavnika Vlade, radnika i poslodavaca.

Međunarodne konferencije rada održat će se od 3. do 14. lipnja ove godine u Ženevi, a kao najvažnije teme ministar Piletić je istaknuo područje zaštite od biološke opasnosti, strateški cilj temeljnih načela i prava na radu, te dostojanstvenog rada i pružanja skrbi.

Imenovani predstavnici Vlade u Gospodarsko-socijalno vijeće

Doneseno je i Rješenje o imenovanju predstavnika Vlade Republike Hrvatske u Gospodarsko-socijalno vijeće i to:  potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, ministar gospodarstva Ante Šušnjar, Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.
 
58. međunarodna smotra folklora Đakovački vezovi

Prihvaćeno je pokroviteljstvo Vlade nad 58. međunarodnom smotrom folklora Đakovački vezovi.

Riječ je o manifestaciji, koja uz Vinkovačke jeseni, predstavlja najveći i najznačajniji festival hrvatske tradicijske kulture, a na kojoj će ove godine kao zemlja gost sudjelovati Bugarska.

Izvor: Hina/Vlada



Pisane vijesti